DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 81 JANUAR-FEBRUAR GODINA 1957 POŠUMLJAVANJE NA TERASE U DEGRADIRANOJ ZONI KRŠA Ing. M. Simunović (Dubrovnik) Pod utjecajem klime razvile su se zonalne crvenice na sredozemnom području Krša i zonalna smeđa primorska tla na polusredozemnom području (Gračanin 1942). Crvenice su obrasle zajednicom šume česmine (Ometo-Quercetum ilicis H-ić) a smeđa primorska tla zajednicom šume medunca i bijeloga graba (Carpinetumorientalis croaticum H-ić). Prekomjernom sječom i ekstenzivnim pašarenjem degradirale su se ove asocijacije i to šuma česmine u makiju i šuma hrasta medunca i bijeloga graba u šikaru. Daljim procesima regresije vegetacije nastale su i nastaju, u ovim dvijema asocijacijama, kamenjare. Na njima je u sredozemnom području najznačajnija zajednica razgranjene kostrike (Brachypodium ramosum) i u polusredozemnom području zajednica trave rđobrade (Brometo-Chrysopogonetum grylli H-ić) sa pojedinim izrazito kserofitnim vrstama (Horvat 1949). Na kamenjarama je skeletno i skeletoidno tlo odgovarajućeg zonalnog tipa tla. Ono se zadržalo uglavnom između površinskog kamenja, koje najčešće pokriva površinu u velikom postotku. Radi pravilnog izbora vrsta i tehnike rada pri pošumljivanjima u degradiranoj zoni Krša prethodno se mora dobro proučiti ekologija staništa, koja obuhvaća klimatske, edafske, orografske i biotske faktore. Među klimatskim faktorima je svakako od primarnog značaja godišnja količina oborina i posebno njen raspored u toku godine, pošto je vlaga, pored topline i zraka, jedan od osnovnih činilaca u životu biljaka. Područje degradiranog krša, prema godišnjem rasporedu oborina, ima mari timni oborinski režim, jer glavniji dio oborina padne u hladnijem dijelu godine (Škreb 1942). Razlog je u tome, što je ljeti temperatura zraka previsoka, a relativna vlaga preniska, pa se ne može izvršiti kondenzacija vodene pare. U takvim je uslo vima redovito pojava ljetne suše, pa kada uzmemo u obzir pored ova tri klimatska faktora još i apsolutno trajanje inoslacije sa minimumom naoblake, onda dolazimo do zaključka o zaista nepovoljnim uvjetima u tome godišnjem dobu. Zbog tog se kod pošumljavanja, a pri tako nepovoljnim klimatskim faktorima u toplijem dijelu godine, postavlja kao problem što veće očuvanje onoga dijela vlage koji se gubi evaropacijom. Svrha je ovoga članka, da se o pošumljavanjima u degradirano! zoni Krša iznesu stanovita iskustva sa posebnim osvrtom obrade tla na terase. Takav način pripreme tla za sadnju i sjetvu bio je kod nas primijenjen u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj od 1926 godine (Burlakov 1929). Godine 1940 je istim načinom obrade tla na terase bila podignuta kultura Orlić a u Župi Dubrovačkoj, a ona se od 1952 godine ponova primjenjuje na području Šumarije Dubrovnik. Prednosti obrade tla na terase Ukoliko je viša temperatura zraka, manja relativna vlaga zraka i jači vjetar, utoliko su veći gubici vode iz tla putem isparavanja. Pored ovih vanjskih činilaca na isparavanje vlage imaju utjecaja i biljni po 1 |