DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 39 <-- 39 --> PDF |
tivne osobine a neki autori kažu, da je taj metod samo za izvjesne slučajeve. Hayerovo svrdlo redovno prati opis ovoga načina sadnje. Literatura krša rijetko ističe ovaj način sadnje iako bi baš na ovakvim teškim terenima valjalo primijeniti nešto slično. Taj se način navodi i kao metoda za pošuml javan je na kamenu, vezanim tlima i za popunjavanje kultura, naročito na južnim nepovoljnim ekspozicijama. Još i Balen citira Wessely-a, koji iz razloga što crni i bijeli bor ne trpe skraćivanje i ranjavanje korijena, preporučuje sijanje u lonce. Sadnju sa busenom počeli smo 1952 god. Tada smo već imali pogodan materijal za presadnju i dovoljno iskustva za terene, za koje je ovaj način sadnje neophodan. Počeli smo skromno, a sada nam je za četinare na težim terenima obavezan način pošumljavanja. Mi smo se pitali, šta je to da u rasadniku bujaju sadnice a na terenu ne će ni normalno da rastu. To nam objašnjava nauka. Uslove u rasadniku valja stvoriti i na terenu. SI. 1. Pejsaž iz zelenog pojasa Sarajeva — Kanjon Miljacke Foto: ing. Dimić Sadnice se ne smiju presađivati u rasadniku, jer onda manje više pokazuju slabiji porast, i u najkritičnijem vremenu za primanje obole. Sadnice starije od jedne godine u rasadniku se ne zalijevaju. To nam je garancija da se ne će ni na terenu osušiti bez zalijevanja, ako postoje isti uslovi kao u rasadniku. Biljka stavlja zahtjeve na fizička i kemijska svojstva zemljišta. Fizička svojstva za povoljan rast lakše nalazimo, a na sreću ona su važnija, jer se u zemljištu skoro svugdje nađe ipak hranjivih sastojaka. |