DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Kako se vidi svega se pomalo daje sadnici i to toliko da se zagarantuje uspjeh. Dalje prednosti ove sadnje jesu: Nije potrebna tolika pažnja pri presadnji sa busenom, jer glavna radnja presadnje na ovaj način otpada. Sadnja se može vršiti preko cijele godine ili praktično kroz 7—8 mjeseci umjesto 3—4 mjeseca kod obične sadnje u rupe. U vremenu vegetacionog perioda, u mjesecu septembru i oktobru, te u maju,- obično izvršimo zadatke na sadnji na ovaj način. Po utvrđenoj praksi u vrtlarstvu Njemačke presadnja četinara se najviše vrši pri završetku ljetnjeg perioda razvoja vegetacije t. j . počev negdje od kraja augusta pa do konca septembra. Radna snaga na ovaj način kombinovana prestaje da bude strogo sezonska, planiranje radova je sigurnije, i nije toliko ovisno o hiru vremena. Htjeli ili ne htjeli na ovaj način uvodimo u rad više agrotehničih mjera. Presadnja većih četinara na ovaj način je jedino izvodljiva. Provodeći sukcesivno sve mjere oko sadnje, možemo sigurnije odrediti razloge eventualnih neuspjeha. Kao kruna svemu ovome je veliki postotak primanja. Provodeći sve pod najboljim pobrojanim uslovima i uz kitnjastu sadnju imali smo u nekim kulturama potpun uspjeh. Pa i tamo gdje je bio u početku kod osnivanja i stoprocentni neuspjeh a kod novog popunjavanja ovim načinom nismo morali tu kulturu kao uspjelu više popunjavati. Poznate su i negativne strane ovog načina rada. Njih ćemo u daljnjem izlaganju istaknuti kao i mogućnost njihovog svođenja na najmanju mjeru. Naše šumarstvo vuče korijen iz njemačke prakse bilo direktno ili preko susjednih zemalja. Jasno je, da ono što odgovara za njemačke prilike, ne može u svakom slučaju da bude primijenjeno i kod nas. Nijemci nemaju prostrane terene krša i tako nepovoljne za pošumljavanje, pa je to možda razlog što na kršu nismo imali raznoličnu tehniku rada. Treba ipak istaći da Nijemci svoja tla teška za pošumljavanje, kao što su leteći pijesci i slični tereni, baš na ovaj način sa busenom pošumljavaju. Ovaj prirodan način (kako oni kažu za ovaj način sadnje), pa makar i bio teži i skuplji za izvođenje ipak je rentabilan, jer sigurno garantu je uspjeh. Ranije se ovaj način više upotrebljavao pa i za povoljnije stanišne prilike. U XX. stoljeću kod njih nastaje era masovnijeg pošumljavanja, pa se za ovaj način sadnje teže dolazilo do materijala, počela se primjenjivati više mehanička obrada zemlje i prema tome i uzimati i drugi metodi rada pri pošumljavanju. Prije toga vremena rad sa busenom je bio ravnopravan sa ostalim načinima sadnje što se vidi po obradi metoda sadnje u udžbenicima pisanim za praksu. Da vidimo da li su ovi razlozi za nepovoljne terene kao što su krš i drugi, dovoljni da se svede rad sa busenom na manju mjeru. Smatramo da masovan rad bar na jednom mjestu na kršu ne dolazi u obzir, jer nikako nismo polučili tako masovne rezultate. Ovdje svakako dolazi u obzir uporan, smišljen i unaprijed pripremljen rad sa angažovanjem |