DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 44 <-- 44 --> PDF |
vegetacivnog perioda ujedno je i pokazatelj da će se zemlja sa busenom dobro vaditi i da će biti uspjeha sa ovim načinom sadnje. Naročito je bilo zadovoljstvo, kad se uspjelo u takvom rasadniku na Pašinom Brdu odgojiti jednogodišnje sadnice crnog bora bez zalijevanja i odmah ujesen zasaditi sa busenom u obližnju kulturu zvanu Ljuta strana. Pošto je tu sađeno sa kitnjastom sadnjom, u momentu sadnje je izgledalo kao da smo posijali bor toga proljeća u kuće na tom ljutom kršu i da nam je uspjela sjetva. Sto je važno, a to je da nam je konačno i uspjela sadnja i to na tom terenu gdje smo poslije prvih radova pri osnivanju ove kulture godine 1949. imali jedva oko 10°/o uspjeha. Svi poznati razlozi su se kao i drugdje i ovdje ispoljili kod osnivanja kao uzroci neuspjeha. I u trećoj godini po sadnji sa busenom ova kultura produžava rast sa potpunim uspjehom gdje nema takoreći vidljivih ugibanja sadnica (2. X. 1956. godine). Ne napuštajući ni običan način sadnje na mjestima pogodnim, a ta se mjesta zapravo smanjuju obzirom da tamo opet dolaze druge vrste osim crnog i bijelog bora, ovaj način rada je kod nas svakako stekao građansko pravo i imade čak i prednosti radi pospješenja podizanja kultura u pojasu gdje je potrebno zadovoljiti i urbanističke zahtjeve. Pridružujemo se praksi talijanskih šumara. Ovu praksu smatramo dovoljnom za uspjeh sadnje na kontinentalnom kršu izmijenjenih i ublaženih uslova klime u odnosu na mediteranski krš. Kopanje rovova, gradom te sijanje u saksije i slično pored otežavanja rada kao da nisu neophodni za naše prilike, ali njihova primjena može doći u težim klimatskim uslovima. Neka ovo bude prilog i našim praktičarima i neka nešto izvuku i za sebe ukoliko ovo ne primjenjuju već na terenu. Pridružujemo se svima onima koji ovu stvar naglašavaju radi uvođenja u život. Naši se ljudi iz operative moraju osloboditi šablona kako u pogledu vrsta tako i u pogledu da predlože skuplje ali i sigurnije, a u krajnjem cilju jeftinije radove, te orema tome bi im se moglo s pravom predbaciti, kad im se osiguraju onolika sredstva koliko zatraže, da onda i odgovaraju za eventualne neuspjehe. LITERATURA: Alikalfi ć F.: Nekoliko momenata iz šumarstva Sicilije, N. Šumar 1954. g. Ani ć M.: Nekoliko misli u prilog unapređenja naše šumske produkcije. Šum. List 1951. Baie n J.: Naš goli krš, 1931. g. Böttne r J.: Gartenbuch A. Frankfurt a. đ. O. 1911. g. Burckhardt : Säen und pflanzen nach forstlicher Praxis 1893. g. Forstlexikon, Berlin 1929. g. Jovanovi ć S.: Mikrobiološko đubrenje rasadnika i šumskih kultura, Šumar stvo 1952. g. Pano v A.: Šume crnoga bora i problematika njihove obnove. Narodni šumar, 1955. god. Schindler : Der Garten und seine Jahreszeiten, Berlin 1929. g. Šumarski priručnik I.: Goli krš (Ing. R. Krpan). Šumarski priručnik I.: Pedologija (Ing. D. Klepac). |