DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Pojark. — uvrstiti i naše vrste A. obtusatum i A. monspessulanum. 9. Trifoliata (Pax) Koidz. (Vrste iz Manđurije) 10. A r g u t a Render (Vrste Dalekog Istoka) 11. Rubra Pax (A. rubrum i A. sacharinum iz Sjeverne Amerike) 12. Negundo (Ludw.) C. Koch (A. negundo iz Sjeverne Amerike). Kod pojedinih vrsta dati su dosta kratki opisi, a podvrste i varijetete su samo navedene usputno — u tekstu. Veoma je zanimljiva i obrada porodice Celastraceae (obrađivao J. I. Prohanov), koja obuhvata podporodicu Ce lastroideae (sa dva »koljena« Euonymeae i Eucelastreae), te rodove Celastrus, Euonymus i Kolonymus. Kao što je poznato »beresklioti« (naše »kurike«) su vrlo važne industrijske vrste grmova koje u mladoj kori sadrže gutaperču i stoga se iskorištavaju i plantažnim putem. Za tako važnu sirovinu kao što je gutaperča postojalo je veliko interesovanje u industriji SSSR-a pa nije ni čudo što se je tom rodu obratila veća pažnja i sa botaničke strane. Stoga i veliki broj vrsta koje obuhvaća Flora SSSR-a. Međutim, interesantnija je taksonomska podjela nekadašnjeg roda Euonymus — na dva posebna roda i to: na rod Euonymus L.. koji obuhvaća među ostalim i naše vrste E. verrucosa Scop, i E. europaea L. i na rod Kalonym,us (G. Beck) Prokh. sa našom vrstom (koju bi sada trebalo pisati kao:) Kalonymus latijolia (Mili.) Prokh. Ranije je to bila Euonymus latifolia Mili. Za nas, nadalje ,ima posebno značenje i nova taksonomija nekadašnjeg roda Rhamnus. Porodicu Rhamnaceae obradio je botaničar V. I. G r u b o v, i u nju unio i neka svoja shvatanja, koja su, uostalom, u skladu sa shvatanjima i ranije već izraženim u radovima nekih drugih evropskih botaničara. U »tribusu« Rhamneae treba (osim ostalog )razlikovati kao posebne rodove: rod Frangula Mili. (sa dvije sekcije: Eufrangula Grub. i Cascara Grub.) i rod Rhamnus L. (sa 3 sekcije: Alaternus DC; Eurhamnus Boiss. i Cervispina DC. — koji se opet dalje dijeli na 4 podsekcije). U rodu Frangula Mili. obuhvaćene su vrste Frangula alnus Mili. (= Rhamnus Frangula L.); F. grandifolia (Fisch. et Mey.) Grub. sa Kavkaza, te F. rupestris (Scop.) Schur (= Rh. rupestrisScop.). Taj rod ima i poseban ruski naziv »krušina«. U rodu Rhamnus L. (ruski naziv »žester «). osim zimzelene vrste Rh. alaternus L. (sa Krima), obuhvaćene su vrste: Rh. cathartica L.; Rh. tinctoria W. et K. i mnoge druge sa Kavkaza i iz Centralne i Istočne Azije. Ovamo bi spadale i naše vrste Rh. saxatilis Jacqu. i Rh. orbiculata Bornm. Dr. P. Fukarek POVODOM SKUPŠTINE POLJOPRIVREDNO ŠUMARSKOG FAKULTETA ZA ŠKOLSKU GODINU 1955—1956 Godišnja skupština održana je 17. XI. 1956. Izvještaj o radu i problemima iznio je dekan za školsku godinu 1955-56. dr. N. Šerman. Referat je dao vrlo dobri i iscrpni pregled stanja na fakultetu. Pored uspjeha u nizu pitanja, postoji veliki broj neriješenih problema. Nažalost među takove spadaju i oni najhitniji kao na pr. statut, nastavni plan i nastavni programi. Problemi koji su od osnovne važnosti za nastavu. Po pitanju statuta održano je mnogo posebnih sjednica Fakultetskog Vijeća. Tim pitanjem bavile su se i studentske organizacije, šumarski i poljoprivredni odjeli fakulteta, Fakultetski Savjet i posebne komisije. No dalje od toga nije se došlo. Glavni problem statuta predstavlja dioba fakulteta na šumarski i Doljonrivredni, te pokusna i nastavna dobra. Organizaciona forma za ove fakultetu neophodne objekte još uvijek nije riješena na način kojim bi fakultet bio zadovoljan. U referatu je istaknuto da fakultet u ovim za njega tako važnim pitanjima nije konsultiran i da se odluke donose mimo njegova znanja. Stiče se dojam da se posao oko donošenja fakultetskog statuta i suviše komplicirao, zbog čega se to pitanje do sada nije riješilo. U svakom slučaju vidi se iz referata da niti drugi osnovni problem fakulteta: nastavni planovi i programi, nije našao svoje konačno rješenje. Opširna građa na oba odjela fakulteta predaje se u 4 godine. Zahtjev da se studij produži na IX. semestara nije usvojen. Studenti završavaju studij većinom za 5—6 godina. Opseg građe i vrijeme trajanja studija sve više divergiraju. Neophodno je dakle da se plan uskladi sa tim vremenom, jer broj studenata koji završavaju studij |