DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 48 <-- 48 --> PDF |
molbu radi bolesti umirovljen je 15. VIII. 1952. godine. Cijelo službovanje ing. Mujdrice istkano je samoinicijativom i pregalaštvom. Već u samom početku ističe se kao zagovornik i veliki pobornik iskorišćavanja šuma u vlastitoj režiji, stojeći na stanovištu, da šumar — operativac mora biti ne samo biolog i uzgajivač, nego i odličan tehničar i ekonomista. On io svoje stanovište nije samo teoretski branio, nego je u punom smislu proveo i dokazao svojom službom nepunih 17 godina na režijskoj manipulaciji u Majuru. Najbolji svjedoci njegovog ispravnog stručnog rada su sastojine koje je ostavio iza sebe na tom području, koje i danas mogu služiti kao uzor novim generacijama i primjer jednog valjanog i požrtvovnog rada. Sa istim uspjehom organizirao je i eksploataciju šuma, otvaranje pojedinih područja, izgradnju šumskih prometnih naprava, sve do prodaje i otpreme. U to doba sudjelovao je svim sastancima i konferencijama, te vidno sarađivao pri donošenju propisa, kad se radilo o režijskom poslovanju. Ing. Mujdricu možemo punim pravom smatrati pionirom i osnivačem šumskog režijskog poslovanja u Hrvatskoj. Iza oslobođenja na položaju tehničkog rukovodioca u šumarstvu, ima najviše zasluga na organizaciji i sređivanju prilika u šumarstvu. U najteže doba — ratom i okupacijom porušene zemlje — i pod najtežim prilikama, ne poznaje teškoća, prezire zapreke, da se u svakoj prilici nađe na mjestu gdje je pomoć potrebna. Njegov vedar nastup, njegov drugarski odnos prema kolegama i saradnicima, njegova spremnost da prenese svoje iskustvo i znanje na mlađe i konačno njegova požrtvovnost, doprinijeli su velik udio, da je šumarstvo izvršilo svoj težak zadatak na obnovi i izgradnji zemlje. Nije bilo sastojine ni šumskog odjela, potoka ni izvoznog puta kojeg ing. Mujdrica nije poznavao. Njegovo glavno područje rada bilo je eksploatacija šuma, ali je i u svim drugim granama šumarske djelatnosti sudjelovao i sarađivao sa punim znanjem i razumjevanjem. Kao najbolji poznavalac šumarskih prilika u Hrvatskoj, uvijek je sudjelovao pri rješavanju svakog stručnog problema. Nema šumara koji nije poznavao našeg »Miška« ,koga su resili svi epitetoni lijepih vrlina, nema nikoga koji je s njim sarađivao a da ne rekne koju lijepu riječ za njega. Uživao je s pravom nedieljene simpatije i poštovanje sviju. Najbolja su ilustracija njegove socijalne svijesti i odnosa prema čovjeku, njegovi šumski radnici iz područja Majura, gdje je najviše djelovao, sa koliko ga privrženosti spominju i danas nakon 20 godina i koji su na uspomenu njegova rađa jednokaptirano živo vrelo prozvali »Miškovo vrelo«. Ing. Mujdrica bio je aktivan i u stručnoj literaturi, kao saradnik mnogih stručnih listova i šumarske enciklopediie. U društvenom pogledu, kao član Šumarskog društva Hrvatske, sudjelovao je povremeno i u upravi društva. Prerano nas je ostavio. Njegova svježina, bistar duh i volja za rad još su nam mnogo obećavali, ali podmukla bolest podgrizala je postepeno njegovu inače odličnu fizičku kondiciju. Usprkos toga radio je neumorno u struci sve dok ga bolest nije shrvala na postelju, pa i onda je sa punim interesom pratio do zadnjeg časa zbivanja i rad u struci. Dobrobit domovine i prosperitet struke bio je za njega najviši i jedini postulat, za kojeg je dao sve od sebe pa i zdravlje. Ing. Mujdrica kao potpuno izgrađen stručnjak, sa svojim požrtvovnim i nesebičnim radom, kao drug i saradnik, starješina i kolega ostaće kao svjetao primjer u uspomeni svih šumara i onih koji su ga poznavali. Popis radova ing. M. Mujdrice: 1. Osvrt na šum. skupštinu 1933. — Š. L., 1939. str. 237—239. 2. Suvremeni problemi režijskog rada kod ravnateljstva drž. šuma u Vinkovcima. S. L. 1942. str. 3—8. 3. Kontrola kvalitete proizvoda u drvnoj industriji. S. L. 1—2 1950. 4. Kako da organiziramo zimsku sječu? Drv. Ind. 1950. br. 1. 5. Sanjkanje s jednim konjem umjesto iznošenja ogreva samarima. Drvna Ind. 1951. br. 1.´ 6. Prikrajanje i klasifikacija drveta. Drv. Ind. 1951. br. 2—6. 7. Kako možemo smanjiti otpatke u drvnoj proizvodnji. Drv. Ind. 1952. g. br. 4—6. A. Šerbetić |