DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Ing. V u k o v i ć predlaže da se lugarski klub Rijeka oformi sa pet sekcija i to u Rijeci, Novom Vinodolu, Senju, Delnicama i Tršću. Šumarski klub Rijeka već je poveo akciju da se pomogne Društvo lugara i voljan je odstupiti lugarskom klubu stanovit broj knjiga iz svoje knjižnice. Ing. Vučetić iznosi da je za područje Slav. Požege bolje da se ne formiraju posebne sekcije i predlaže, da se pošalju pravila lugarskog društva kako bi se prešlo formiranju lugarskog kluba u Slav. Požegi. Ing. Šulentić — Karlovac. Predlaže da se na tom području formira više sekcija. Ističe da bi kod lugarskih klubova trebali formirati sekciju kod svake šumarije a u sjedištu kotara da bude Lugarski klub. Traži da se dostavi materijal. Ing. Č o 1 o v i ć — Split. Predlaže da se po šumarijama osnuju klubovi. Za osnivanje lugarskih klubova dat će i materijalnu pomoć. Ing. Presečki predlaže da se lugarski klubovi formiraju po općinama odnosno po šumarijama. Ing. Butković, predlaže da lugarsko društvo zatraži pomoć preko šumarija, da aktivizira što veći broj lugara. Ing. Peternel predlaže da se zaduži jednog ili dvojicu iz Šumarskog društva koji će razmotriti to pitanje sa predstavnicima lugara i dati konkretan prijedlog^ Drug Sijan Jovo, sekretar Sekretarijata za šum. Aktivnost šumarskih klubova na terenu ie dobra i treba nastaviti sa radom. Više pažnje treba posvetiti našoj stručnoj literaturi koju izdajemo te vidjeti dali ona pogađa ono što struka traži. Upada u oči šarenilo koje vlada na terenu u pitanju obaveza šumarija spram lugarskog osoblja. Predlaže da lugarski klubovi osnuju prema potrebi svoje sekcije na terenu ali da te sekcije ne budu u okviru šumarije, jer time ne bi ništa stvorile. O poboljšanju organizacije šumarske službe izvješćuje ing. Lovri ć slijedeće: »Ja bih samo iznio neke stvari! Načelo toga prijedloga Vam je poznato. Isti prijedlog predložen je Izvršnom vijeću i on je u osnovi prihvaćen t. j . da je grana 313 (eksploatacija) i 311 (uzgoj) zajedno i na toj bazi se radi na organizaciji. Osnovni prigovor je bio što su zaobiđeni narodni odbori općina, i što nije dato ekonomsko opravdanje takvoj organizaciji. Da smo dali takvu sugestiju da svi klubovi rješavanju tu organizaciju bilo bi bolje. Još nije međutim zauzet jedinstven stav. Ima drugova koji misle da ne bi bilo dobro odvojiti upravnu službu od privredne. Ključnu ulogu će odigrati ekonomika. Kod nas u šumarstvu je pitanje mehanizacije i njene primjene na vrlo niskom nivou. Izvršno vijeće dalo je sugestiju, da predložimo, da se izvjesna financijska sredstva odvoje i da nabavimo mehanizaciju«. Ing. Babogredac predlaže da se o tom pitanju nastavi diskusija poslije podne. Ing. Šulentić predlaže da ing. Lov.rić održi referat o tom, jer je tako predviđeno u dnevnom redu. Ing. Lovri ć čita »Prijedlog poboljšanja organizacije šumarstva«. »Opći zakon o šumama stavlja sve državne šume pod upravu republičkih i lokalnih organa. Osnovni organ za upravljanje je šumsko gospodarstvo. Ovaj je zakon o pitanju organizacije šuma toliko zastario, da ga se danas ne pridržava ni jedna republika. Tako je u NR Srbiji Zakonom od 1955. godine određeno, da upravljanje i gospodarenje šumama i lovstvom vrše narodni odbori srezova preko šumskih gazdinstava kao ustanove sa samostalnim financiranjem. Gazdinstva osnivaju narodni odbori srezova. U NR Bosni i Hercegovini po Zakonu od 1956. godine upravljanje i gospodarenje šumama vrše republički organi preko šumskih gazdinstava kao ustanova sa samostalnim ifnanciranjem. Gazdinstva osniva Izvršno vijeće. U NR Sloveniji po zakonu od 1953. g. upravljanje šumama vrše narodni odbori kotara -^reko svoje uprave za šumarstvo, a gospodarenje šumama preko šumskih gospodarstava kao privrednih poduzeća. Obje organizacije osniva narodni odbor kotara. Lovstvo je posebna organizacija. U NR Hrvatskoj Uredbom iz 1954. g. upravljanje i gospodarenje šumama i lovstvo vrše narodni odbori kotara putem šumarija kao ustanove sa samostalnim financiranjem. Nadzor nad radom Šumarija vrše narodni odbori kotara putem svoje šumarske inspekcije. Zakonom o nadležnosti narodnih odbora iz 1955. god. upravni poslovi iz oblasti šumarstva i lovstva preneseni su na narodne odbore općina. Kako se vidi, četiri republike, četiri različite organizacije u šumarstvu. |