DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 52 <-- 52 --> PDF |
veoma dobre rezultate. NOK-a Vinkovci već 2—3 godine siječe preko 60% etata. Okupio je stalnu radnu snagu, kojoj je izgradio naselje u Spačvi. U sastavu ovog naselja izgrađena je škola za djecu šumskih radnika, kulturno prosvjetni dom, radnički restoran, trgovina i t. d. Budući tamošnji drugovi ovim radnicima poklanjaju dužnu pažnju na političkom i stručnom odgoju, oni počinju šumu cjeniti onako kako tvornički radnik cijeni tvornicu. Mi danas u Spačvi nemamo samo lugare kao čuvare šuma, već i nekoliko desetina stalnih šumskih radnika. Često se zamjerava upraviteljima šumarija zašto se kao stručnjaci ne bave dovoljno ovim i drugim problemima za koje su konačno i svršili šumarski fakultet. Međutim kad se analizira čime se sve ovi stručnjaci bave, ne svojom, već organizacionom krivicom, onda je svaka zamjerka neobjektivna. Imade niz interesenata i faktora koji su orijentirani na šumu i šumske proizvode, a nemamo izgrađeni aparat koji bi šumu čuvao. Ovo je u toliko oštrije, kad se ima u vidu, da je shvatanje naših liudi takvo, da nije sramota krasti šumu. Samo za prvih 6 mjeseci ove godine registrirana je šumska šteta po čovjeku u visini od preko 50 milijuna dinara. Stalno se konstatira ,da imamo mnogo više pilanskih kapaciteta nego što je sječivi etat. Izdaju se razni propisi, kojima želimo mnoge pilane likvidirati i spriječiti podizanje novih, ali nam to ne uspijeva. Nema ni jednog slučaja, da ie bilo koja pilana financijski nesposobna. Kako se god pilana podigne na neki način dobiva svoie alimentaciono poddručje, gdie osim pilanske oblovine izrađuje celulozu, pragovsku oblovinu, rudno i ogrjevno drvo i time pokriva troškove pilane, jer su to sve konjunkturni sortimenti. Kako je Sabor donio zakon o predaii šuma na upravljanje NOO, mnogi teže da ^odižu pilane i razvijaju DIP-ove bez obzira na prevelik broj pilana i smanjenje sječivog etata. Ovo veoma ozbiljno dovodi u pitanje snabdjevanje DIP-ova, koji su razvijeni i nrilično uhodani u finalnoj proizvodnji. U Hrvatskoj imamo 451 pilanu sa kapacitetom samo u jednoj smjeni od 1,358.200 m:i. Mnoge pilane rade u dvije smjene a neke čak i u tri. Od bruto mase od 3,451.000 m3 koliko se u prosjeku godišnje siječe u državnim šumama, odpada na pilansku oblovinu 910.000 kub. met. Po kojem sječivom etatu se ovolike pilane snabdjevaju veoma je in teresantno pitanje, jer sve rade. Budući mnogi DIP-ovi ne računaju pilansku oblovinu pilanama po tehničkom cjeniku, već po cijeni koštanja, teško je ustanoviti koji je pogon DIP-a aktivan, a koji pasivan. Smatramo, da bi mnoge pilane nestale, kad bi im se zabranilo da kupuju šumu na panju, već izrađene trupce na pomoćnom stovarištu ili glavnom stovarištu. Celuloza, pragovska oblovina, jamsko drvo, krečno i ogrjevno drvo kao i ostali sortimenti nisu potrebni nilani i oni ne bi trebali pokrivati troškove pilana. U cilju otklanjanja napred navedenih slabosti a na osnovu izloženih principa predlaže se slijedeće: — da NOK-a osnuje svoju upravu za šumarstvo i lovstvo, koja će u duhu društvenog plana izrađivati cjelokupne planove za područje šumarstva na teritoriji dotičnog kotara; — da osim toga NOK-a osnuje savjete za šumarstvo. U ove savjete ušli bi svi zainteresirani faktori. Savjet bi putem svojih sjednica predlagao NOK mjere, koje bi trebalo poduzimati u cilju unapređenja i zaštite šuma; — da isto tako NOK osnuje poduzeće za uzgoj i iskorištavanje šuma. Ovo poduzeće vršilo bi pošumljavanje, čišćenje, prorede i melioraciju šuma; sječu doznačenih stabala i izradu šumskih sortimenata; uzgoj divljači u državnim lovištima; suzbijanje bolesti i štetnih insekata; izgradnju i održavanje šumskih puteva; podizanje gospodarskih i lovnih objekata te nabavku i održavanje mehanizacije za izvršavanje naprijed navedenih radova. 1. Uprava za šumarstvo i lovstvo NOK-a imala bi slijedeće referade: — uzgoj šuma, — iskorištavanje šuma, — uređivanje šuma (taksaciju), — lovstva. Ona je organ NOK-a i ima svoj budžet. Prihode bi imala od šumske takse, glavnih i sporednih proizvoda, od takse na sječu privatnih i zadružnih šuma i od šumskih šteta. Rukovodioca uprave postavlja skupština NOK-a, a visoko kvalificirane stručne službenike uprave i upravitelje šumarija postavlja i razrešuje NOK-a sve uz suglasnost republičkog organa za šumarstvo. Na terenu kotara bile bi šumarije; u pravilu područje jednog NO Općine |