DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 54     <-- 54 -->        PDF

tu republike. Smatramo da sve sekcije
ostanu i dalje u istoj organizacionoj formi
i sastavu kao što su i sada. Ovo zbog
toga, što nemamo dovoljno stručnog kadra
za obavljanje ovih poslova i potrebnih
instrumenata. Kad bi i imali sve to,
NOK ne bi mogli rješiti stambeno pitanje
za ove službenike. Osim toga službenici
ovih sekcija trebat će kroz naredne
2—3 godine izraditi ekonomske
osnove ovih šuma naše Republike. Sve
ovo ne znači, da ovu službu ne treba
uklopiti u upravu za šumarstvo NOK-a,
gdje za to postoje uslovi.


O problemima u šumarstvu održano
je u zadnje vrijeme niz diskusija sa
svim zainteresiranim faktorima stručnim
i političkim. Interesantno je napomenuti,
da je ogromna većina NOK-a i stručnih
organizacija za ovakovu organizaciju.
Jedino su DIP-ovi protiv predložene
organizacije, jer im se sužava djelatnost
rada i usmjeravaju se na finalnu
preradu drvnih sortimenata. Smatra
se, da će ovo pozitivno utjecati na razvitak
drvne industrije i napredak ovih
organizacija u povećanju finalnih proizvoda
i da će pospješiti osjećaj borbe za
rekonstrukciju kaoaciteta i maksimalnom
korištenju u finalnoj preradi pilanske
oblovine.


Osim toga ovakvom organizacijom ili
bolje reći podjelom poslova u šumarstvu
i drvnoj industriji, DIP-ovi će biti bolje
osigurani sa pilanskom oblovinom nego
dosad, jer će se suvišne pilane lakše isključiti
od dodjele pilanske oblovine.


Prema izjavi mjerodavnih faktora u
NR Sloveniji, njihovi DIP-ovi također
su veoma dobro napredovali u povećanju
finalnih proizvoda, od kako se ne bave
proizvodnjom celuloze, pragovske oblovine,
rudnog i ogrjevnog drveta. Istina,
ovi sortimenti imaiu veoma dobru prođu
na trižštu, ali nemaju nikakvu vezu
sa finalnom proizvodnjom.


*


Ing. V u č e t i ć slaže se sa prve tri
točke prijedloga no predlaže da se diskutira
o četvrtoj točki t. j . što je uprava,
a što proizvodnja. Naglašava da ta
definicija u prijedlogu nije dana. U Bjelovaru
je to razmotreno te je mišljenja,
da bi trebalo gospodarstvu odnosno poduzeću
dati i čuvanje i konsignaciju jer
bi inače trebalo za isti posao znatno više
lugara i manipulanata.


Smatra da bi kod uprave trebalo imati
inspekcijsku službu sa najvećim ovlaštenjima.


Ing. O š t r i ć naglašava da se mnogo
govori o organizaciji a malo o specijalizaciii.
Predložena organizacija bi objedinjavala
sve grane i došlo bi do mogućnosti
primjene melioracije. Naročito
je važno da te jedinice budu ekonomske
cjeline. Naglašava da poduzeće i vlast
nije spojivo. Do potrebe većeg broja
osoblja dolazi otuda što se radovi intenziviraju.
Za procjenu i doznaku je poželjno
da se odvoji od poduzeća. Napominje
da je bolje da su poslovi što više
raspoređeni na više lica, jer se na taj
način radovi specijaliziraju i ti radovi
će biti kvalitetniji.


Ing. Babogredac. Slaže se sa postavkom
odvajanja uprave od privrede
no ističe da sadanje šumarije nisu ekonomske
cjeline a što bi morale biti. Postavlja
pitanje što je sa pasivnim šumarijama?
Njihovi gubici morali bi se
pokrivati iz fonda. Predlaže da se uprave
oforme kod NOK a općine da se s time
slože odnosno dadu svoju privolu.
Ovakova kot. uprava trebala bi da bude
isključivo organ upravljanja. U principu
zadatak takove uprave bio- bi u
vođenju šumske privredne politike, dugoročno
planiranje, parcijalno planiranje,
ugovaranje sa poduzećem, čuvanje
šuma i drugo. Naglašava da ne bi trebala
konsignacija biti samo posao uprave
a čuvanje šuma moglo bi se povjeriti
poduzeću. Poduzeće treba da vrši
sve privredne djelatnosti na tom području.


Ing. Šulentić. Poduzeće ne će biti
u stanju da izvrši sječu na udaljenim
mjestima gdje su neznatne drvne mase a
isto tako i pošumljavanja na udaljenim
a na malim površinama.


Slaže se da bude 313 i 311 grana djelatnosti
zajedno samo kod toga se ne
treba prenagliti već treba postepeno
prići k tome. Predlaže da šumarski klubovi
razrade alternativno podjelu poslova
uprave i poduzeća. Svakako je potrebno
da se osigura alimentiranje pilana
a također i maksimalno iskorištavanje
sirovine.


Ing. Lucarić. Poduzeća kako se
predviđaju nisu vezana na područja kao
upravni organi te će biti mnogo bliža
mjestu rada te će se povjereni posao
moći obaviti mnogo lakše i stručnije.
Što se tiče narodnih odbora općina na
iste se ne će moći vezati jer ima slučajeva,
da se sadanja šumarija prostire na
7 općina.


Ing. Lacković. Govori o organizaciji
u Sloveniji te ističe kako tamo poduzeća
obavljaju sav stručni posao u