DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 55     <-- 55 -->        PDF

privatnim šumama. Kod njih konsignaciia
ne predstavlja nikakav problem, jer
se stabla za sječu označuju samo čekićem
a naknadnom premjerom se ustanovljuju
tehnički sortimenti. U Bjelovaru
bi trebalo za takovu organizaciju 246
službenika a kadrova nema toliko. Predlaže
da konsignacija spada u nadležnost
uprave.


Ing. Lucarić . Postavlja pitanje sekcije
za uređivanje šuma. Za područje
Vinkovaca nije potrebna sekcija za uređivanje
u takvom sastavu. Nama je potreban
samo jedan dio te taksacije.


Drug Sija n Jovo. Što se tiče taksacüe
treba težiti da se uklaoa u kotar.


Ing. Novakovi ć. Ističe da je grana
311 i 313 jedinstven proces te se slaže
u potpunosti što je takav stav prihvaćen.
Poduzeća će raditi radove grane
311 čisto uslužno bez dobiti.


Lov bi trebao da bude sa šumarstvom.
Što se tiče Krša to je poseban problem
kojega treba i posebno razmotriti. U novu
organizaciju treba ulaziti sukcesivno
a ne naglo da ne dođe do kakvih poremećaja.
O postavcima čuvanja treba
noći od baze tko je vlasnik šume. NO
kotara putem svoje uprave daje u najam
sve poslove. Nakon izvršenih radova
vrši se kolaudacija i superkolauđaciia.
Većina upravnog područja ne treba
da ovisi o kotaru ili općini već o
šumsko gospodarskoj cjelini. To mora
biti u vezi sa budućim komunama jer su
najvažnije gospodarske cjeline.


Drug Sija n Jovo postavlja pitanja
ing. Babogredcu.


1. Tko treba utvrditi šumsku štetu i
obavezati poduzeće da plati tu štetu?
2 Da li ste mislili o tome koliko bi
poduzeće opteretili sa čuvarskim aparatom?
Ne bi li bilo bolje da time teretimo
fond?


3. Da li je svijest sadanjeg šumarskog
radnika na toj visini da je takove kvalitete
kome se može povjerit opće narodna
imovina sa takovom specifičnošću?
Možda bi bilo bolje odgoditi to dok se
kod te radne snage ne formira ta svijest?


Ing. Radovčić. Prijedlog ne odgovara
za Dalmaciju s tog razloga što ne


ma dovoljno kadrova. Stoga je u Dalmaciji
to neprovedivo. U Dalmaciji se
ne bi smjelo dirati u postoieće šumarije
jer one treba da takve ostanu. U Dalmaciji
bi trebalo formirati jedno tijelo
koje bi vršilo inspekciju. Ističe da bi
bilo opasno suziti djelokrug šumarija.


Ing. Lovri ć predlaže da se pitanje
organizacije Dalmacije razmotri na terenu.


Ing. Babogredac odgovara na postavljena
pitanja druga sekretara te iznosi
da bi čuvari poduzeća utvrđivali
šumsku štetu. Svijest šumskih radnika
nije na takvoj visini kao kod drugih industrijskih
radnika. Jezgra šumskih
radnika postoji te bi se oko nje trebali
prikupiti ostali radnici, koji bi mogli
raditi u radničkom savjetu. Potrebno je
postići stalnost radne snage.


Mehanizacna pošto s njom nemamo
iskustva trebala bi da tereti fond šumarstva
dok se ne dođe do iskustva.


Ing. O š t r i ć predlaže da čuvanje i
konsignaciju sa procjenom vrši uprava.


Ing. V u č e t i ć. Predlaže da kalobroj
i čekić bude u jednoj ruci, tada ne treba
biti bojazni i težnje za dobiti.


Prema odvijanju diskusije zajednički
stav svih diskutanata bio je, da su grane
311 i 313 jedinstven proces, da upravne
poslove treba odvojiti od gospodarenja.


Kako se imade provesti poboljšanje
organizacije šumarstva treba prepustiti
nrincipima ekonomike a odluku o tome
će donijeti Izvršno vijeće.


Prelazi se na slijedeću točku dnevnog
reda t. j . na razno.
Ing. Lovrić iznosi da je 10—12. XI.


o. g. održan plenum Saveza šumarskih
društava FNRJ u Zagrebu koji je vrlo
dobro uspio. Nadalje da je održano Savjetovanje
o topolama u Košutnjaku,
te da je akcija pošumljavanja sa topolama
vrlo jaka.
Priprema se Savjetovanje o kršu koje
će se održati početkom ožujka 1957. g.


Pošto je dnevni red iscrpljen ing. Lovrić
zaključuje plenum, te zahvaljuje
svim prisutnim na živoj i plodnoj diskusiji.


Ing. M. Würth