DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 59 <-- 59 --> PDF |
STRANA STRUČNA LITERATURA Reinhold F.: NARAVNA SLIKA ŠUME PREDJELA BAAR I OKOLNOGA PODRUČJA — (Das natürliche Waldbild der Baar und der angrenzenden Landshaften) Schriften des Vereins für Geschichte der Baar und der angrenzenden Landesteile in Donaueschingen. XIV. pp. 224—268. Donaueschingen, 1956. Područje Baar kod Donaueschingena (jugoistočni Baden) je s klimatskog i vegetacijskog gledišta osebujnost. To malo područje u klimatskom pogledu je kontinentalno- montani otok usred atlantske srednjo-evropske regije. Ova osebujnost je najbolje ispoljena šumskim zajednicama jela-omorika-obični bor, nasuprot okolnim šumama bukve. Navedene šumske zajednice su kao neka oaza unutar ogromnog područja šume bukve. Dobiva se dojam skandinavskog landšafta sa šumskog gledišta. Ovu vegetacijsku aberaciju od okolnoga područja autor uglavnom objašnjava geobotaničkom i klimatskom historijom od neolitikuma do danas. Sadanje stanje klime područja Baar sa gledišta padalina i temperatura je kontinentalnog tipa (Binnenlandtyp). Zimske oborine su oskudne, a u proljeće je nepovoljan režim vlage. Ovo se još povećava time, što su u proljeće česte sušne nepogode. Sve ovo uvjetuje, da je ovo područje ekstremno kontinentalno montano područje u komparaciji s istočnim Schwarzwaldom i Albom, koji imaju vlažnu atlansku klimu. Osnovna šumska vegetacija jela-omorika- obični bor je utjecana lokalno klimatskim i velikoklimatskim faktorima, raznim drugim flornim elementima, kao na pr. kontinentalno-alpskim elementima stepske borove šume, šume bukve na krečnjaku i subkontinentalnim listopadnim šumama. Slične šumske zajednice a uvjetovane istovjetnim faktorima jela-omorika-obični bor se nalaze u Thüringiji (Frankenwald), Pirinejima, Poljskoj i t. d. Dr. J. Kovačević LESNICKY A MYSLIVECKV ATLAS Redaktori: Ing-. dr. K. Čermak, Ing. J. Hofman, Ing. V. Krečmer, J. Cabart, Ing. St. Syrovy. Suradnici : Ing. Dr. A. Bubenik, Dr. Holovsky, Ing. Dr. A. Kalandra, Ing. D. Kudler, Ing. Dr. K. Mateju, Ing. K.. Mraz, Dr. J. Nožička, Ing. J. Sekyra, Prof. Ing. Dr. P. Svoboda, Jiri Tonfar. Izdanje : Ustredni sprava geodesie a kartografie, Praha 1955. Po imenima redaktora i suradnika ovaj je atlas kolektivno djelo najboljih čehoslovačkih stručnjaka na polju geologije, šumarstva i kartografije. Šumsko privredni i lovno privredni podaci Čehoslovačke, Eurazije i Sjev. Amerike prikazani su tu na 120 strana velikog formata sa preko 200 preglednih karata i grafikona. Radi boljeg razumijevanja karata i grafikona tomu je dodana 91 strana teksta. Čitav taj ogromni materijal razvrstan je i prikazan ovim redom: Karte na str. 2—7 prikazuju fizičke podatke Čehoslovačke, njezina geografska područja, te pedološke i geološke karte. Na str. 8 do 16 kartografirani su meteorološki podaci te zemlje. Geonomska karta na str. 17 predstavlja prijedloge za promjenu poljoprivrednih kultura. Karte na str. 18 i 19 prikazuju nam trajanje vegetacijskih perioda u Cehoslovačkoj, te rasprostranjenost bukve (Fagus silvatica L) i hrastova (Q. sessilis Ehrh i Q. robur L). Fenološki podaci (početak tjeranja pupova u proljeće, trajanje vegetacijskog perioda, početak općeg žućenja lišća) za hrast, bukvu, brezu, jasen i javor prikazani su kartografski na strani 20—24. Rasprostranjenost vrsta drveća po Cehoslovačkoj predočena je u kartama na str. 25—31. Rasprostranjenost bukve, hrasta kitnjaka i hrasta lužnjaka prikazana je na str. 30—31, gdje su ujedno grafički upoređena područja poljoprivredne proizvodnje sa područjima rasprostranjenosti tih vrsta. Na daljnjih 10 strana, karte prikazuju prvotni sastav i rasprostranjenost šuma u Čehoslovačkoj. Iz karata na str. 42—51 vidimo kako su zastupane pojedine vrste drveća u šumama te države. Tri karte na str. 52 prikazuju procentualno raspodjelu šuma i polja po okruzima, a one na 53 strani raspodjelu crnogoričnih, bjelogoričnih i mješovitih šuma po kotarima. Iz karata na str. 54 i 55 vidimo koliko procenata zaprema šumsko zemlji 57 |