DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 60     <-- 60 -->        PDF

šte od ukupne površine pojedinih kotareva
te koliki udio imaju pojedine vrste
drveća na šumskom tlu, koliko zapremaju
pojedine gospodarske forme šuma
kompaktnih šumskih terena u odnosu
prema malim šumskim česticama, te
koliki je prosječni godišnji prirast u m3
po ha šuma.


Nadalje je na str. 56 predočeno koliko
procenata od ukupne površine pojedidinog
kotara zapremaju hrast, bukva i
druge listače, dok su na str. 57 naznačeni
podaci za rasprostranjenost jele,
smrče i ariša.


Na karti na str. 58 i 59 označena su
šumsko uzgojna područja duglazije, pitomog
kestena i crnog oraha.


Šumsko uzgojna područja drveća brzoga
rasta naznačena su u karti na stranici
60.


Opću vrijednost ovog atlasa podiže 60
karata izloženih na str. 63—87, koje prikazuju
rasprostranjenost vrsta drveća u
Europi, Euraziji i Sjevernoj Americi.


Daljnje karte na str. 88—99 prikazuju
rasprostranjenost pojedinih vrsta divljači
po Čehoslovačkoj.


U karti na str. 100 prikazani su vegetacioni
profili u nacionalnom parku
Krkonoše ,dok karta na str. 101 prikazuje
rasprostranjenost vrsta drveća u
nacionalnom parku Visoke Tatre.


Na str. 102 i 103 naznačeni su na 3
karte prirodni rezervati Čehoslovačke.


Karte na str. 104 prikazuju primjerke
šumsko-gospodarskih nacrta i mreže puteva
u mjerilu od 1 : 500© i 1 : 10.000,
dok su na str. 105 izrađena 3 sastojinska
nacrta u mjerilu 1 : 10.000.


Na str. 106 i 107 nalazi se karta, koja
prikazuje vegetacijske zone čitavog svijeta.
Pregled evropskih šumskih područja
prema vrstama drveća, prikazan
je u karti na str. 108, dok karta na str.
109 prikazuje šume evropskog dijela
SSSR-a karta na str. 110 i 111 šume cjelokupne
Ud SSSR. Na daljnjih 5 stranica
nalaze se karte, koje prikazuju
šumska područja 5 narodnih republika:
Ugarske, Rumunjske, Poljske, Bugarske
i Albanije. Karta na str. 118 i 119 prikazuje
raspored najvažnijih drvnih proizvoda
na svijetu (celuloza, kaučuk, tanin,
jestivo ulje, kora, južno voće i t. d..)


Atlas svršava sa kartom, koja prikazuje
rasprostranjenost visoke divljači
(Cervidae) na svijetu (str. 120).


Ovo je djelo velik doprinos šumarskoj
nauci. Ono će biti od posebne koristi
stručnjacima, koji se bave dendrogeografijom.


Dr. Z. Vajda


C. Syrach Larsen: GENETIKA U ŠUMARSTVU
(Genetics in Silviculture)
Izdanje Oliver and Boyd, Edinburgh-
London, 1956.


Knjiga je štampana na engleskom jeziku
i ima 224 stranice. Autor je podijelio
materiju, koju u knjizi obrađuje u
XII poglavlja.


U ovom prikazu iznijeta je u kratkim
crtama glavnija tematika, koju Larsen
u svojoj knjizi obrađuje. Donijeto je dosta
primjera, koje autor u knjizi prikazuje
radi potvrde ispravnosti ideja, na
kojima bazira oplemenjivanje šumskog
drveća. Osim toga ovi primjeri su veoma
vrijedni rezultati naučnih istraživanja
o oplemenjivanju šumskog drveća,
te smatram, da su zanimljivi, da se
prikažu i u ovom obliku.


Kod kontrolne polinacije autor govori
prvo o cvatnji šumskog drveća. Opisuje
značenje dvodomnih biljaka (na pr.
Populus, Juniperus), koje ove imaju kod
umietnog oprašivanja. Kod jednodomnih
je biljaka rad na kontrolnoj polinaciji
mnogo teži, jer se tu često moraju odstraniti
najprije muški cvjetovi, a tek
onda mogu se izolirati ženski cvjetovi.
Kao primjer uzeta je bukva. Dalje opisuje
autor, gdje su kod jednodomnih biljaka
smješteni muški, a gdje ženski
cvjetovi. U vezi s cvatnjom jasena doneseni
su značajni podaci. Za američke
vrste jasena kaže autor, da su pojedini
individuumi muški, a drugi ženski, dok
kod običnog jasena to jače varira. Nađeno
je posve muških ili posve ženskih
stabala ili takvih, koja imaju i muških
i ženskih cvjetova. Pored toga ima primjeraka,
koji imaju i dvospolne cvjetove.


Autor je mišljenja, da je odnos muških
i ženskih cvjetova na jednom stablu
dobrim dijelom nasljedno svojstvo.
Svi podaci u vezi s cvatnjom, koje je
Larsen iznio, vrlo su važni za oplemenjivanje
šumskog drveća.


Iza toga je opisana izolacija ženskih
cvjetova. Također su opisane razne
prskalice, koje služe za rasprašivanje
polena. Zatim se govori o sabiranju
grančica za dobivanje polena kao i o
njegovu čišćenju i spremanju.


Za oplemenjivanje šumskog drveća
važno je ustanoviti, da li su vrste, koje
će se ispitivati, metandrične ili protandrične.
Taj podatak važno je znati kod
osnivanja sjemenskih plantaža.


Autor je proveo prvu kontrolnu polinaciiu
1924. godine i to između Abies
grandis i Abies Lowiana.