DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 60 <-- 60 --> PDF |
šte od ukupne površine pojedinih kotareva te koliki udio imaju pojedine vrste drveća na šumskom tlu, koliko zapremaju pojedine gospodarske forme šuma kompaktnih šumskih terena u odnosu prema malim šumskim česticama, te koliki je prosječni godišnji prirast u m3 po ha šuma. Nadalje je na str. 56 predočeno koliko procenata od ukupne površine pojedidinog kotara zapremaju hrast, bukva i druge listače, dok su na str. 57 naznačeni podaci za rasprostranjenost jele, smrče i ariša. Na karti na str. 58 i 59 označena su šumsko uzgojna područja duglazije, pitomog kestena i crnog oraha. Šumsko uzgojna područja drveća brzoga rasta naznačena su u karti na stranici 60. Opću vrijednost ovog atlasa podiže 60 karata izloženih na str. 63—87, koje prikazuju rasprostranjenost vrsta drveća u Europi, Euraziji i Sjevernoj Americi. Daljnje karte na str. 88—99 prikazuju rasprostranjenost pojedinih vrsta divljači po Čehoslovačkoj. U karti na str. 100 prikazani su vegetacioni profili u nacionalnom parku Krkonoše ,dok karta na str. 101 prikazuje rasprostranjenost vrsta drveća u nacionalnom parku Visoke Tatre. Na str. 102 i 103 naznačeni su na 3 karte prirodni rezervati Čehoslovačke. Karte na str. 104 prikazuju primjerke šumsko-gospodarskih nacrta i mreže puteva u mjerilu od 1 : 500© i 1 : 10.000, dok su na str. 105 izrađena 3 sastojinska nacrta u mjerilu 1 : 10.000. Na str. 106 i 107 nalazi se karta, koja prikazuje vegetacijske zone čitavog svijeta. Pregled evropskih šumskih područja prema vrstama drveća, prikazan je u karti na str. 108, dok karta na str. 109 prikazuje šume evropskog dijela SSSR-a karta na str. 110 i 111 šume cjelokupne Ud SSSR. Na daljnjih 5 stranica nalaze se karte, koje prikazuju šumska područja 5 narodnih republika: Ugarske, Rumunjske, Poljske, Bugarske i Albanije. Karta na str. 118 i 119 prikazuje raspored najvažnijih drvnih proizvoda na svijetu (celuloza, kaučuk, tanin, jestivo ulje, kora, južno voće i t. d..) Atlas svršava sa kartom, koja prikazuje rasprostranjenost visoke divljači (Cervidae) na svijetu (str. 120). Ovo je djelo velik doprinos šumarskoj nauci. Ono će biti od posebne koristi stručnjacima, koji se bave dendrogeografijom. Dr. Z. Vajda C. Syrach Larsen: GENETIKA U ŠUMARSTVU (Genetics in Silviculture) Izdanje Oliver and Boyd, Edinburgh- London, 1956. Knjiga je štampana na engleskom jeziku i ima 224 stranice. Autor je podijelio materiju, koju u knjizi obrađuje u XII poglavlja. U ovom prikazu iznijeta je u kratkim crtama glavnija tematika, koju Larsen u svojoj knjizi obrađuje. Donijeto je dosta primjera, koje autor u knjizi prikazuje radi potvrde ispravnosti ideja, na kojima bazira oplemenjivanje šumskog drveća. Osim toga ovi primjeri su veoma vrijedni rezultati naučnih istraživanja o oplemenjivanju šumskog drveća, te smatram, da su zanimljivi, da se prikažu i u ovom obliku. Kod kontrolne polinacije autor govori prvo o cvatnji šumskog drveća. Opisuje značenje dvodomnih biljaka (na pr. Populus, Juniperus), koje ove imaju kod umietnog oprašivanja. Kod jednodomnih je biljaka rad na kontrolnoj polinaciji mnogo teži, jer se tu često moraju odstraniti najprije muški cvjetovi, a tek onda mogu se izolirati ženski cvjetovi. Kao primjer uzeta je bukva. Dalje opisuje autor, gdje su kod jednodomnih biljaka smješteni muški, a gdje ženski cvjetovi. U vezi s cvatnjom jasena doneseni su značajni podaci. Za američke vrste jasena kaže autor, da su pojedini individuumi muški, a drugi ženski, dok kod običnog jasena to jače varira. Nađeno je posve muških ili posve ženskih stabala ili takvih, koja imaju i muških i ženskih cvjetova. Pored toga ima primjeraka, koji imaju i dvospolne cvjetove. Autor je mišljenja, da je odnos muških i ženskih cvjetova na jednom stablu dobrim dijelom nasljedno svojstvo. Svi podaci u vezi s cvatnjom, koje je Larsen iznio, vrlo su važni za oplemenjivanje šumskog drveća. Iza toga je opisana izolacija ženskih cvjetova. Također su opisane razne prskalice, koje služe za rasprašivanje polena. Zatim se govori o sabiranju grančica za dobivanje polena kao i o njegovu čišćenju i spremanju. Za oplemenjivanje šumskog drveća važno je ustanoviti, da li su vrste, koje će se ispitivati, metandrične ili protandrične. Taj podatak važno je znati kod osnivanja sjemenskih plantaža. Autor je proveo prvu kontrolnu polinaciiu 1924. godine i to između Abies grandis i Abies Lowiana. |