DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Iza toga Larsen govori o vegetativnom razmnažanju. Stablo s određenim željenim svojstvima može se na taj način razmnožiti. Za umjetnu oplodnju poželjna su malena stabla najbolje kvalitete, t. j . s dobrim nasljednim svojstvima. Takva se stabla prema autoru mogu proizvesti vegetativnim putem. Larsen opisuje načine vegetativnog razmnažanja kao na pr. kalemljenje, razmnažanje putem reznica, okuliranje i t. d. Takvim radom mogu se dobiti genetski jednako vrijedna stabla, koja se koriste u razne svrhe kao na pr. za umjetno oprašivanje, ispitivanje genotipa, sjemenskih plantaža i t. d. Autor opisuje razne načine kalemljenja šumskog drveća. Donosi crteže s time u vezi. On nadalje opisuje, kakva mora biti podloga, a kakva plemka. Zatim se govori o dobi kalemljenja. Kada se kalemi, podloga treba da tjera, a plemka ne. Materijal za kalemljenje (grančice t. j . plemke) treba sabirati u kasnu zimu, kada su pupovi u mirovanju. Takvi se izbojci stave u malenim svežnjevima u hladnu i ne previše vlažnu prostoriju. Njihov donji dio stavi se u pijesak i pokrije se tresetom. Autor prenoruča kalemljenje napolju, ali je potrebno kalemiti i u stakleniku, jer se na taj način može produžiti vremenski period, u kojem se vrši kalemljenje. Postrani način kalemljenja u staklenicima pokazao se dobrim za slijedeće rodove: Pinus, Picea, Abies, Larix, Pseudotsuga, Quercus, Fagus, Alnus i Betula. Autor donosi podatke o starosti podloge kada se kalemi napolju: ariš 1/1 god. duglazija, bor, bukva 2/1 smrča 2/2 god. 1942. i 1943. god. Uspješno je proveden u Danskoj jedan način kalemljenja pod koru s jasenom, johom, hrastom, arišem, borom, smrčom, duglazijom, bukvom i johom. Okuliranje dolazi u obzir samo kod jasena. Podloga za taj slučaj mora biti 3/4 do 2 cm debela, dok izbojak, s kojeg će se uzeti pup, mora biti zreo s dobro razvijenim pupovima. Grane, s kojih će se uzeti pupovi, moraju biti rezane pred samu okulaciju. Pogodno vriieme za okulaciju jasena jesu mjeseci- juli-august. Larsen govori u daljnjem izlaganju o reznicama i preporuča, da se ispita mogućnost razmnažanja šumskog drveća i na taj način. Kod zakorjenjivanja reznica veli. da su najbolji oni izbojci, koji nisu stari još ni punu godinu dana. U istom poglavlju opisano je spremanje tla za reznice. Razmnažanje putem korijenja može se vršiti kod Populos tre mula, P. tremuloides, P. alba, P. canescens i P. grandidentata kao i kod bagrema. Autor opisuje razne načine kalemljenačin osnivanje sjemenskih plantaža. U 1939. godini posađena su dva klona križanaca između evropskog i japanskog ariša. Individuumi su razmnoženi kalemljenjem. Nakon 10 godina t. j . 1948. g. oni su dali prosječno češera klon V 419 2340 kom. klon V 420 1267 kom. u 1952. godini klon V 419 5570 kom. klon V 420 3600 kom. U 14. godini klon V 419 dao je oko 220.000 sjemenki, a klon V 420 oko 160.000 sjemenki po stablu. Na osnovu dobivenih rezultata izračunato je, da bi jedan klon dao oko 58 kg, a drugi oko 40 kg sjemena po hektaru. Na 1 ha bi došlo oko 50 stabala. Na temelju toga autor zaključuje, da 1 ha sjemenske plantaže može dati u 14. godini oko 900.000 biljaka. U 7—8. godini nakon kalemljenja može se dobiti 2—3 kg ariševog sjemena po hektaru, a ako su biljke posađene bliže jedna drugoj (5X5 m), onda se može dobiti do 8 kg sjemena. Drugi primjer, koji autor iznosi u vezi sa sjemenskim plantažama je obični bor. Kalemljenje je izvršeno 1936. i 1937. godine. Prvi češeri dobiveni su 1943. godine. U 1947. godini, kada su kalemljene biljke bile 11 odnosno 12 godina stare, dobiveno je toliko češera, da bi preračunato na 1 ha dobili sjemena za 2,5 mili ona novih biljaka. Quercus robur dao je 8 godina nakon kalemljenja prvi žir. Na osnovu tih rezultata izračunato je, da bi s 1 ha sjemenske plantaže dobili 100 kg žira. U slijedećim godinama produkcija bi bila veća. Autor veli, da se kod hrasta može prema istraživanjima očekivati 360 pa i više kg žira po 1 ha sjemenske plantaže. S običnim jasenom postignuti su slijedeći rezultati. U 12. godini nakon kalemljenja dobiveno je po stablu 20.000 komada perutki. Prosječna veličina stabala koja su bila na udaljenosti od 2 m je bila 5,4 m. Kod drugog pokusa s jasenom dobiveno ie u 11. godini nakon kalemljenja 8.000 sjemenki po stblu. U Danskoj je 1947. god. podignuta sjemenska plantaža jasena na površini 3,2 ha i u 1953. godini dobiveno je 77 kg sjemena. Stabla su sađena na razdaljini od 4 m. Polovica biljaka na toj površini 59 |