DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 63 <-- 63 --> PDF |
do izvjesne mjere o nasljednim osobinama pojedinih klonova. Dvije duglazije, jedna kalemljena a druga iz sjemena stoje u Arboretumu instituta jedna kraj druge. Kalemljena (selektirano) nije napadnuta od Adelopus Gäumanni i Rhabdocline, dok je druga jako napadnuta. Iako je bila mogućnost, da i druga strada, jer stoji kraj bolesne (6 godina od početka pokusa), nije zaražena. U odnosu na Chermes sasvim je obrnuto. Kalemljena je duglazija napadnuta, dok druga nije. Također je napadnuto od Chermesa i matično stablo u šumi. Ispitivani su klonovi zelene, plave i sive duglazije. Ustanovljeno je, da klonovi plave i sive duglazije stradaju od Rhabdocline, dok oni zelene ne stradaju. Daljnji primjer s duglazijom, koji autor iznosi u svojoj knjizi je slijedeći. Plava duglazija je kalemljena na zelenu, koja je ostavljena kao podloga 1 m visoka. Kroz više godina umjetno je zaražen i gornji i donji dio stabla. Gornji dio t. j . plava duglazija zarazila se, dok je zelena ostala zdrava, ali na plavoj nije bilo ni jednog primjerka Chermes Cooleyi, dok je na zelenoj nađen. Autor dalie iznosi, da su u Americi pronašli tipove Pinus strobusa otporne na Cronartium ribicola. Larsen na kraju ovoga poglavlja veli: kombinirajući rad u vezi s »Tree-Show«ima, vegetativnim razmnažanjem i kontrolnom polinacijom posjedujemo jednu vrijednu tehniku rada, što se tiče oplemenjivanja i otpornosti. Zatim autor govori o križancima i iznosi, da se i u prirodi našlo križanaca između evropskog i japanskog ariša. To se moglo ustanoviti na osnovu boje kore,´ izbojaka i cvjetova. Takva stabla su viša od čistih vrsta, s kojima su iste starosti. Kontrolnom polinacijom također je ustanovljeno, da križanac ariša raste brže od čistih vrsta. Te činjenice mogu se koristiti kod rada na povećanju prinosa šuma. Ako se tome doda, da kod sjemenskih plantaža stabla ostaju dugo na životu, te se zbog toga mogu vršiti razne kombinacije križanja za dobivanje željenih tipova s luksurirajućim svojstvima, onda to treba uzeti kao veliku prednost. Kao primjer luksuriranja hibrida autor donosi podatke o takvim istraživanjima, koja su obavljena u Institutu u Danskoj. Za ilustraciju iznosimo jedan primjer: 1949. 1954. starost 14 g. starost 19 g. Vrste Juglans Sieboldiana 7,03 8,31 9,03 12,88 J. Siebold. x J. cinerea 10,42 12,21 12,31 17,63 srednja visina m srednji promj. cm srednja visina m srednji promj. cm Slične rezultate dobio je autor i s križancem Populus tremuloides x P. tremula. Najbolje rezultate dala je Populus tremula iz Poljske križana s Populus tremuloides iz Vancouvera. U poglavlju o genetici govori autor o fenotipu i na vrlo slikovit i jednostavan način objašnjava, da je fenotip = genotip + vanjski uvjeti. Dalje se u tom poglavlju govori o modifikacijama, t. j . o nenasljednim promjenama a kod biljaka. No autor dalje kaže, da različiti genotipovi mogu imati različitu sposobnost za adaptaciju kod promjene vanjskih uvjeta. Te razlike u kapacitetu adaptacije (modifikacije) određene su kao nasljedne. Larsen dalje govori o Mendelovim zakonima, genima, mutacijama i hromosomima. Nakon objašnjenja tih termina autor iznosi značenje haploidnog i diploidnog broja hromosoma kao i poliploidije kod šumskog drveća. Kao primjer za triploidni broj hromsoma opisuje Populus tremula f. gigas, koju je otkrio H. Nilsson Ehle. U dvije sastojine, koje su jedna kraj druge, stare 56 ili 57 godina, nađene su pored diploidne i triploidne trepetljike. Triploidne biljke bile su za 11% više, imale su za 10% veći prsni promjer i za 36% veću drvnu masu. Kasnije je pronađena u Švedskoj i triploidna Betula verrucosa, koja je križana s diploidni mi dobivena je tetraploidna. U Švedskoj u Institutu u Ekebo bave se s triploidnom i tetraploidnom Alnus glutinosa. U Švedskoj su također pronašli prirodnu tetraploidnu smrču. U Danskoj je otkriven iedan triploidni hibrid od Betula pubescens x B. verrucosa. Autor kaže, da se u Danskoj nije toliko radilo na otkrivanju poliploidije kod šumskog drveća kao u Švedskoj. U Danskoj se išlo za tim, da se dobije više podataka o šumskom drveću i da se što više tipova šumskog drveća sakupi u Arboretum, što za dalji rad može biti od vrijednosti kao polazni materijal. |