DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 64 <-- 64 --> PDF |
U Danskoj je dobivena triploidna Alnus subcordata križanjem diploidne s tetraploidne. Ova triploidna ima luksurirajuće svoistvo i u 27. godini starosti ona je imala visinu od 21,1 m, prsni promjer GO´ cm, a izgleda, da još i sada prirašćuje intenzivno. U 1930. god. u Danskoj je provedeno križanje između Larix decidua x L. occidentalis. Od tog sjemena uspjelo je dobiti samo jednu biljku, za koju se ustanovilo, da je triploidna. U nadi da se dobije tetraploidni ariš, triploidni se križao više puta s diploidnim, ali bez uspjeha. S obzirom na dobivene rezultate još se mnogo očekuje od citoloških istraživanja, kako autor veli. No, za šumarstvo je to sreća ,da se umjetno proizvedeni željeni individuumi mogu vegetativno razmnažati. Tako se za proizvodnju triploidnih biljaka, tetraploidne mogu vegetativno razmnožiti i u sjemenskoj plantaži križati s diploidima. Larsen opisuje, da se ustanovilo kod trepetljike, da križanac P. tremula x P. tremuloides raste brže od triploidne trepetljike, pa zbog toga veli, da ne smijemo posvetiti pažnju samo poliploidiji nego i križancima. Autor opisuje, da se poliploidija može dobiti upotrebom kemijskih sredstava kao na pr. kolhicina. Potrebno se pozabaviti problemom dobij an ja biljaka s manjim brojem hromosoma od normalnog, jer bi možda i ono dalo željene rezultate. Zbog toga autor opisuje način, na koji je to moguće postići. Larsen dalje govori o incestu, t. j . o uzgoju u srodstvu. Sa samooplodnjom šumskog drveća izgleda prema dosadašnjim rezultatima, da će se učiniti napredak. Možda će se na osnovu samooplodnje dobiti homozigotni tipovi, koji će se međusobno razlikovati. Kasnije bi se križanjem tih tipova postigla pojava heterosisa t. j . bujnijeg rasta F, generacije. Na kraju ovog poglavlja autor veli, da je najvažnije na početku rada s križancima i onima s heterozisom ustanoviti dobre genotipove. U vezi s radom na oplemenjivanju šumskog drveća, iznosi autor kao primier ariš. U Danskoj je prva kontrolna polinacija između evropskog i japanskog ariša izvršena 1930. godine, a njegovo vegetativno razmnažanje 1932. godine. Na osnovu dosadašnjih rezultata pronađena je najbolja tehnika rada za vegetativno razmnažanje i umjetno križanje. Postavljene su površine ariša s »tree shows« i sjemenske plantaže. Od Dasy scypha Willkommii u Danskoj nema više straha. Postoji sada pored diploidnog, triploidni kao i tetraploidni ariš. Izgleda, kako veli Larsen, da će se kod ariša dobiti heterosis uz pomoć incesta. Autor iznosi jedan vrijedan podatak,, koji je dobiven putem istraživanja, a odnosi se na količinu sjemena, nastalu umjetnim oprašivanjem ariša u dobroj godini. Od 500 izoliranih grančica u vrećicama može se dobiti oko 25.000 sjemenki. On dalje donosi podatke o dobi cvatnje kod ariša. Larsen predlaže, da se kod oplemenjivanja ariša putem umjetne polinacije uzme u obzir što više. kombinacija, i kod toga treba nastojati, da se dobije što veća količina sjemena. Na taj će način biti lakše kasnije izlučiti onaj sjemenski materijal koji je dobar. U vezi s vegetativnom razmnažanjem preporuča kalemljenje napolju na podlogama starim 2 godine. Larsen opisuje dalje, kako je u Danskoj načinjena sjemenska plantaža ariša. Materijal za sjemensku plantažu dobiven je kontrolnom polinacijom. Biljke ili klon posađene su nagusto, a kada su počele cvasti, onda je izvršena jaka proreda. Japanski ariš upotrebljen je kao otac. Od njega je posađen isti broj primjeraka kao i od evropskog ariša, koji je uzet kao majka. Kod proreda vadio se japanski ariš, a ostala su samo ona stabla tog ariša, koja su se najbolje prilagodila prilikama i koja su najbolje odgovarala. Za biljke majke treba uzeti metandrične primjerke. Sjemenska plantaža podignuta je 1946. godine s kalemljenim biljkama i običnim sađenim biljkama, starim 3 godine. Površina plantaže je 1 ha, a na njoj ima 242 stabla klona evropskog ariša. Nakon 9 godina broj biljaka japanskog ariša pao je na 190. U 1948. godini, t. j . 2 godine nakon osnutka plantaže, dobiveno je 1,5 kg hibridnog sjemena, a 1954. godine dobiveno je 13,7 kg sjemena. Autor opisuje i drugi način osnivanja sjemenske plantaže, koji je proveden u Danskoj. Iz jedne sastojine evropskog ariša iz Škotske izabrana su tri najbolja stabla, koja su razmnožena u klone. Kasnije je između tih klona izvršena kontrolna polinacija (klon X klon 2 i klon 1 X klon 3). Osnovane su dvije sjemenske plantaže, za koje je uzet kao otac isti japanski ariš. U prvoj je plantaži posađen japanski ariš između klonova evropskog ariša, a u drugoj japanski ariš između potomstva, umjetno dobivenog križanjem tri klona evropskog. |