DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 64     <-- 64 -->        PDF

U Danskoj je dobivena triploidna
Alnus subcordata križanjem diploidne
s tetraploidne. Ova triploidna ima luksurirajuće
svoistvo i u 27. godini starosti
ona je imala visinu od 21,1 m, prsni
promjer GO´ cm, a izgleda, da još i sada
prirašćuje intenzivno.


U 1930. god. u Danskoj je provedeno
križanje između Larix decidua x L. occidentalis.
Od tog sjemena uspjelo je dobiti
samo jednu biljku, za koju se ustanovilo,
da je triploidna. U nadi da se
dobije tetraploidni ariš, triploidni se križao
više puta s diploidnim, ali bez
uspjeha.


S obzirom na dobivene rezultate još
se mnogo očekuje od citoloških istraživanja,
kako autor veli. No, za šumarstvo
je to sreća ,da se umjetno proizvedeni
željeni individuumi mogu vegetativno
razmnažati. Tako se za proizvodnju triploidnih
biljaka, tetraploidne mogu vegetativno
razmnožiti i u sjemenskoj
plantaži križati s diploidima.


Larsen opisuje, da se ustanovilo kod
trepetljike, da križanac P. tremula x P.
tremuloides raste brže od triploidne trepetljike,
pa zbog toga veli, da ne smijemo
posvetiti pažnju samo poliploidiji
nego i križancima. Autor opisuje, da se
poliploidija može dobiti upotrebom kemijskih
sredstava kao na pr. kolhicina.
Potrebno se pozabaviti problemom dobij
an ja biljaka s manjim brojem hromosoma
od normalnog, jer bi možda i
ono dalo željene rezultate. Zbog toga
autor opisuje način, na koji je to moguće
postići.


Larsen dalje govori o incestu, t. j . o
uzgoju u srodstvu. Sa samooplodnjom
šumskog drveća izgleda prema dosadašnjim
rezultatima, da će se učiniti napredak.
Možda će se na osnovu samooplodnje
dobiti homozigotni tipovi, koji
će se međusobno razlikovati. Kasnije bi
se križanjem tih tipova postigla pojava
heterosisa t. j . bujnijeg rasta F, generacije.
Na kraju ovog poglavlja autor veli,
da je najvažnije na početku rada s križancima
i onima s heterozisom ustanoviti
dobre genotipove.


U vezi s radom na oplemenjivanju
šumskog drveća, iznosi autor kao primier
ariš. U Danskoj je prva kontrolna
polinacija između evropskog i japanskog
ariša izvršena 1930. godine, a njegovo
vegetativno razmnažanje 1932. godine.
Na osnovu dosadašnjih rezultata pronađena
je najbolja tehnika rada za vegetativno
razmnažanje i umjetno križanje.
Postavljene su površine ariša s »tree
shows« i sjemenske plantaže. Od Dasy


scypha Willkommii u Danskoj nema više
straha. Postoji sada pored diploidnog,
triploidni kao i tetraploidni ariš. Izgleda,
kako veli Larsen, da će se kod ariša
dobiti heterosis uz pomoć incesta.


Autor iznosi jedan vrijedan podatak,,
koji je dobiven putem istraživanja, a
odnosi se na količinu sjemena, nastalu
umjetnim oprašivanjem ariša u dobroj
godini. Od 500 izoliranih grančica u vrećicama
može se dobiti oko 25.000 sjemenki.
On dalje donosi podatke o dobi
cvatnje kod ariša. Larsen predlaže, da
se kod oplemenjivanja ariša putem
umjetne polinacije uzme u obzir što više.
kombinacija, i kod toga treba nastojati,
da se dobije što veća količina sjemena.
Na taj će način biti lakše kasnije izlučiti
onaj sjemenski materijal koji je dobar.
U vezi s vegetativnom razmnažanjem
preporuča kalemljenje napolju na
podlogama starim 2 godine.


Larsen opisuje dalje, kako je u Danskoj
načinjena sjemenska plantaža ariša.
Materijal za sjemensku plantažu dobiven
je kontrolnom polinacijom. Biljke
ili klon posađene su nagusto, a kada su
počele cvasti, onda je izvršena jaka proreda.
Japanski ariš upotrebljen je kao
otac. Od njega je posađen isti broj primjeraka
kao i od evropskog ariša, koji
je uzet kao majka. Kod proreda vadio
se japanski ariš, a ostala su samo ona
stabla tog ariša, koja su se najbolje prilagodila
prilikama i koja su najbolje
odgovarala. Za biljke majke treba uzeti
metandrične primjerke. Sjemenska plantaža
podignuta je 1946. godine s kalemljenim
biljkama i običnim sađenim biljkama,
starim 3 godine. Površina plantaže
je 1 ha, a na njoj ima 242 stabla
klona evropskog ariša. Nakon 9 godina
broj biljaka japanskog ariša pao je na


190. U 1948. godini, t. j . 2 godine nakon
osnutka plantaže, dobiveno je 1,5 kg hibridnog
sjemena, a 1954. godine dobiveno
je 13,7 kg sjemena.
Autor opisuje i drugi način osnivanja
sjemenske plantaže, koji je proveden u
Danskoj. Iz jedne sastojine evropskog
ariša iz Škotske izabrana su tri najbolja
stabla, koja su razmnožena u klone.
Kasnije je između tih klona izvršena
kontrolna polinacija (klon X klon 2 i
klon 1 X klon 3). Osnovane su dvije
sjemenske plantaže, za koje je uzet kao
otac isti japanski ariš. U prvoj je plantaži
posađen japanski ariš između klonova
evropskog ariša, a u drugoj japanski
ariš između potomstva, umjetno dobivenog
križanjem tri klona evropskog.