DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 102 <-- 102 --> PDF |
jenih metoda smolarenja i koji je metod najpogodniji; 2. ustanoviti u kojoj mjeri utječe metod smolarenja na vegetativno stanje stabla, na prirast drvne mase, plodonosenje, kvalitet sjemena i s time u vezi na prirodno podmlađivanje. Osnovano je više pokusnih ploha od po 5 primjernih stabala. Od toga su dva smolarena sjekiricom (jedno na živo, drugo na mrtvo), 2 smolarskim nožem na živo odnosno mrtvo, 1 stablo je služilo kao kontrolno i nije smolareno. — Ukupno je upotrebljeno 216 stabala. Rezultati su slijedeći: 1. Najveći prinos smole se dobiva druge godine smolarenja. 2. Taj prinos je veći za prosječno 24,43 posto u odnosu na prvu godinu smolarenja; kod smolarenja sjekiricom na živo za 39,97%>, sjekiricom na mrtvo za 26,58%; nožem na živo za 15,46°/o, a nožem na mrtvo za 17,73°/o. 3. Prinos smole kod smolarenja sjekiricom na živo i mrtvo, te nožem na živo ostao je tokom daljnje 4 godine na skoro istom nivou prinosa iz druge godine. 4. Smolarenje na mrtvo nožem pokazalo je već nakon šeste godine smanjenje prinosa smole za 86°/o u odnosu na prinos iz druge godine. 6. Smolarena stabla nisu pokazivala nikakve znakove propadanja. 6. Prosječan prinos smole po stablu je iznosio: kod smolarenja na živo sjekiricom 3,806 kg, na mrtvo 6,874 kg; smolarskim nožem na živo 2,522 kg, no mrtvo 3,635 kg. 7. Smolarenjern nožem 3—4 puta brže se iscrpljuje period korisnog smolarenja zbog veće površine zasjecanja nego smolarenje sjekiricom.. 8. Smolarenje alepskog bora sjekiricom bolje je od smolarenja nožem, bez obzira da li se smolari na ´živo ili mrtvo. 9. Prinos smole je u upravnom odnosu sa brojem smolnih kanala, širinom njihovih poprečnih presjeka i sa pritiskom izlučivanja smole. 10. Najveći prinos smole dobiven je u julu, rjeđe u maju i junu. Temperatura zraka je u direktnom odnosu sa prinosom smole. Kišovitost nema osjetnog utjecaja na visinu tog prinosa. 11. Ukupan prinos smole mnogo je manji kod stabla smolarenog na mrtvo nego onog na živo, jer je vrijeme smolarenja na mrtvo daleko kraće. 12. Najpogodnija za smolarenje su stabla od 24—.27 cm p. promjera, mjereno s korom. 13. Smolarenje utječe na anatomsku strukturu drveta. Samo u predjelu do 20—30 cm ispod rane stvaraju se nepravi godovi, a smolni kanali se sužuju. To nije slučaj u predjelu sa strana i iznad rane. Sužavanje smolnih kanala ispod stare rane uzrokom je, da smolarenje nožem odozgo prema dolje daje manje prinose smole. 14. Bez obzira na sistem smolarenja, kod alepskog bora se preporučuje zasjecanje odozdo prema gore. U tom slučaju smolarenje nožem daje veći prinos smole od smolarenja sjekiricom. 15. Sjeme sa smolarenih stabala ima manju klijavost, a i urod češera je manji nego kod nesmolarenih stabala, ali ne u tolikoj mjeri, da ibi došlo u pitanje prirodne podmlađivanje sastojina. 16. Bez obzira na upotrebljeni metod, smolarenje ne utječe na rast u visinu svojih potomaka, ali utječe negativno na prirast drvne mase. 17. Period mirovanja od 1—2 godine može se bez štete prakticirati nakon svakih 6 godina neprekidnog smolarenja. Ing. Regent B. John F. Lutz: MEASURING ROUGHNESS OF ROTARY-CUT VENEER, SEPARAT IZ THE TIMBERMAN, NO. 5, MARCH, 1952 (MJERENJE FINOĆE REZA KOD LJUŠTENOG FURNIRA) John F. Lutz, tehnolog u Forest Products Laboratorv, Madison, U. S. A., pronašao je instrumenat i metodu za mjerenje finoće, odnosno grubosti reza furnira, koja obećava da će se moći dobro primijeniti u praktične svrhe. Kontrola kvalitete u proizvodnji furnira i šper ploča obuhvaća razne elemente pa i finoću reza. Finoću reza bilo je međutim teško konrolirati baš radi pomanjkanja jedne objektivne metode mjerenja. Ovdje opisana metoda mjerenja, kao i instrumenat za mjerenje, trebali bi riješiti ovo pitanje. Kao elemenat h kojem ovisi finoća površine Ifurnira, autor je uzeo udubine koje nastaju prilikom ljuštenja na »tlačenoj strani (tight siđe) listu furnira uslijed čupanja drvnih vlakanaca. Te udubine teku paralelno sa Ivlakancima. Predmet mjerenja je đubljina tih udubina. Mjerenje se vrši na još vlažnom furniru. Važnost dubljine tih udubina, je U tome, što o njima ovisi idebljina Sloja furnira kojeg treba skinuti prilikom brušenja da se dobije glatka površina, što one mogu pokazati nedostatke u radu ljuštilice i drugo. Kođ furnira sa nepravil |