DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Stoga ovi podatci, pored naprijed iznesenog, treba da potstaknu
naša preduzeća na investicije za izgradnju postrojenja za proizvodnju
iverastih ploča, prvenstveno uz postojeće pogone drvne industrije.


Da bi se mogle pravilno ocijeniti i uporediti investicije i rentabilnost
iverastih ploča, iznijećemo neke podatke o investicijama za jedan
kapacitet lesonit ploča i jedan kapacitet celuloze.


1. Lesonit ploče:
Za jedan kapacitet od 7.000 tona lesonit ploča godišnje sa radom
u 3 smjene investicije iznose oko 1.300 miliona dinara, u kojima se nalazi
oko 850.000 dolara uvozne opreme.


Investicije na 1 t. proizvoda iznose oko 186.000.— dinara


Grubo obračunato, brutoprodukt iznosi oko 560 mil. dinara


dobit iznosi oko 140 „ „
anuitet iznosi oko 116 „ „
za raspodjelu oko 24 „ ,,


Ako ove investicije uporedimo sa recimo investicijama za 6.000 tona
godišnje iverastih ploča po Behr-ovom postupku, koji je jedan od najskupljih,
vidimo da investicije iznose oko 384 mil. dinara, u kojima je
uvozna oprema oko 448.000 dolara.


Tada je brutoprodukt oko 450 miliona dinara
dobit oko 71 „ „
anuitet oko 37 ,, ,,
za raspodjelu oko 34 ,, „


Ili za oko 3V2 puta manje investicije, veća dobit za raspodjelu za
10 miliona dinara, bez poznatih prednosti u sirovini.


2. Celuloza:
Za jedan kapacitet celuloze od oko 16.000 tona godišnje sa radom
u 3 smjene, investicije iznose oko 5.000 miliona dinara, u kojima je
uvozna oprema oko 2 miliona dinara.


Brutoprodukt iznosi oko 1.600 miliona dinara
dobit iznosi oko 600 „ „
anuiteti iznose oko 480 „ „
za raspodjelu oko 120 „ „


Za ove investicije bi se moglo podići:



5 tvornica iveratih ploča po 6.000 tona godišnje, to jest 30.000
tona godišnje, za oko 1.500 miliona dinara investicija;

2 tvornice sa po 4.000 m3 šperploča i sa po 400 m3 furnira godišnje
(ukupno 8.000 m3 šperploča i 800 m3 furnira), za 1.500
miliona dinara investicija;
— 1 tvornica ljepila sa 6.000 tona karbamidnih ljepila godišnje, za
2.000 miliona dinara investicija, kolike su otprilike naše perspektivne
potrebe u ljepilima ove vrste;
89