DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Stoga ovi podatci, pored naprijed iznesenog, treba da potstaknu
naša preduzeća na investicije za izgradnju postrojenja za proizvodnju
iverastih ploča, prvenstveno uz postojeće pogone drvne industrije.


Da bi se mogle pravilno ocijeniti i uporediti investicije i rentabilnost
iverastih ploča, iznijećemo neke podatke o investicijama za jedan
kapacitet lesonit ploča i jedan kapacitet celuloze.


1. Lesonit ploče:
Za jedan kapacitet od 7.000 tona lesonit ploča godišnje sa radom
u 3 smjene investicije iznose oko 1.300 miliona dinara, u kojima se nalazi
oko 850.000 dolara uvozne opreme.


Investicije na 1 t. proizvoda iznose oko 186.000.— dinara


Grubo obračunato, brutoprodukt iznosi oko 560 mil. dinara


dobit iznosi oko 140 „ „
anuitet iznosi oko 116 „ „
za raspodjelu oko 24 „ ,,


Ako ove investicije uporedimo sa recimo investicijama za 6.000 tona
godišnje iverastih ploča po Behr-ovom postupku, koji je jedan od najskupljih,
vidimo da investicije iznose oko 384 mil. dinara, u kojima je
uvozna oprema oko 448.000 dolara.


Tada je brutoprodukt oko 450 miliona dinara
dobit oko 71 „ „
anuitet oko 37 ,, ,,
za raspodjelu oko 34 ,, „


Ili za oko 3V2 puta manje investicije, veća dobit za raspodjelu za
10 miliona dinara, bez poznatih prednosti u sirovini.


2. Celuloza:
Za jedan kapacitet celuloze od oko 16.000 tona godišnje sa radom
u 3 smjene, investicije iznose oko 5.000 miliona dinara, u kojima je
uvozna oprema oko 2 miliona dinara.


Brutoprodukt iznosi oko 1.600 miliona dinara
dobit iznosi oko 600 „ „
anuiteti iznose oko 480 „ „
za raspodjelu oko 120 „ „


Za ove investicije bi se moglo podići:



5 tvornica iveratih ploča po 6.000 tona godišnje, to jest 30.000
tona godišnje, za oko 1.500 miliona dinara investicija;

2 tvornice sa po 4.000 m3 šperploča i sa po 400 m3 furnira godišnje
(ukupno 8.000 m3 šperploča i 800 m3 furnira), za 1.500
miliona dinara investicija;
— 1 tvornica ljepila sa 6.000 tona karbamidnih ljepila godišnje, za
2.000 miliona dinara investicija, kolike su otprilike naše perspektivne
potrebe u ljepilima ove vrste;
89




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— od ove proizvodnje dobila bi se vrijednost bruto proizvoda godišnje
oko 5.000 miliona dinara;



sa oko 1.500 miliona dinara dobiti, odnosno preko 1.000 miliona
dinara za raspodjelu.
Za iste investicije preko 3 puta veća vrijednost brutoprodukta, sa
skoro 10 puta većom dobiti za raspodjelu.


Investicije na 1 tonu proizvoda: kod celuloze 312.500 din
kod lesonita 185.700 „
kod iverica 50.000 ,,


Ovom upoređenju nije potreban komentar, jer se jasno vidi za koju
vrstu proizvodnje treba koristiit postojeći drvni otpadak kao sirovinu.


LITERATURA:


Fran z Kollmann : Štand der Technik bei der Herstellung v. Holzspanplatten;
Wilhel m Klauditz : Entwicklung, Štand und holzwirtschaftliche Bedeutung
der Holzspanplattenherstellung;
Klau s Steiner : Uber Verfahrenstechnik und Maschinen zur Herstellung
hochwertiger Holzspanplatten;


C. A.
F r h. von Thielmann: Spanplatten — Praktikum.
S u m m a r y


The author reports on the production of chipboards abroad and about the
possibilites of such activity in this country. He compares the production costs of
chipboards in Germany with those to be expected arising from our own prospective
industrial production. Whereupon he expounds in detail the technological processes
of production of chipboards, and presents data on their physical and mechanical
properties. He likewise reviews those foreign plants which produce chipboards
along with their technical characters. In the sequence the author presents in tabulated
form the investment and production costs, as well as the rentability of the
various chipboard production processes. He eventually presents a comparison of
the production costs per 1 ton of wood pulp, fibreboards and chipboards respectively,
calculations showing the chipboards to possess the highest rentability.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 26     <-- 26 -->        PDF

kako je došlo do tako naglog porasta ove vrste proizvodnje u Njemačkoj
i drugim zemljama.


Ali je isto tako neshatljivo, da mi dosada nismo uspjeli da podignemo
nijedan kapacitet iverastih ploča, pored ogromnih količina raznovrsnog
i odličnog drvnog otpatka.


TETDUOSLO-Uie IVEBNSTB PLOĆt
Tf?OŠKOVI POOIZVODIHE UA 1 TOUU


- 54ĆOO
4S 4°° 46 foo . 44 500


KREi6i^«M feW?n>CV DeMUT ^
BL*tft ft^H« tolMAU irflCH«LU ftOTMAU 0ETtfc«hJOft OEHETS l>* ^


SI. 4.a


rooSKOVi PPOI2VODU7C JA -i rou u


DIUN?A


afctoo
6) ioo
° fcl BOO (,< ;oo fcl ioo totoa 59 so


S7 6oo


-±1_1—,s* goo ,


S2. 4.b




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 25     <-- 25 -->        PDF

ta p


00 a 00 ™ Oo


OO Oo 00


O Or o O-i IO o ^t On O o oo


4* rp ro
CL ta O


o o o o o o Oi O O


OJ o to o o On


o o o o o o o O O


p O o o o o o


o o o o o O p o O O O


3 o o o o o o


3 5
o o o o o o
o o O O


o o o o o o


o
P o u


< CL rD


" O K3 *-00
< 3
ro g
o 0) o o to ro On


-I o 00 O *sl ^1 OO On IO 10 On On o § <
O ^J 00 -l Oo 00 4^ Ol OO ttk. On ^D 4^ Cl B


ro o rD P rc O § S


o o o o o o o o o o o o


3 ´. W rn
o o O O


te |3 > o o o o o o o o O O o o o o o o o c *


P 3 ^ ro


o o o o o o o o o o o o o


o o o o


CL 3 tdM


M


°3: ^."3 >đ L0 00 ro ro to IO NO f* 4^ Cl 00 4-NO NO


m

05 ai On Oo 00 4^ 00 --4 OO Oi NO


< 3* 3 UD o


ro

ro o§3 <


ro P


K) IO


tn j-p ro o ir 00 Ot *-i Oo Cl 4^ 4^ 4v
o


rD o o O! ro
3 ^ O


71 " S3 °´ CL Ol IO 5i On On i— On 00 Cl Cl Cl O o g^


(L, oo o o


o o a o o o o o o o o o o o o o o S


CL ro N o o o o c o o o o o o o o o O


O


´ F- JU s. -. cr e o o o o o o o o oo o o o o o o o o d


N >- N 5 Crq


ro >-o » On ^* K> K3 10 00 On OO to o& 00 NO IO


?^Wt!


00 Oo IO 4-4>. Ci ~J Oo Oo Oo -~1 OO O CL o O
3 ona m O O


ro 0< P Q 8301 o o to


o o o o o o o o o o p o o o o


O O


P 3 L
o o o o o O o o o o o o o o o o


rD C o o o o o o o o o o o o o o o o C

" ro u C/K


* , ro


&2.o c o
O GG O I M ro


5 °
cr«


!


H,. H-00 -J Cl 00 ^1 00 00 1-^
i— o bo 4- tO NO


3 H.< Oh o* to

o o oo ao


o o o o o o ro


ga«.
o


o o o o


O


o »firt o o o o o o o o o o o o oo oo o o O
w
CL O o o o o o o o o o o o o o o o n


CL ° tro o




o < m o o o o o
H 5


ro CL ro


CL sr5 a.Lig


P 3 O-T Oi 0) eri a> Or cn Cl Cl Cl &. *. 4 -4*-4* lfr> On


p


ti P --j rD ^J 10 00 Cl 00 GC Cl «
3 3Str; 3 O) Ln Cl o N-* K> On Cl Cl Cl


N s on rc o


P &. On ~-J
3 ft O O O O


o^ Oo to oo o o 0


p p o O <
o o o o o o o o o o o o o D. »<


O O O O -. to


oro, (TO ro gS.3 6 o o o o o o o o o o o o


a


rf


ro 3


CT H. ro


00 ""O


H, ro o 3 c-°


1 O
ta O o
r-rt tn Oi OT On On On On On Oi On Oi


^4 *~J

I—I. o. o> o* o O
on » L


c o o o o o o p o o o o o o o o o &o


SP: p o o o o o o o o O o o o o rt´


o sr o o o o O
OJ & r> ^ o o o o o o o o o o o o o o o o r« "-1 r/i
H-O


. o


s3
< I?


OD >fc- a^ *. *> 4^ 4^ JV 4-4- 4* OO Oo 00 Oo Oo 00 Oo
O ta CJI t-n OT On On On On On o & OD n


tor to to


o ro
p p O & O O o-2


o o o o o o o o o o o


O


rjp ´^ « 4 3 oo o o o S o o p o o O O On o o O o o o o 5´ & II


p


i3 . P
3 o o o o o o o o o o o o o o o o o


rD x3 rD ti:


- o


ro 3 C H Hl O f** ^
>~i to 3" ro rD H< a>


1-8 o to oo (N <* 4-.


3 3 S ^ te- K> ^y B CJ 2/


o P ff. T ge
m t M ^i
S-aS-o
c BJ c H:


jndnosloj.
= 65000
troslojna
= 75000
za 1 tonu


U 000 din


182000




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Nastavak tabele 3.


Sirovina
elekt.
energija
para
Ljepilo
Radna
snaga, st.
fond, soc.
doprinos
Amortizacija
2,
4 i 8°/0
KOS
6°/o
KOB
6°!o
Svega
70000 198000 16 radn.
7.000
18000 14000 3500 310000
112000 317000 18 radn.
8.000
34000 19000 5000 495000
210000 564000 20 radn.
9.000
39000 30000 7000 859000
84000 238000 14 radn.
6.000
21000 16000 3500 368000
56000 158000 14 radn.
6.000
13000 10000 3000 246000
84000 238000 16 radn.
7.096
18000 14000 3500 364000
84000 238000 14 radn.
6.000
15000 11000 3500 357000
168000 475000 18 radn.
8.000
19000 15000 6000 691000


9) Novopan
Novopan
Novopan


10) Fischer
11) Fibrexa
Fibrexa
12) Rotmann
Rotmann


Na osnovu prednjih tabela i iskazanih troškova investicija i proizvodnih
troškova, obračunata je rentabilnost svakog postupka, po osnovnim
pokazateljima. Prodajna cijena za trosloj ne ploče uzeta je sa 75.000
dinara 1 tona, (45.000 1 m3) a za jednoslojne 65.000 dinara po toni


(31.000 za 1 m3), što je daleko ispod svjetskih cijena, jer su jednoslojne
po 65 $, a troslojne po 75 $ za 1 m3.
Homoplan prodaje lake ploče po 144 I za 1 m3 (86.400 din) a normalne
po 170 $ za 1 m3 (102.000 din). Tavapan po 104 $ (62.400) lake,
a 121 $ (72.600) normalne, za 1 m3.


Rentabilnost


Brutto
produkt
jednosloj.
= 65000
trosloj na
= 75000
za 1 tonu
Višak
rada u
000
o
o
rt
TD rt
rt
>
rtO,
o
Dobit000
u
Anuitet
5°/o-15
godina
000
Ostaje
1 tona ploča
Košta Prodaje se
1dinar a
1 m3 = 600kg
prodaje se
dinara
U 000 din
1,300000 439000 59 398000 57000 341000 45100 65000 39000 1)
975000 326000 55 294000 46000 248000 45400 65000 39000 2)
182000 45000 15 29000 25000 4000 54600 65000 39000 3)




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 23     <-- 23 -->        PDF

\


Da bi se izbjegle greške, odnosno da bi se one svele na najmanju


mjeru, uzete su uglavnom iste veličine za svaki postupak.
Tako je sirovina obračunata po 5 dinara za 1 kg.
Težina gotove ploče po 600 kg/l m3 — prosječna debljina 20 mm.
Električna energija po 12 dinara kWh. Za jednoslojne 200 kWh za


1 tonu, a za troslojne 250 kWh za 1 tonu ploča.
Para po 2 dinara za 1 kg. 1.750 kg za jednoslojne i 2.500 kg za troslojne
po toni.


Ljepilo 8°/o za jednoslojne i 11% za troslojne ploče, na bazi suve
supstance, od količine drveta u ploči. Uzeta je cijena domaćeg ljepila
po 300 dinara za 1 kg. Amortizacija je uzeta za zgrade i ostalo po 2,4°/o.
Za domaću i uvoznu opremu po 8%.


Kamata na osnovna sredstva po 6%.
Kamata na obrtna sredstva po 6%> različito za različite kapacitete.
Anuitet je obračunat na 15 godina uz 5% kamata godišnje.


Troškovi proizvodnje u 1.000 dinara
Tabela SI
Sirovina
elek.
energija
para
Ljepilo
Radna
snaga, st.
fond soc.
doprinos
Amortizacija
2,
4 i 8 %
KOS
6%
KOB
67o
Svega
238000 576000 10 radn.
4.000 43000 32000 9000 902000 1) Bartrev
179000 432000 12 radn.
5.000 33000 25000 7000 681000 2) Defibrator
34000 80000 12 radn.
5.000 18000 14000 2500 153000 3) Behr
34000 80000 12 radn.
5.000 12000 9000 2500 142010 Behr
37000 86000 12 radn.
5.000 11000 8000 2500 149000 4) Rotmann
71000 173000 15 radn.
7.000 15000 11000 3500 280000 Rotmann
71000 173000 8 radn.
4.000 13000 10000 3500 274000 5) Kreibaum
34000 80000 12 radn.
5.000 8000 7000 2500 136000 6) Wichmann
71000 173000 10 radn.
4.000 8000 8000 3500 267000 7) De Mets
38000 115000 8 radn.
3.000 6000 7000 3000 172000 De Mets
56000 158000 14 radn.
6.000 24000 18000 3000 265000 8) Behr
84000 238000 16 radn.
7.000 27000 20000 3500 379000 Behr


»




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 22     <-- 22 -->        PDF

U tabeli broj 2. iskazane su ostale investicije. Zgrade su predviđene
po 20.000 dinara za 1 m2 izgrađene površine, jer treba da budu jednostavne
i od lakšeg materijala i nosivosti.


Domaća oprema obračunata je za uređaje i pomagala za svaki postupak
prema njegovom kapacitetu.
Pod ostalo predviđaju se projekti, studije i istraživanja, eksproprijacija
zemljišta, obuka kadrova, domaća montaža i t. d. različito za razne


kapacitete.
ICOUOSLOIUE: IVCSNSTE PIOCE
U*" J UM tuvcsncnt ut. \ TOU U OootZVOD *
D´U.L-.$Jv
100
90
80 1
70 67 60 0
€0
5S Joo
50 Ooo
50
S8SOO
M NDO
>> ?o o
1 22 5O0
KJ P tOooo


LAU D«*VT>


SI. 2.a


TC0SL.O3UC iVCOisSTC PLOČE
«««´ " INVESTCHE UN 1 TOUO OfOlZVOM^
DlUNW\


1


90" &&30O


*


50"


TO


G4oo*


&o


54.80O
4S 100


i? ZOO


,-


iO"


2A.SO*


20


&E« R ftG^C UCV.3P6.U Fi6Re*A TlfaREVA. NOV0R1U NOVOfbU I^OTttA.U


SI. 2.b


Na osnovu iskazanih investicija u tabeli br. 2 obračunati su troškovi
proizvodnje u tabeli broj 3.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 21     <-- 21 -->        PDF

U
k


Zgrada bez Itlagacina


1.000 m2
20.000


1.259 m2
25 000
1.200 m2
24.000


960 m2


19.000


1.000 m2
20.000


1.200 m2
24.000


440 m2


14.000


960 m2


19.200


960 ra2


19.200


840 m2


16.800


1.100 m2
22,000
1.200 m2
24.000


1.300 m2
26.000


1.500 m2
30.000


1.800 m2
36.000


1.200 m2
24.000


1.100 m2
22.000


1.200 m2
24.000


1.200 m2
24.000


1.700 m2
34.000


u p n e i
Op
uvozna
u 00


456000


340000


177000


111000


91000


117000


102000


61000


45000


27000


253000


270000


159000


231000


412000


202000


107000


158000


121000


160000


n v e s t
ema
domaća
0 dinara


60000
55000
30000
30000
32000
45000
45000
30000
45000
35000
35000
45000
43000
48000
55000
45000
35000
45000
45000
50000


Ukupne investicije


ičije


Ostalo


60000
55000
30000
30000
32000
45000
45000
30000
45000
35000
35000
45000
43000
48000
55000
45000
35000
45000
45000
50000


Tabela 2\


Ukupne
investicije


596000
475000
261000
190000
175000
231000
206000
140000
135000
114000
345000
384000
271000
357000
558000
316000
199000
272000
235000
294000


Investicije
na tonu
proizvoda


dinara


29800
31700
92800
67800
58300
38500
34300
50000
22500
28500
86200
64000
54200
44600
37200
52700
49700
45300
39200
24500


1. Bartrev
2, Defibrator
3.
Behr
Behr
4.
Rotmann
Rotmann
5.
Kreibaum
6.
Wichmann
7.
De Mets
De Mets
8.
Behr
Behr
9.
Novopan
Novopan
Novopan
10. Fischer
11.
Fibrexa
Fibrexa
12.
Rotmann
Rotmann


ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 20     <-- 20 -->        PDF

može se jedan dio kod nas izraditi i devizni izdaci smanjiti. Ti se izdaci
mogu svesti na najmanju mjeru u slučaju kooperacije između domaćih,
tvornica mašinogradnje i inostranih, za šta postoje objektivne mogućnosti
i aranžmani. (Naročito sa br. 5, 6, 7 i 10 prednjeg pregleda).


U slučaju izbora najbolje opreme iz raznih postupaka investicije u
devizama su još niže u odnosu na stavke 1—12 (osim stavke 7), pa prema
tome su i rezultati po pregledima br. 2, 3 i 4 još povoljniji.


0EDUOSLO0UE. IVtBNSTE PlOĆt
lUVtSTlCITE DEVIZA Ui l , TOUVJ


no*
iof>
ios
00
80
TO «.
«o"
50
so
36 T>«
J2
30
za M
«


K M bEUtt KOTKAU OETlieUvIC« UlimlKu 80THMI OEMtTS U K


SI. l.a


Tf?OS>L01Ut iVCCNSTt PLOĆ E
IkJVCSTlOTE t TOUU


-T.CJ


tOt


*cr
fto


7*5


*D


fcđ 5fc


65
sd" -A-, -*
40


16
W


22


*

w


1 M


bL+4tJ fet«U fISC-Atfi uOKOPtu UOifOPMi UOCau li&fttJl. JlbRVkk RQTnidl ROTMkU


SZ. i.b


82




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Kod svih postupaka sa etažnim presama iveraste ploče su sličnog
izgleda i podjednakih kvaliteta, sa manje više podjednakim troškovima
proizvodnje. Razlike nastaju jedino kod trošiojnih i jednoslojnih ploča,
kod kojih je i kvalitetna razlika veća. Druge znatnije razlike su u investicijama
i amortizaciji, a naročito kod uvozne opreme, kako se to vidi
iz pregleda broj 1. Po svim navedenim postupcima, mogu da se proizvode
trošioj ne i jednoslojne ploče.


Investicije za uvoznu opremu po raznim postupcima


Tabela 1.


Postupa k Kapacitet
u tonama
Mašine i
uređaj
Licenca i
projekti
$
Dolari
X 600
dinara
u 000
Investicije
na 1 t.
ploča
dinara
Primjedba
1. Bartrev-jednoslojna
2. Defibrator„
3. Behr20000
15000
2800
720000
566000
270000
40000

25000
456000
340000
177000
22800
22700
63200 docnije pove-jćanje na 600
tona
Behrjednoslojna
4. Rotmann„
Rotmann„
5. Kreibaum„
6. Wichmann2800
3000
6000
6000
2800
168000
138000
181000
170000
91000
16000
13000
13000

10000
111000
91000
117000
102000
61900
39600
30300
19500
17000
21800
docinje na
troslojne
7. De Mets„
De Mets „
8. Behrtroslojna
Behr6000
4000
4000
6000
70000
40000
385000
410000
5000
5000
36000
38000
45000
27000
253000
270000
7500
6700
63200
44800
od lanenog
otpatka
9. Novopan„
5000 221000 44000 159000 31800 licenca kroz
dugi niz
godina
9. Novopan-
Novopan10.
Fischer11.
Fibrexa-
Fibrexa.
12. Rotmann-
Rotmann„






8000
15000
6000
4000
6000
6000
12000
320000
572000
312000
160000
240000
205000
252000
64000
114000
24000
18000
24000
13000
13000
231000
412000
202000
107000
158000
121000
160000
29000
27400
34000
26700
26400
20300
13300


Podaci koji se daju u pregledu broj 1 uzeti su iz originalnih ponuda
pojedinih inostranih firmi, ne odbijajući ništa od toga na domaću
opremu, obračunato po 600 dinara za 1 dolar. Kod svake od ovih stavki




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 18     <-- 18 -->        PDF

iverje prethodno grije na oko 80° C i prešanje traje 5—7 minuta, ovdje
nema predgrijavanja i prešanje je veoma kratko. Osim toga, kod Kreibauma
sjecka se nalazi vertikalno u odnosu na gornju površinu, pa je
i njena čvrstina u tom pravcu nedovoljna. Ove ploče treba uvijek furnirati
sa debelim slijepim furnirom da se dobije dovoljna čvrstina i to
obratno od pravca kojim ploča izlazi iz preše, da bi se izbjegao ili smanjio
njen »rad«. Stoga su te ploče klasificirane kao srednjice (Mittellage), i
kao veoma pogodne za izradu vrata, dok su za druge svrhe manje vrijedne.
Patent je zaštićen u FNRJ.


I Bnp| ttpisee


SZ. 5. Sema po Okal-postupku


Razlike između Bartreva i Kreibauma:


Bartrev ima visoku frekvencu za predgrijavanje — Kreibaum nema;
Bartrev ima dužu presu i duže prešanje — Kreibaum kraće;
Bartrev slaže iverje horizontalno — Kreibaum vertikalno;
Bartrev ne krivi ploču i ne hladi je — Kreibaum krivi i hladi;
Bartrev ne nabija iverje na već poravnatu površinu — Kreibaum


nabija;
Bartrev ploča je čvrsta oko 250—280 kg/cm2 — Kreibaum ispod 120;
Bartrev može da mijenja pritisak —- Kreibaum ne može;
Kreibaum može da proizvodi i šuplje ploče — Bartrev ne može;
Kreibaum-ovu ploču treba prethodno furnirati sa slijepim furni


rom da se dobije odgovarajuća čvrstina — Bartrev ploču ne treba;


Ove razlike u pogledu kvaliteta jednih i drugih ploča bilo je potrebno
iznijeti, jer se radi o dva kontinuirana postupka, ma da Bartrev,
obzirom na velike devizne investicije i veliki kapacitet, kod nas vjerovatno
ne dolazi u obzir.


10. De Mets — Belgija. Ova firma proizvodi uglavnom prese, raspršivač
ljepila i transportne uređaje, uvodi proces proizvodnje i garantuje
za njega. Specijalno isporučuje mašine, montira i uvodi u proizvodnju
iveraste ploče od lanenog otpatka sa odličnim rezultatima i veoma
jeftino. Obzirom na malu režiju, i u težnji da sa svojim mašinama prodre,
ova je firma najjeftinija od svih, sa odgovarajućim mašinama, kvalitetom
i garancijama.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 17     <-- 17 -->        PDF

4. Behr — Njemačka. To je jedan od najstarijih postupaka, veoma
poznat, daje dobru ploču, ali je investiciono jedan od najskupljih. Svi
strojevi kod ovoga postupka nisu najbolji i u povoljnom odnosu prema
cijenama. Projektuju i uvode postupak a mašine se nabavljaju na drugoj
strani.
5. Fibrexa — Švicarska. To je jedan od manje poznatih, ali dobrih
postupaka. Sami su konstrukteri sječkalice, mlina i mješača ljepila, dok
se druge mašine nabavljaju na drugoj strani. Projektuju, uvode i garantuju.
6. Rotmann — Njemačka. Isto tako manje poznat postupak, ali ista
tako dobar. Sami su konstrukteri sječkalice i mlina, dok se druge mašine
nabavljaju na drugoj strani, uz njihove projekte, uvođenje i garanciju.
7. Fischer — Švicarska. Dobar postupak, proizvode samo neke mašine,
projektuju, puštaju u pogon garantuju i t. d.
8. Wichmenn —Njemačka. Manje poznat, ali dobar postupak. Sami
proizvode dobar dio mašina, projektuju, puštaju u pogon garantuju i t. đ.
JBMH Tif


SEME TtUWOLOŠK0Q MOCCSIs PB01Z.VODU31


1 citfwuu.il i OOboš sui&a*. 17 TUfcUSPOftT ui, /iLICIHA
! SltLwkJ.lCN « TfiA.WSPO0T VllČKE
i »UNOUi 11 SILOS lb. SUAtU SOttKU M ET^LUS «lpRi.ULltU4. PM.3*.
A CIKLOUi U TRMJSSOm SIECKI I PREČlSĆkVMIft 20 unE&fcs tfc. pftbtuitmt MJtst
11 O&0CZlVfcL
MlEŠiC LttM.K ISIECKE ti fcRuSlUC^
1 L&.LD"EIfflttB S1EĆKE
» TSi,v*SW3WT VIC« !
u ošTBfcć uožv/fc


SI. 4.


9. Kreibaum — Njemačka. Poznat postupak po duhovitom rješenju
vertikalne prese. Princip kod ove preše je da iverje pada vertikalno
između čeličnih ploča, između kojih se vrši prešanje, pomoću nabijanja.
Upravo to nabijanje čini da je veza između slojeva koji se nabijaju slaba,
tako da ploča uvijek radi u pravcu u kojem izlazi iz prese. Drugi je nedostatak,
što je samo prešanje veoma kratko i traje 2—3 minute, koliko
je nedovoljno za postizanje dobre polimerizacije. Razlika između ovoga
postupka i Bartreva je u pravo u trajanju prešanja. Dok se kod Bartreva




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 16     <-- 16 -->        PDF

nje omogućava sada, normalno prešanje i u skraćenom trajanju, što
kod drugih kontinuirajućih postupaka nije slučaj (Kreibaum).


2. Dejibrator — Švedska. Postupak u suštini sličan ostalim postupcima,
s tom razlikom, što se istovremeno sa prešanjem iveraste ploče
vrši i prešanje furnira, pa se odmah dobije furnirana iverasta ploča.
Isporučuju kompletno postrojenje.
SI. 2.


3. Novopan — Švicarska. To je jedan od najboljih i najpoznatijih
postupaka na svijetu, sa dosada najboljim troslojnim iverastim pločama.
Nezgoda kod ovoga patenta je ta, što vlasnici stavljaju ograničenja kod
izvoza ploča i što su uslovi za plaćanja licence teški i dugogodišnji.
Patent zaštićen u FNRJ. Isporučuju kompletno postrojenje.
SI. 3. Šema troslojnih iverastih ploča po Novopanu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Kakvih sve ima postupaka za proizvodnju iverastih ploča?


Svi se postupci za proizvodnju iverastih ploča zovu suvi postupci,
za razliku od mokrih postupaka kod proizvodnje lesonit ploča, i dijele
se uglavnom na:


a) postupke sa kontinuiraj učim presama i


b) postupke sa etažnim presama.


a) Kontinuirajuće prese:


Ovih presa ima horizontalnih i vertikalnih.


Pretstavnik horizontalnih kontinuirajućih presa je Bartrev-presa u
Engleskoj, čiji je to izum i patent (vidi Narodni šumar br. 8 iz 1953).
Predstavnik vertikalnih presa je Kreibaum, Njemačka, čiji je to


izum i patent.
Izvjesna kombinacija između ova dva je Chiperaft SAD.


b) Etažne prese:


Sa ovim presama mogu da se proizvode jednoslojne i troslojne
ploče, kao i sa predprešanjem i bez toga.


Posebno o nekim postupcima navešćemo slijedeće:


SI. l.


1. Bartrev-presa, Engleska. Pošto je taj postupak već ranije ODisan
to ćemo sada jedino istaći da ovaj postupak, prije ulaska već formiranog
čilima među čelične trake koje vrše prešanje, ima predgrijavanje
sa visokom frekvencom na temperaturu od oko 80° C. Ovo predgrijava


ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Ime ploče
Debljina
mm
Težina
kg/cm2
Konstrukcija
i obrada
ploče
Čvrstoća na
savijanje
kg/cm2
Upotreba
ploča
Proizvadač
Vowinckel 8—25 580-600 troslojna sa
finim iverjem
spolja
150—200 stolarska
ploča
John. J. Vowinkef
Miinchen
Wepra 20-5 0 400—600 srednjice od
iverja furnirani
sa obe
nema podataka
stolarske i
loče za vrata
Werner Prase,
Stuttgart
strane
Wirus 14—20 600 jednoslojna 150—200 ploče za
srednjice i
furniranje
W . Ruhenstroth
Gutersloh


Iz ovoga se pregleda vidi, da i jednoslojne ploče imaju skoro istu
primjenu, kao i troslojne i da su im po čvrstoći na savijanje ravne, a
negdje i jače.


Niža tabela prikazuje neke tehničke podatke za nefurnirane ploče
(Klauditz):


Jela Bukva Bukva-valjci
debljina ploča u mm 8—16 8—16 8—16.
težina gr/cm3 0,56—0,60 0,68—0,72 0,68—0,72
jačina na kidanje kg/cm2 220—240 200—230 210—240
jačina na savijanje kg/cm2 160 — 190 140—160 150- 160
upijanje vode: 24 časa u vodi % 14—16 12—16 14—17
10 dana u vlažnoj prostoriji °/0 10-1 3 9—14 9—14
držanje eksera: okomito kg/cm2 28—34 30—42 30—42
paralelno kg/cm2 10—20 20—26 20—26


Iz ovih se ispitivanja vidi da su kvalitetne osebine bukovih iverastih
ploča ravne onim od jelovine, a u nekim su slučajevima i bolje (vlaga,
ekseri).


Prema tome može se zaključiti da vrsta drveta nije odlučujuća po
kvalitet iveraste ploče.


I prema dosadašnjem, jedan od odlučujućih faktora za kvalitet buduće
ploče je tip sječkalice, odnosno iverja koje se proizvodi, s tim da
tanko rezano iver je daje najbolju ploču, što je sasvim razumljivo, jer
je nalijeganje ravne površine na ravnu površinu veoma veliko, i najveće
u odnosu na druge vrste iverja.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Kolika je težina ploča od raznih vrsta drveta, kod iste čvrstine
ploča (Klauditz)


Dakle vidi se, da čvrstina ploče raste sa njenom težinom, odnosno
sa pritiskom u presi i da je bukova ploča istih kvaliteta teža od jelove
od 70 do 160 kg. po 1 m3. Ako uzmemo jednu normalno jaku ploču za
izradu namještaja od recimo 250 kg/cm2, onda vidimo da bi 1 m3 takvih
ploča od bukovog drveta bio za oko 100 kg teži od jelovog. Ili, da bi
jedan namještaj, u koji bi se ugradio 1 m3 iverastih ploča od čistog
bukovog drveta bio za 100 kg teži od jelovog.


Mislim da je razlika takva da otpada i taj prigovor.


Neki tehnički podaci za razne iveraste ploče (Kollmann):


ime ploče
Debljina
mm
Težina
kg/m3
Konstrukcija
i obrada
ploče
Čvrstoća na
savijanje
kg/cm2
Upotreba
ploča
Proizvođač
Aicher
(Behrova
ploča)
8—25 580—600 troslojna sa
hiepom sječkom
spolja
150-200 stolarska
ploča,
srednjica
Gebr. Aicher
Rosenheim
Duroplan
(Behrova
ploča)
8-2 8 600—650 troslojna sa
lijepom sječkom
spolja
240—300 stolarska građevinska
Ferd. Schenk
AG Maximiliansau
HZ 4-6 1100-1200 jednoslojna
iz talašike
455—634 građevinske
zidne ploče
Holzwerke
Zapfendorf
GMBH
Zapfendorf
Lino 8—19 400—600 jednoslojne sa
tanko rezanim
iverjem
150—200 stolarske ploče,
građevne
zidne ploče
Wilhem Connenmann,
Lehr
Neoplax 6—12 680 dvoslojne, iz
talašike
135 zidne ploče i
ploče za
prekrivanje
Neoplax-
Schorndorf
Novopan 8—40 600 troslojna sa
tankom rezanom
sječkom
spolja
188-253 stolarske pl.
za vrata, zidne
i druge ploče
Siidostholz,
Metz & Co,
Gotingen
Okal 14 800 jednoslojne
sa okomitom
sječkom
nema
podataka
ploče za
srednjice
OttobaumMarkt
Krei&
Co.
Bibart
Rowi 10-25 580—620 troslojna sa
tankom rezanom
sječkom
175 stolarska
ploča
Rottmann,
Wilhemshaven
Struktoplan 8-2 2 400-430 dvoslojna sa
dugom sječkom
spolja
80-100 gradev. i
zidna ploča
Ferd. Schenk
AG Maximaliansau
Variante X 20 250 dvoslojna sa
raznim iverjem
spojla
50 građevna i
zidna ploča
Holzwerk H-
Wilhelmni OHF
Dorlar-Giessen
75




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Prema gornjem se vidi, da je iverasta ploča znatno čvršća kada je
furnirana tankim furnirom i da ploča daje bolje rezultate kada je pravljena
od tankog rezanog iverja nego od mljevenog.


Ovu tvrdnju potkrepljuju i slijedeća ispitivanja Klauditza, o ovisnosti
čvrstine ploče od vrste iverja, vrste drveta i težine:


Čvrstoća ploče na savijanje
kg/cm2 kod
Vrsta drveta Vrsta iverja Debljina mm
težine težine
0,55 gr/cm3 0,80 gr/cm3


Bor tanko rezano 0,1 290 550
Bor tanko režanj 0,3 240 450
Bor tanko aezano 0,5 170 340
Bor tanko rezano 1,0 150 290
Topola tanko rezano 0,1 270 650 .
Bukva tanko rezano 0,1 140 370
Bukva rezano-furnir 0,15 — 0,3 180
Bukva valjci 0,15 — 0,3 177 400
Bukva obrubi 0,15 — 0,3 150 390
Jela obrubi 0,15 — 0,3 250 375
Topola furnir 0,15 — 0,3 280
Lan mljeveno 0,15 — 0,3 120 280
Bukva furnir 0,15 — 0,3 50 130
Jela razni otpadak 0,15 — 0.3 90 290


Prema ovim ispitivanjima se vidi da je ploča bolja, što je iverje
tanje rezano; da je ploča od rezanog iverja bolja nego od mljevenog; da
je ploča čvršća što je težina veća; da su ploče od raznih vrsta drveta
podjednakih osebina kod istih uslova i t.d.


Jedna od opravdanih primjedbi kod bukovih iverastih ploča u odnosu
na jelove jeste težina. Iz ove tabele se može vidjeti kolike su
razlike u težini:


Čvrstoća na
kg/cm2
topola
Težina iveraste ploče gr/cm3
vrsta drveta
jela breza bukva
Sazlika u težini između
bukove i jelove
ploče za 1 m9
150 0,40 0,44 0,53 0,60 160 kg na 1 m3
200 0,47 0,52 0,59 0,66 140 kg na 1 m3
250 0,53 0,60 0,65 0,70 100 kg na 1 m3
300 0,59 0,66 0,70 0,75 90 kg na 1 m3
400 0,70 0,75 0,78 0,82 70 kg na 1 m3




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Kod nekih postupaka takve se ploče prethodno ubacuju u predpresu,
čiji je zadatak da na hladno spresuje ploču, ukruti je i na taj
način olakša ubacivanje u vruću presu. Osim toga zbijena sjecka u ploči
olakšava docnije prešanje i ubrzava ga.


Presa se sada lagano zatvara i lagano se podiže pritisak na odgovarajuću
visinu, koji je u ovisnosti od traženog kvaliteta za buduću
ploču. Pritisak se kreće od 15—25 i više kg/cm2.


Vrijeme prešanja obično se određuje sa 5 minuta kao osnovno vrijeme,
plus Vi minute za svaki milimetar debljine ploče. Tako na primjer
za 20 mm debelu ploču uzima se 5 minuta kao osnovno vrijeme, plus
10 minuta za 20 mm debljine; u svemu 15 minuta. Tome treba dodati
vrijeme potrebno za ubacivanje ploča u presu, za njezino zatvaranje,
otvaranje i pražnjenje, tako da se računa ciklus prešanja u prosjeku
20 minuta, po čemu se obično određuje i kapacitet prese, odnosno postrojenja.
Lijepljenje se vrši pomoću sintetskog ljepila, pod utjecajem
temperature i vlage, u određenom trajanju i pod određenim pritiskom
kada ljepilo prodre i do onih dijelova koji su slučajno ostali nenakvašeni.


f) U daljnjem završnom postupku ploče se obrezuju na standardne
dimenzije, ostave da odleže nekoliko dana da bi se završila polimerizacija,
zatim bruse i otpremaju u magazin, čime se proces proizvodnje
završava.


Tako proizvedene iveraste ploče imaju razne osebine. Neke od njih
po Klauditz-u pokazuju slijedeće:


Svojstva iverastih ploča prije i nakon fumiranja:


N e f u r n i r a n o


sred n j i c e
Vrsta drveta


vrsta iverja


sortiment


deb. mm Težina gr/cm3 čvrstina kg/cma


Bor obrubi rezano 0,2 ´ 0,47 171


Bukva fur. otpadak rezano 0´2 0,45 170


Bukva valjci rezano 0,2 0,49 142


Bukva razni otpaci mljeveno 1-2 mm 0,51 59


Furnirano


Vrsta drveta


Vrsta furnira mm Debljina ploče mm Težina g/cm3 čvrstina kg/cm2


Bor bukva 16 0,53 436


Bukva 0,2 16 0,51 328


Bukva 0,2 18 0,56 229


Bukva hrast 0,5 19 0,55 180


7a




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Tako imamo sječkalice koje režu drvo tangencijalno, a druge radi


jalno. Imamo mlinova, koji prvo razbijaju drvni otpadak koji sječkalica


nije izrezala, ili koji nije potrebno rezati na sječkalici, pa ga onda sa


melju na odgovarajuću finoću. Ili razbijeno iver je u desintegratoru


melju i sitne i t. d.


Kraj toga treba znati da je najbolji kvalitet one iveraste ploče, koji
u sebi ima najviše ili odgovarajući dio rezanih tankih listića zatim onaj
u kombinaciji sa rezanom i mljevenom sječkom, pa onaj samo sa mljevenom
sječkom i najzad onaj kod koga je iver je razbijeno samo u desintegratoru.
Takvu je ploču vjerovatno potrebno prvo furnirati sa 1,5 do
2,5 mm debelim slijepim furnirom, pa tek onda sa plemenitim furnirom.
Manji proizvodni roškovi u tom slučaju povećavaju se furniranjem slijepim
furnirom.


b) Sušenje iverja, vrši se u raznim sušarama na vlagu od 5—7°/o.
Kod raznih tipova proizvodnje nalaze se i razne sušare. Tako imamo
doboš sušara, turbinskih i etažnih sušara. Svaka od ovih sušara udovoljava
postavljenim uslovima i suši sječku na odgovarajuću vlagu. Ali
nam ipak kao najjeftinije i najpraktičnije izgledaju doboš sušare, koje
ne postavljaju prevelike uslove ni pred proizvođača ploča ni pred proizvođaša
sušare.


Otprema mokre i suve sječke vrši se pomoću transportera, ili pneumatski
u silose i na određena mjesta gdje je potrebna.


c) Miješanje sa ljepilom, vrši se u naročitim uređajima za miješanje
i mjerenje iver ja, bilo pomoću kompresora i duvalica, bilo pomoću
raznih raspršivača, jer je svrha da se dobije ljepilo u što tanjem mlazu,
ili u obliku raspršenih sitnih kapljica, da što bolje nakvasi iverje. Iverje
koja je osušena na odgovarajući postotak vlage, dovodi se do silosa, a
iz ovoga u mješač ljepila pošto se prethodno očisti od prašine i najsitnijih
komadića piljevine.


Kada je iverje nakvašeno sa ljepilom, vrši se:


d) Formiranje ploča u jednoslojne ili troslojne ploče.


1. Jednoslojne ploče formiraju se iz jednoga bunkera ili silosa u koji
se dovodi sjecka natopljena ljepilom, izvagana za jednu ploču ili kontinuirano,
neizmjerena, pa se docnije mjeri pomoću obične vage, diretno
vezane za prekidač motora.
Ispod toga uređaja nalazi se stol na kome se vrši formiranje i nabijanje
iver ja u ploču.


2. Troslojne ploče formiraju se pomoću 2 ili 3 bunkera u koje se
dovodi posebno iverje za spoljne, a posebno za srednje slojeve. To jest
u jednom ili dva bunkera nalazi se iverje za spoljne i uvijek samo u
jednom ono za srednje slojeve.
Iverje se dovodi pomiješano sa ljepilom za jednu ili više ploča, i
formira se na stolu za formiranje ploča na taj način, da se prvo razastre
spoljni sloj (recimo donji), na taj se sloj nabaci srednji sloj, pa onda
gornji sloj.


Iverje se mjeri posebno za svaki sloj, ili jedanput za sva tri sloja.


e) Prešanje ploča. Kada je formiran potreban broj ploča za određeni
broj etaža u presi, ploče se ubacuju u vruću hidrauličnu presu,
ručno ili automatski.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 9     <-- 9 -->        PDF

stvar samoga preduzeća: da li želi da u izvjesnoj mjeri rastereti dosadašnju
proizvodnju, ili da cijelu akumulaciju izrazi kod novoga pogona
i t. d. jer 7.000 dinara za 1 tonu otpadaka, raznog asortimana je visoka
cijena, ma da je proizvodnja i tada rentabilna.


Prema tome iveraste ploče treba kod nas forsirati, jer one troše
manje vrijednu sirovinu za visokovrijedan proizvod, sa veoma širokim
upotrebnim mogućnostima, a uz to su i investiciono i proizvodno nekoliko
puta jeftinije od lesonit ploča i celuloze.


Kakav je postupak kod proizvodnje iverastih ploča?


Kod ove vrste proizvodnje razlikujemo uglavnom trošiojne i jednoslojne
ploče.


Troslojne su one koje na svojim spoljnim stranama imaju iver je
"bolje kvalitete, manje više ravnomjerno izrezano u provougaonom ili
romboidnom obliku, lijepo na površinama poredano, tako da se dobije
izgled lijepe drvne strukture.


Te ploče uslovljavaju jedan manji dio dobre sirovine (iz ogrevnog
se drveta uvijek može izvaditi 15—20% dobre sirovine) za gornje slojeve.
Ta ploča međutim, predstavlja gotovu obrađenu površinu, koja se
može polirati i kao takva ugraditi u namještaj i za druge svrhe.


Osim ovakvih trošiojnih ploča ima i drugih, kod kojih se na površine
polaže dobro usitnjeni sloj iverja, da površina bude što ravnija i
sposobna za furniranje direktno tankim plemenitim furnirom.


Ovakve pak ploče u svojim srednjim slojevima imaju grublje iverje,
razne veličine i formata.
Jednoslojne su ploče one, kod kojih je iverje jednako u cijeloj ploči
i kod kojih nema posebne obrade i tretiranja spoljnih slojeva.
Obe vrste ploča međutim, moraju da se bruse, jer površina nikad
nije idealno ravna.


Međutim, moje je mišljenje, da nema svrhe proizvoditi troslojne
ploče ni ujednom drugom slučaju, osim u slučaju kada se na spoljne slojeve
polaže fino izrezano iverje, tako da ploča pokazuje drvnu strukturu
kao da je marmorirana i da se kao takva — bez fumiranja — može
upotrebiti kod izrade namještaja i drugih potreba.


Jednoslojna se ploča, kada je dobro izbrušena, može sasvim dobro
furnirati direktno tankim furnirom i nije potrebno prethodno da se
furnira slijepim furnirom, osim kod nekih postupaka (Okal). U slučaju
kada nastanu manje šupljine na ploči one se popune sa ljepilom prilikom
furniranja i tako poravnaju, bez opasnosti za kasnije uvijanje
tankog furnira.


Dakle, postupak kod proizvodnje iverastih ploča bio bi slijedeći:


a) Usitnjavanje drveta, vrši se pomoću sječkalice, mlinova, dezintegratora
i t. d. raznih vrsta i tipova. Svrha je ovih mašina da drvo razne
veličine, vrste i kvalitete, izreže u tanke i kvadratične listiće, da ga
samelje na odgovarajuću granulaciju, da ga razbije na sitno iverje i t. d.
Drugim riječima, drvo je potrebno usitniti u iverje razne vrste, što je u
ovisnosti od vrste ploče i kvalitete koji se želi da proizvede. Od sječkalice,
odnosno od usitnjavanja ovisi budući kvalitet ploče.


71




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Jedna tona iverastih ploča u Njemačkoj se prodaje od 500—700 DM,
računato po 150 din. za 1 DM to daje od 75 do 105.000 dinara za 1 tonu,
ili u prosjeku 600 DM X 150 din. daje 90.000 dinara. Ako računamo da
je 1 m3 teži u prosjeku 600 kg. onda 1 m3 stoji u prodaji na veliko (ab
Werk) oko 54.000 dinara.


Takva cijena nama itekako odgovara, jer su troškovi proizvodnje
iverastih ploča znatno jeftiniji (kako ćemo kasnije vidjeti).


Međutim, ovo istovremeno znači da se treba pozabaviti kako cijenom
tako i proizvodnjom sintetskih ljepila kod nas, pošto dosada nemamo
nijedne specijalizovane tvornice ljepila, ma da su.potrebe svakoga dana
sve veće i ma da ćemo biti deficitarni i u ovoj vrsti proizvodna, čim se
počnu dizati tvornice iverastih ploča.


Ali i pod uslovom da se sintetsko ljepilo uvozi u prvo vrijeme,
troškovi proizvodnje bili bi tada daleko niži, nego što je to slučaj, kada
kupujemo naše ljepilo.


Tako na primjer sintetsko ljepilo jače koncentracije iz Italije i Holandije
stoji franco tvornica 188 dinara za 1 kg odnosno 18.800 dinara
za 1 tonu, (sa svim faktorima i koeficijentima), u odnosu na 300.000
dinara za 1 tonu našeg ljepila. U slučaju pak nabavke inostranog ljepila
u tankovima od po 5—10.000 kg. ljepilo bi bilo još jeftinije.´


Stoga u našim analizama treba raščlaniti i ovo pitanje i iznijeti
koliko »Chromos« na primjer troši deviza za nabavku sirovine za proizvodnju
karbamidnih ljepila, odnosno pokazati koliko je stvarna ušteda
deviza kupovinom domaćeg ljepila i kolika je njegova akumulacija, u
odnosu recimo na akumulaciju kod iverastih ploča.


Takva bi analiza pokazala da »Chromos« ostvaruje na 1 tonu ljepila
akumulaciju od oko 100.000 dinara, dok ta ista tona ljepila ugrađena u
iveraste ploče daje akumulaciju od 650.000 dinara ma da je ljepilo
glavna i najveća stavka u proizvodnim troškovima kod iverastih ploča.


Kod projektovanja ovih pogona, treba još reći i ovo:
Kod nas ima veoma mnogo pogona (pilane, šper ploče, namještaj
i t. d.) kod kojih nastaje veliki drvni otpadak i koji bi trebalo prvenstveno
iskoristiti, i na kojim bi mjestima prvenstveno trebalo podizati
postrojenja za proizvodnju iverastih ploča, prije nego što se takva postrojenja
podignu kao samostalni pogoni.


Prednosti


Ako podižemo pogone iverastih ploča uz već postojeće pilane, šper
ploče i t. d. onda obično imamo već gotov energetski dio i za nove
potrebe u pari, ili se isti može povećati sa manjim rekonstrukcijama,
što je svakako jeftinije od novoga energetskoga dijela.


Osim toga, to su sve pogoni koji imaju po neku pogodnu prostoriju,
koja uz izvjesne adaptacije može da se iskoristi i kao magazin za
gotove proizvode.


Takva već uvedena industrija ima i svoju upravno prodajnu režiju4
tako da bi se prodaja i režija za iveraste ploče svela na najmanju mjeru.
U takvim slučajevima je i za sirovinu koja stoji na raspoloženju,
već plaćena sva akumulacija, kao i sirovina sama, pa je njena cijena




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Zbog svega toga iveraste su ploče našle svoju veliku primjenu u
mnogim zemljama u inostranstvu i za posljednjih nekoliko godina doživjele
su veoma visoku proizvodnju:


Proizvodnja drvenih ploča u Zap. Njemačkoj: u tonama


godina šper ploče lesonit ploče iveraste ploče


1950 556.000 nema podataka 4.400
1961 563.000 185.000 26.000
1952 419.000 159.000 47.800
1953 452.000 120.000 69.000
1954 630.000 153.000 96.000
1955 ocjena 120.000


U Engleskoj se proizvodi oko 46.000 t. godišnje
U Švicarskoj se proizvodi oko 48.000 t. godišnje
U Francuskoj se proizvodi oko 64.000 t. godišnje
U SAD nema podataka.


Iz ovoga se pregleda vidi da se šper ploče održavaju na dosta visokom
nivou i da se njihova proizvodnja povećava.


Da lesonit ploče stagniraju i da se njihova proizvodnja umanjuje,
te da od 1950. god. u Njemačkoj nije podignut nijedan novi pogon lesonita,
za koje smo vrijeme mi podigli dva i oba se nalaze u priličnim
proizvodnim i prodajnim poteškoćama.


Da se proizvodnja iverastih ploča iz godine u godinu stalno povećava,
do te mjere da u Njemačkoj skoro uopšte više nema drvnih otpadaka
i da oni od nas traže da im isporučimo drvni otpadak za ovu vrstu
proizvodnje, kako za snabdjevanje dosada već izgrađenih tvornica, tako
i za nove koje podižu. (U Njemačkoj danas već radi 36 tvornica iverastih
ploča).


Evo jedne grube njemačke kalkulacije po Klauditzu iz 1955 g.:
1 tona drvnog otpatka u Njemačkoj stoji 100´—220 DM, ili u prosjeku
160 DM. Ako računamo 1 DM po 150 dinara, onda sirovina iznosi


1.200 kg X 150.— din = 24.000.— din
1 tona ljepila 100%-tnog stoji u Njemačkoj 1.300 DM. Ako računamo
sa 8°/o u prosjeku za 1 tonu iverastih ploča, onda to iznosi
104 DM = 150 dinara, daje 15.600.— din
Ili ukupno drvo i ljepilo = 39.600.— din
za 1 tonu ploča. Drvo učestvuje sa 62°/o a ljepilo sa 3*S°/o u ovim
troškovima.


Kako stoji stvar kod nas:


1 tona drvnog otpatka računata sa 7.— din odnosno


1.200 X 7.— din daje 8.400.— din
1 tona ljepila 60%-tnog kod nas 300.000.— din
za 1 tonu iverastih ploča potrebno je 8°/o ljepila 100%-tnog u prosjeku,
pa imamo 96 kg X 300.—


daje za 1 tonu 28.800— din
Ukupni troškovi drveta i ljepila = 37.200.— din
kod čega su troškovi sirovine oko 23%, a troškovi ljepila oko 77%,
prema 62% za drvo i 38% za ljepilo u Njemačkoj.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 6     <-- 6 -->        PDF

debelim slijepim furnirom, u vrućoj presi, pomoću sintetskih ili drugih
ljepila, uz odgovarajuću vlagu, temperaturu i pritisak.


Za proizvodnju panel ploča potrebno je da se raspolaže letvama,
letvicama i rezanom građom, bez čvorova. Ili se čvorovita mjesta
izbacuju.


Ova vrsta proizvodnje ima veoma nizak postotak iskorišćenja sirovine
— to jest rezane građe, koja već kao takva predstavlja dosta tražen
i deficitaran artikal, da bi je trebalo forsirati.


Stoga je iverasta ploča, koja u potpunosti može da zamijeni panel


ploču, doživjela za relativno veoma kratko vrijeme, nagli porast u
proizvodnji.
Kakva je razlika između ovih ploča?


Panel ploče za svoju sirovinu uslovljavaju drvni sortiment u obliku
letava, dasaka i slično odbačenim i nestandardizovanih. Kako ovoga
asortimana obično nema dovoljno da zadovolji jedan normalan kapacitet,
to se koristi i jelova rezana građa, kao deficitaran artikal, i to ona bolja.


Panel ploča je proizvod koji odlično odgovara za proizvodnju namještaja,
ma da na malo većim površinama »radi« i nikada nije u
potpunosti »mirna«. Njena upotrebna sposobnost ograničava se uglavnom
na tu proizvodnju uz manja oblaganja jer je veoma skupa (1 m3
stoji 75—85.000 dinara).


Iskorištenje sirovine nije veće od 30°/o i uslovljava furniranje prvo
debelim slijepim furnirom, da bi se osposobila za furniranje tankim
plemenitim furnirom. Sama pak proizvodnja nije komplikovana.


Lesonit kod nas troši zasada celulozno drvo i kako mi nemamo još
izdiferencirano celulozno drvo i drvo za lesonit ploče, to se isto drvo
troši za obe vrste proizvodnje, tako da jedna proizvodnja ugrožava
drugu.


Upotreba lesonit ploča, u odnosu na njenu malu debljinu, čvrstoću
i ostale osebine, ograničena je na neke dijelove namještaja, za oblaganja,
izolacije, patosne ploče, ukoliko su naročito dobroga kvaliteta, sa
cijenom od 80—85.000 dinara za 1 m3.


Iveraste ploče su proizvod ravan panel pločama kada je u pitanju
izrada namještaja i još bolji, jer ne »rade« ni na većim površinama, a
za sirovinu upotrebljuju otpatke od svake vrste drveta.


Nije ih potrebno prethodno furnirati debelim slijepim furnirom, pa
tek onda plemenitim, nego odmah tankim 0,5—0,8 mm plemenitim furnirom,
što znatno pojeftinjuje proizvode.


One se sa uspjehom mogu upotrebiti za proizvodnju vrata, kao specijalno
pogodne, zatim za oblaganja, za montažne kuće, za međuzidove
i kao izolacija i kao manje nosivi zid, za osobne vagone svih vrsta, za
tramvaje, autobuse i t. d. po cijeni koja je veoma povoljna, sve i kod
veoma skupog ljepila kod nas: oko 40.000 dinara za 1 m3. Na primjer
mađarski paviljon na Zagrebačkom velesajmu u cijelosti je izgrađen od
iverastih ploča.


68




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Dok je za proizvodnju lesonit ploča drvo ravno kvaliteti celuloznog
drveta (mi još nemamo izdiferencirano drvo za lesonit i celulozu), dotle
je za proizvodnju iverastih ploča sposoban svaki asortiman, sve do truleži
(ali ne i trulo), t. j . niži kvalitet.


Zahtjevi u pogledu veličine i vrste drveta za proizvodnju iverastih
ploča također su povoljni, jer se može da koristi svaki drvni otpadak
bez obzira na veličinu i t. d.


Praktično, u iveraste ploče može da se ugradi svaka vrsta drveta
i svaki asortiman otpadaka sve do truleži, to jest sve do izvjesnog stepena
čvrstoće drveta kao ivera-a, ne kao vlakna pa prema tome u obzir
dolaze sve vrste drveta i svaki drvni otpadak, bilo šumski, bilo iz raznih
vidova proizvodnje kod obrade drveta i t. d. (pilanski otpadak, drvna
talašika, otpadak kod ljuštenja celuloznog drveta, otpadak od proizvodnje
šper ploča i furnira, otpadak iz proizvodnje namještaja i t. d.)


U izvjesnom se procentu može da ikorištava i piljevina, što međutim
nije preporučljivo u većoj količini, jer piljevina na jednoj strani
traži više ljepila, a na drugoj ne daje ploču odgovarajućih kvaliteta,
kao kada se proizvodi bez primjese piljevine.


Prema tome, u odnosu na raspoloživu sirovinu, na naše potrebe i
mogućnosti, iverasta ploča predstavlja veoma poželjan proizvod, koji
treba forsirati na širokom frontu, tim prije, što su investicije za ovu
vrstu proizvodnje neuporedivo niže od investicija recimo za lesonit i
celulozu, i što su mogućnosti domaće mašinogradnje za izgradnju kompletnog
ovakvog postrojenja zaista realne.


Što su to lesonit ploče (Faserplatten)?


Lesonit ploče su proizvod dobiven u mokrom postupku od drvenih
vlakanaca isprepletenih i slijepljenih međusobno, pomoću sintetskog
ljepila u vrućoj presi, uz odgovarajući pritisak, vlagu i temperaturu.


Da bi se dobila dobra lesonit ploča, potrebno je da se stvore najpovoljniji
uslovi u toku cijelog procesa, a specijalno kod obaranja i
prešanja, pa i kod završne i definitivne obrade ploča, jer griješke koje
nastaju u bilo kojoj fazi proizvodnje, štetno utječu na kvalitet konačnog
proizvoda.


Stoga ova vrsta proizvodnje, pored kvalitetnije sirovine nego za
izradu iverastih ploča, uslovljava postizanje optimalnih uslova u svakoj
fazi procesa proizvodnje i neprestanu kćntrolu tih uslova sve do otpreme
gotove ploče, što je čini komplikovanom i teško osvojivom za naše uslove
i prilike.


Ova je proizvodnja čak komplikovanija i od proizvodnje celuloze,
ma da proizvodi nisu tako traženi i cijenjeni i ma da uslovljava skoro
istu sirovinu.


Šta su to panel ploče (Tischlerplatten)?


Panel ploče su proizvod dobiven od jelovih uskih i tankih drvenih
letvica, međusobno spojenih ili slijepljenih, prekrivenih sa obe strane


67




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Da li je to drvo bukovo, jelovo ili koje drugo, nema nikakvog utje


caja na sljepljivanje.


Za razliku recimo od proizvodnje lesonit ploča, kod kojih je po


trebno — u mokrom postupku — postići optimum uslova, da se drvna


vlakna isprepletu i prime na sebe odgovarajuću količinu ljepila, da bi


se kasnije, po jednom dosta komplikovanom termo-dinamičnom po


stupku, u vrućoj presi, dobila dobra ploča stabilnih kvaliteta.


Zbog toga je i opravdana rezerva koja se stavlja recimo na lesonit


ploče od kratkovlaknastih vrsta drveta (bukva specijalno), u odnosu na


ispreplitanje, primanje ljepila, rastavljanje na vlakanca i t. d. Jer prijeti


opasnost da se kod sasvim fine meljave prije vremena dobije celuloza,


a kao gotov proizvod karton, sa svim negativnim posljedicama kartona


u odnosu na upijanje vlage, bubrenje, čvrstinu i t. d.


A kod slabije meljave prijeti opasnost da se dobiju sitni komadići


drveta, zapravo sitno iver je, koje u odnosu na lijepljenje u mokrom po


stupku i u odnosu na budući kvalitet lesonit ploče, mogu samo negativno


da utječu.


Probna proizvodnja koju ostvaruje danas »Bosanka« u Blažuju,
takve je prirode, da dozvoljava izvjesnu nadu, da će se i od bukovog
drveta dobiti dobra lesonit ploča. Ali je svakako još rano da se o tome
dade konačan sud, tim prije što »Bosanka« i ne provodi sve one probe,
u odnosu na sve potrebne kombinacije za dobij anje postojanih i čvrstih
ploča, sposobnih za ravnopravnu konkurenciju sa dosada uvedenim jelovim
(dugovlaknastim) lesonit pločama, koje su se već afirmirale na*
svjetskom tržištu, iako sa ograničenim upotrebnim mogućnostima.


Prema tome, ako shvatimo princip po kome se dobivaju iveraste
ploče, onda bez daljnjega treba da smo uvjereni da se iveraste ploče
mogu proizvoditi od bilo koje vrste drveta.


Ma da postoje u Evropi mnogi pogoni koji u svojoj redovnoj proizvodnji
prave i čiste bukove ploče (Keller i Tavapan Švicarska, Rotman
i Krajbaum Njemačka i t. d), neki su naši stručnjaci poslali našu sirovinu
u Njemačku, gdje je proizvedena bukova iverasta ploča, kod Behra u
Vendingenu, po njegovom postupku, sa sasvim dobrim osobinama koje
imaju i ostale iveraste ploče, samo što su nešto teže.


Kod takve vrste proizvodnje može se govoriti o tome da je bukovo
drvo tvrđe i da će se noževi trošiti više, da će u izvjesnoj manjoj mjeri
zbog toga biti i proizvodni troškovi veći, da će gotova ploča biti nešto
teža, ali nikako o tome da se iz bukovine ili iz bilo koje vrste drveta
ne mogu proizvoditi dobre iveraste ploče.


Ploče od bilo koje druge vrste drveta, u odnosu na jelove, ravne
su po svojim osobinama jelovim, a u nekim slučajevima su i bolje (kako
ćemo to kasnije vidjeti), jer uslovi koji su potrebni za proizvodnju iverastih
ploča dijametralno se razlikuju od uslova potrebnih za proizvodnju,
lesonit ploča (dužina drvnog vlakna i uopće drvno vlakno, mogućnost
ispreplitanja vlakanaca, sadržaj lignita, primanja ljeDila, odvodnjavanje
i samo prešanje i t. d.) pa je prema tome prilična razlika i u sirovini
koja se uslovi java kod jedne i druge proizvodnje.


66




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE


GODIŠTE 81 MART —APRIL GODINA 1957
O IVERASTIM PLOČAMA


(s posebnim osvrtom na investicione i proizvodne troškove)


Ing. Leo Alkalay, (Beograd)


Uvod


Proizvodnja i investicije postali su veoma aktuelna tema naših poduzeća,
stručnjaka i ekonomike tek u posljednje vrijeme. Može se
slobodno reći, da je ova tema izbila u prvi plan diskusija o novim pogonima,
tek pošto je raspisan VIII konkurs za zamjenu drveta u aprilu
1955. god. od strane Narodne banke FNRJ. upravo zbog toga što iveraste
ploče troše za svoju proizvodnju manje vrijednu sirovinu, što su u
.stanju da sa uspjehom zamijene drvo na mnogim mjestima i što su investiciono
i proizvodno znatno jeftinije od bilo koje dosada poznate vrste
drvenih ploča.


Obzirom na to da sam o iverastim pločama pisao u Narodnom šumaru br. 8.
1953, to ću se na opće poznate činjenice osvrnuti samo kratko, ili ih potpuno
izbjeći, a zadržat ću se na nekim drugim činjenicama, koje mi izgledaju i interesantne
i potrebne, kako za preduzeća drvne industrije, koja se za ovu vrstu ploča
sve više interesuju, tako i za druge naše stručnjake koji se bave ovom materijom.
Tim prije što mi je poznato, da se u FNRJ dosada rade, ili je izrađeno, najmanje
25—30 raznih Programa za podizanje iverastih ploča i da među njima ima skoro
´.90«/o postupaka po Behr-ovom sistemu, ma da on nije najpovoljniji.


Šta su to iveraste ploče? (Spanplatten)
Iveraste ploče su proizvod dobiven u suvom postupku od sitnih
komadića drveta - iverja čvrsto slijepljenih pomoću sintetskog ljepila
u vrućoj presi, uz odgovarajuću vlagu, pritisak i temperaturu.


Od čega se sve mogu proizvoditi iveraste ploče?


Ove se ploče mogu proizvoditi od svake one materije koja se dobro
lijepi. Tako se mogu proizvoditi od slame, od lanenog i konopljinog
pozdera, od kukuruzovine i t. d.


Proizvodi od drveta su svakako najboljih osebina, jer je drvo ona
materija, koja se veoma dobro lijepi pomoću ljepila, lagana je, elastična,
mogućnost obrade je velika i t. d. i čvrstoća tih ploča je najveća.


Prema tome sasvim je svejedno koja se vrsta drveta upotrebljava,


jer je princip takav, da omogućava spajanje drvenog iverja kao materije


sposobne za lijepljenje.