DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 45     <-- 45 -->        PDF

SAOPĆENJA


PROBLEMI ŠUMSKOG RADA. ORUĐE
ZA NJEGU SUMA I NJEGA MLADIH
SASTOJINA


Vvod


Obzirom na vrste i starost drveća,
promjenljivu vegetaciju, uslojavanje i
smjesu, mladici se veoma razlikuju. Često
se nalazi na istoj površini ioš pomladak
pod korovom, eusti mladik. a
možda ioš i ostaci stare sastoiine. Zato
ie potrebno kod raznih zahvata nieg?
sastoiina razno oruđe.


Potreba raznih zahvata iziskuje od
radnika da razumiju (smisao svakog oosla.
Za upotrebu raznog oruđa nužna ie
dioba rada i prikladna podjela oruđa
među radnike. Znači, bez upućivanja u
rad i stručnog nadziranja ne može biti
garancije Ka dobru kakvoću i potpun
usni eh.


Organizacija rada kod nieae mladih
sastoiina


Svaki savjestan radnik, napose zemljoradnik,
može se lako osposobiti i upotrebni
za iPošumliavanie, ali kod njege
šuma morao bi imati i osnovno znanje


o životu i razvitku šume.
Akordni radnici u sječi obično su manje
upotrebljivi za njegu mladika. a pogotovu
industriiski radnici. Treba voditi
računa o navici radnika na stanovito
oruđe i o samom značaju rađa. Seljaci
su navikli na upotrebu raznovrsnog oruđa,
te su po svome širokom djelokrugu
u prirodi i snalažljivi. Rezervna radna
snaga sa sela u stalnom je porastu i
omogućuje izbor šumskih radnika, ali su
kod toga dvije loše krainosti: ili radnik
ne umije rukovati oruđem ili ga oruđe
savladava, t. i. ono ie u rukama robota.


Od radnika kod njege šuma traži se
potpuno prilagođivanje najrazlioitijim
situacijama, t. i., da umije u svakom
konkretnom slučaju promišljeno i okretno
izabrati i poduzimati zahvate, kakve
mlada sastoiina zahtiieva.


S obzirom ina specifične uslove rada u
Sloveniji, gdje su šumske površine rasparčane
i lugar čuva više malih površina,
te nije u mogućnosti da nadzire
rad na njezi šume istovremeno na više
površina, .neophodni su Predradnici. Zato
se takav rad treba odvijati u grupama.
Naibolie su grupe od 3—12 radnika.
Što ie rad složeniji i odgovorniji,
to treba da su imanje radne igrupe. Kod
jednostavnijih šumsko-uzgoinih radova


i na većim površinama, mogu biti grupe
n preko :0 radnika, ali samo pod stalnim
stručni mnadzorom. Neekonomično
ie na analim i raštrkanim radilištima
upotrebljavati veće grupe radnika. Grupu
vodi najbolji i najiskusniji radnik,
odnosno, u tom slučaju pred´radnik. koii
radi kao svi ostali u grupi, ali je i odgovoran
za rad grupe. Naravno da njegovoj
ulozi odgovara i veća plaća. U
šumama ne može i ne smije biti grupnog
rada bez predrađnika. U privatnim šumama
vodi radove šumoposiednik ili
najsposobniji i najpouzdaniii radnik, kome
dobar gospodar povjerava rad u
svojoj šumi. Od posebnog ie značenja
uloga predrađnika kod uzgojnih radova.
Zbog neodloživosti, hitnosti i brojnosti
takvih radova, prinuđeni smo upotrebljavati
i sezonsku radnu snagu. Upravo
zbog toga kakvoća rada najviše ovisi od
predrađnika.


Za normiranje radova kod njege šuma
često ie problematično postavljati
norme. Prema kategorijama težine rada.
planiraju se ocjenjivanjem prosječni
normativi za pojedine površine. Treba
zainteresirati radnike za rad, kako u
pogledu kakvoće, tako i u pogledu pogodnog
iskorišćenia radnog vremena.
Svakako je najvažnije osigurati što bolju
kakvoću rađa.


Prije početka rada pokazuje šumar,
odnosno vješt lugar za njegu sastoiina.
mjesto, tumači svrhu i način rada i određuje
potrebnu vrstu oruđa. U odraslijim
mladićima i kulturama, vidljivo se
označuju stabla za sječu. Potrebno je
također predradniku dati oriientaciiu
pogledom na konkretne norme. Nakon
što shvati sve potrebne zahvate, predradnik
rasporedi radnike na objek´tu ´i to
po dva i dva tako, da svaki ima svoi
prostor pred sobom te svi u međusobnoj
povezanosti obrađuju kompleks đo
kraja. Mjesto predrađnika ie u sredini
linije ili na kritičnim točkama. Samo
tako će predradnik imati pregled i mogućnost,
da na vrijeme spriječi i ispravi
griješke i nedostatke u radu grupe.


Prema vrsti rada određuje se oruđe
i svaki radnik radi na određenoj površini
svojim oruđem. Za žetvu okolo sadnica
radi srpom, kosicom i srpastim kosijerom,
za sječu jačih stabalaca i podrezivanje
kupine — kosijerom, za sječu
tanjih stabalaca i podbjeliivanje — sjekirom
i za obrezivanje grana tik debla


— pilom ili makazama i t. d.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Praksa .pokazuje, da se polaže premalo
pažnje pravilnoj podjeli oruđa i koordinaciji
rada. Na površinama gdje se pokazuje
potreba za više vrsti oruđa, potreban
je veći broj radnika. U takvim
slučajevima moraju stručni organi i
predradnik naročito paziti, da ne ostaju
neobrađene površine i da se radi svuda
pravilno.


Radna snaga se razmjesti tako, da se
manje vještom radniku priključi vještiji
radnik. Oruđe se podijeli prema vještini
i fizičkoj sposobnosti radnika. Srp i
kosijer dobiju ženske i najmlađi, a jači
muškarci rade težim kosijerom i sjekirom,
profesionalni sjekači i jaki radnici
teški oruđem. Najteži, odnosno složeniji
zahvati ostaju predradniku. Ako se rad
dobro organizira, radovi se lakše i brže
izvršuju, radnici se brže priučavaju. a
olakšava se vođenje ii nadziranje rada.
Često leži uzrok za površno i loše izvršene
radove već u manjkavoj i lošoj organizaciji
rada. Kao najteži ostaje problem
boljeg nadzora na mnogobrojnim
i raštrkanim površinama.


Oruđe za čišćenje mladika i kultura


1. Sr pasta kosica upotrebljava
se u najmlađim kulturama za žetvu trave,
mekog bilja, vrijeska i dr. Najprije
1. Srpasta kosica
M = 1 : 6 Konstruisao i
nacrtao: Mušič


se tupim rubom kosice razgrne korov i
potraži sadnica, zatim ga se pokosi opreznim
kratkim potezima od sadnice na
stranu. Rad je lakši, brži i bez savijanja


leđa. Zbog kratke oštrice lako je izbjeći
štetu na Sadnicama.


2. Zupčasti srpasti kosijer
upotrebljava se u mlađim kulturama i
nježnom mladiku:
a) za žetvu paprati, maline, vrijeska
i dr.:
b) za podrezivanje i čupanje kupine,
paviiuša i si.:
c) za sječu i prevršivanje tanjih stabalaca
do 3 cm promjera.


2. Zupčasti srpasti kosijer
M = 1 : 6 Konstruisao i
nacrtao: Mušič


Najprije se tupom leđnom stranom
pritisne ili razgrne paprat i dr., da se
vidi gdje su sadnice, zatim se kratkim
zamasima odreže i ujedno odrine korov
od sadnica ustranu. Prednjim se zupcem
kosijera sasvim pri zemlji zahvati
kupina, povijuša i đr. ili se, što ie češće,
uhvati u zadnje zupce sasvim pri zemlji
i snažno povuče k sebi i tako odreže,
a ujedno se povuče odrezani korov
od sadnica ustranu. Kosim udarcima se
siječe ili zalomi vrh ili grana, a orednjim
zupcem se povuče k tlu ili us´tranu.
S njim je rad lakši i brži, bez savijanja
tijela, ranjavanja ruku i deranja odijela.
Ovo oruđe može poslužiti za pripremu
tla kod pošumljavanja starih siečina.


3. Obični kosijer dobar ie za
sječu više tla. Veća težina kosijera olakšava
odsijecanje debljih stabalca i grana.
Srpastim vrhom lako se odreže razni
niski korov. Nepodesan je za sječu tik
nad zemljom.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 47     <-- 47 -->        PDF

3. Obični kosijer
M = l :6 Nacrtao: Mušič


4. Kratak kosijer s dvije oštric
e upotrebljava se u imlađim kulturama
i odraslijim gustim mladićima za
odsijecanje vrhova i grana predrasta.
jačih izbo jaka iz panja i za podbjeljivanje
leđnom oštricom. Zakrivljenim vrhom
može se rezati i korov. Osobito je
podesan ovaj kosijer za gusto izrasle
izbojke i guste mladike. Pošto se može
služiti s obje oštrice i težina mu je manja,
može se uspješno primjenjivati.


5. Veliki ukrivljeni kosijer
na dugoj držalici upotrebljava se
u odraslijem mladiku listača za prevršivanje
predrasta (breza, trepetliika itd.)
i za odsijecanje grana na visini do cea
4 m. Snažnim kosim zamahom odsiieče
se vrlo lako vrh ili deblja grana, a odsječeni
se materijal povuče ustranu ili
pod stabalce. Ovim težim kosiierom može
se postići znatan radni učinak. Zato
je nužno birati za rad s njime samo
radnike koii su već navikli na takav
oprezan rad. Držalica može biti i dulia
od 2 m.
6. Originalna sjekira »Iltis«.
Za čišćenje i sitnu proredu nabolia ie
manja sjekira s tankim listom težine do
800 gr. Nije dovoljan ramo dobar kvalitet
kalenja, već i specijalan čelik za izradu
takve sjekire.
7. Kombinirani kosijer — sjekirica
na dugoj držalici upotrebljava se
u mladiku i odraslijim kulturama. Ovim
4. Kratak kosijer s dvije oštrice (dva modela)
M = 1 :6 nacrtao: Mušič


ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 48     <-- 48 -->        PDF

5. Veliki ukrivljeni kosijer na dugoj
držalici
M = 1 : 6 Konstruisao i
nacrtao: Mušič


oruđem će se lako odrezati povijuša i
skinuti sa stabla. Siekirica služi za siieu
donjoj i gornjoj krivini. Osobito će
čenje u krošnjama, a može se naoštriti
dobro poslužiti na strmim, teško prisutpačnim
terenima pri podrezivanju kučine.


8. Laka ukrivljena pila na dugoj
držalici upotrebljava se u gustim
mladićima i kulturama za ođstraniivanje
grana piljenjem, mjesto okresivanjem.
Vrlo je važno ovo specijalno oruđe
za obrezivanje mladih stabala bez
oštećivanja debla. Ovorn lakom, 30 cm
dugom, tankolisnom , pilom s drzalicom
odgovarajuće dužine (može biti oko 6 m),
lakoćom se odrežu i oko 15 cm debele
grane. Treba samo izabrati zgodan položaj,
namjestiti pilu koso na granu i
piliti sa što mani im pritiskivan i em.
a


6. Originalna sjekira »liti s«
(njemački model)


M = 1 : 9 Po skici ing. Turk, vidi
»Gozdarski Vestnik«,
broj 12, godina 1954.


Konstruisaonacrtao: Mušič


7.
Kombinirani kosijer — sjekirica
na dugoj držalici


ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Laka ukrivljena pila na dugoj držalici (austrijski model)


M = 1 : 6


Praktična provedba njege mladih
sastojina


Radi raznolikosti ekoloških prilika,
različiti su uslovi za razvoi sastojina. Na
boljim staništima naibuiniia ie vegetacija
pa zato ima redovito i najviše posla
s čišćenjem. Sto je tlo slabije i mršavije,
tim lakša i kratkotrainija su čišćenja.
Iznimku čini pavit (Clematis vitalba)
na krečnjačkom kamenitom tlu.
Na lošem, suhom tlu. kao i u surovom
planinskom podneblju, skoro i nema
čišćenja. Slijedećim primjerima osviietlit
ćemo pravilno i nepravilno čašćenie
u praksi.


Nove kulture i nježni mladici u gustim
papratima i travama ne mogu rasti,
životare i propadnu ako ih ne oslobađamo
pravovremenim žetvama. Naištetnije
su, pored´ paprati, vrste Molinia.
Calamagrostis, Agrostis, Čarex i dr. Na
takvim površinama potrebne su žetve i
više godina, sve dok sadnice ili pomladak
ne izraste iz visokog korova. Prva
žetva u rano ljeto odlučujuća ie za rast
sadnica. Sadnice se oslobađaju ´toliko da
dobiju dovoljno svijetla. Drugom, jesenjom
žetvom, žanje se okolo sadnica u
tako velikim krugovima, da korov ne
može poleći na njih. Od korova pritla


čene sadnice, naročito borove, naskoro


Nacrtao: Mušič


uginu od plijesni. Kod pregustog korova
mnogo se pomaže sadnicama i okopavanjem,
a na kiselom tlu i kalcifikaciiom.
Za žetvu se upotrebljava srp. Lakše i
brže se radi srpastom kosicom, te zupčastim
kosijerom na dugoj držalici.


Mlade borove biljke bore se s gustom
travom, raznim zeljastim biljem, paprati
a ponegdje s kupinom i malinom ili ih
pritištu k tlu povijuše. Na drugom mjestu
opet se diže zastor od predrasta. gustog
sastava ive, lijeske, bazge 5 i d. U
tom slučaju ne zadovoljava se samo odstranjivanjem
kupine i žetvom trave, a
puštanjem svega što se srpom ne može
odstraniti. Radnici se raspoređuju tako.
da dva radnika sijeku kupinu, povijuše
i paprat zupčastim srpastim kosijerom.
a jedan radnik srpom u travi i zeljastom
bilju. Mlađe meke listače i izbojke iz
panjeva sijeku dvojica radnika običnim
kosijerom, a predrast i ostala deblja
stabla sjekirom. Zupčastim kosijerom
podrezuje se kupina povlačenjem ´k sebi.
U mnogim novim kulturama mogla bi
nadomjestiti uobičajeni srp, srpesta košića.
S njom se pažljivo žanje trava sa
kratkim zamasima od sadnica nastranu.
Za sječu inisko nad zemljom potrebna je
oštra sjekira. Bez nje ne može biti ni


111




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 50     <-- 50 -->        PDF

jedna radnička grupa kod čišćenja, pa
i najmlađih kultura.


Ako je brži rast (korova od rasta smrčeve
kulture u kojoj ima bukovog pomlatka,
poslije sječe lijeske, ive i raznih
listača lakog sjemena, raširit će se
kupina po cijeloj .površini. Mnoge će
sadnice biti zasjenjene, a neke će možda
i uginuti. Kupinu treba podrezivati
sasvim nisko. Mnogi izbojci iz panieva
otežavaju rad. Potreban je kombinirani
rad kosijerima. Zupčastim srpastim kosijerom
radi se lakše i efikasnije nego
srpom. Kod´ sječe izbojaka iz oania sa
velikom izbojnom snagom često će se
pogriješiti. Visina panja kod sječe ovisi


o visini sadnica koje se oslobađaju. Previsoki
panjevi tjeraju u širinu t. i. izravno
u krošnjice i vrhove sadnica. Običnim
kosijerom radi se u takvim prilikama
često jednolično i površno. Zato
valja pokušati upotrebom kosiiera s dvije
oštrice, jer se lakše siječe pri zemlji.
Ispunjavajući sloj listača u mladoj
smrčevoj kulturi od velike je koristi.
Zato treba posjeći predrast nisko pri
zemlji, da mogu ponovnim tjeranjem
još korisno ispunjavati prostor između
stablaca u svrhu zaštite tla, smanjivanja
granatosti i pospješenja prirasta u
visinu. Preporuča se posječeni materijal
složiti na panjeve ive, lijeske i dr..


jer se tako sprečava ponovo tjeranje
iz panja.


Ako je jelov i bukov mladik zastrt,
pojedinačno ili grupimično. od povijuša
ili raznih vrsta listača. napose breze,
trepetijike ili graba i ako ga u takvom
stanju ostavimo godinama, vrijednost.
buduće sastojine bit će mnogo manja.
U takvom mladiku radnici rade sa zupčastim
srpastim kosijerom (za podrezivanje
povijuša i dr.), običnim kosijerom
za sječu listača koje zastiru jelu i "bukvu,
lakšom sjekirom ili sjekirom sa
dvije oštrice za sječu nadraslog grabovog
mladika i predrasta, te sjekirom i pilom
za obaranje starijih stabala.


Kada se digao mladik iznad prizemnog
bilja i grmlja, a ponegdje je jelov i
smrčev mladik sasvim zaostao pod zastorom
bržeg izraslog mladika raznih
listača, a napose bukve, tada grupimično
obrađujemo mladik, čime stvar amo
više manje mozaički miješanu sastojinu.
U grupama gustog, još kvalitetnog, jelovog
i smrčevog mladika, posijeku se sve
nađrasle listače, a u grupama gustog
lijepog mladika listača, ostavljaju se
listače u cijelosti, premda u njima ima
još smrčevog i jelovog pomlatka pojedinačno
i u grupama. U međuprostorima
između takvih grupa može biti i pojedi


112


načnog oslobađanja po načelu izbora
vrednijih stabala. Svuda gdje su zastupane
razne vrste drveća na prirodnim
staništima, najčešća su kombinirana
oslobađanja pojedinačno i grupimično.
Kod takvih zahvata upotrebljava se lakša
sjekira za sječu pri zemlji, te veliki
ukrivljeni kosijer na dugoj držalici za
čišćenje u gornjem sloju. Pri tome valja
paziti da radnici ne likvidiraju podstojnu
etažu, što se nažalost često događa.


Početni rast jele je vrlo lagan. Bukov,
grabov i smrčev mladik, a osobito mladik
heliofilnih vrsta u mladosti ie nadraste.
Premda jela podnosi najviše zasjene,
često joj treba pomoći, da ne nestane
pod gustim zastorom. Kad ie takav
zastor već jpreviše odrastao, oslobađa
se jela samo u grupama. Pravovremenim
čišćenjem može se osigurati najbolja
smjesa, na pr. s javorom i bukvom
a ako smrča smeta boljoj smiesi ili suviše
zastire jelu i ona se uklanja. Razumije
se, ako je jelov pomladak pod
zastorom manje vrijednih listača ili korova,
treba sav korov odstraniti. ´Na
stranama izloženim suncu to valja činiti
postepeno. Također se u prirodnim mladićima
ne smije odlagati s čišćenjem.
Zakasni li se sa čišćenjem, snianiuie se
vrijednost buduće sastojine.


U njegovanom mješovitom mladiku, u
međusobnoj borbi za svijetlo, zrak i
prostor, izmjenjuje se situacija za pojedinu
vrstu i stabalce. Življe i dulje ostaje
takmičenje i prilagođivanje kod smjese
drveća s različitim zahtjevima na svijetlo.
Prirodno izlučivanje stabalaca vrši
se polagnao, te redovito pobjeđuju jača
stabla, napose ona bržega rasta. Za prirodu
je, naime, interesantna borba za
opstanak i ništa više. No čovjek teži
da postigne veću vrijednost šume u
skraćeno vrijeme. Zato je nužno da se
uvažuju i načela pravovremenosti i primjernog
intenziteta zahvata. Tko u
praksi ovo sve pogodno rješava, vješt
je u čišćenju. Najteže izvodljiva, pa zato
i najskuplja su zakašnjela čišćenja. Ako
se zakašnjela čišćenja izvrše šablonski,
učinjena je šteta po budući razvitak
mladika. Predočit ćemo nepravilan rad
u nekoliko primjera:


a) u gustom, predugo zastrtom mladiku,
favoriziraju se najviše najvrednije
vrste drveća, te se kod toga često u
mladu sastojinu zalazi s prejakim intenziteom.
Dok se mladik ponovo sklopi i
dođe do prirodnog izgučivanja, proći će
najmanje toliko vremena, koliko se gubilo
uslijed zastoja rasta prije čišćenja.
Cim je mladik odrasliji, tim može biti
opasnija situacija. Čišćenje mladika




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 51     <-- 51 -->        PDF

-takvim načinom znači uništavati mladu
sastojinu.


b) Neuki radnici mogu nanijeti veliku
štetu time, što odstranjuju zastrti slojmladika, pogrešno misleći da time dovode
zraka gornjem sloju. Posljedice su
takvog rada veoma teške. Vrste bržega
rasta nadvladaju stabalca glavne sastojine,
dolazi do gubitka na kvaliteti glavne
sastojine i zastoja u rastu.


10—15 godišnji stariji


mladik raznih listača


5 godina nakon totalnogčišćenja oko izabranih
ili vrijednijih stabalaca
(Loše)


Pravilno čišćenje


Nacrtao: Mušič


Odstranjivanjem srednjeg i donjeg
gg


sloja, a kod ravnomjernog rasporeda
aa


stabalaca u gornjem sloju, dolazi Scha


delin (Švicarska) do zaključka, da ses


takvim načinom čišćenja još postigne3


pospjesenje rasta, dok je kod prejakogI


intenziteta čišćenja i prorjeđivanja ne


izbježan pad rasta.


c) Površno izvedena čišćenja djelo


mičnim ostavljanjem predrasta u mladi


ku, a možda još i starijih stabala, kao3


ostatka prijašnje sastojine, te ispuštanjem
potpunog uklanjanja povijuša i
kupine, čini se sastojim veća šteta ´nego
korist. Nakon ´sječe predrasta i pojedinih
široko razgranatih stabala, koja tište
mladik, već je slika jasnija. Vide sa
hrpe ili grupe jedne ili više vrsta drveća,
kojima treba osigurati razvitak za
dulji niz godina. Potrebno je utjecati na
najbolju smjesu, t. j . na reguliranje


smjese s gledišta biološkog i ekonomskog.
Kod toga treiba voditi računa i o
tome, da drveće heliofilnih vrsta ima
svoje zakone rasta. Nadrasla stabla moraju
se odstranjivati iz hrpa i grupa.
Kako za brezu, trepetljiku i druge vrste,
važi to i za nadrasle, široko granate borove
u kulturi i mladiku. U međuprostorima
između grupa (četinjača, bukve)
treba ostaviti lijepo izrasla mlada stabla,
napose hrasta, javora i jasena. Tre




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 52     <-- 52 -->        PDF

ba naročito gledati na to, da ne ostaju


stabalca osamljena, jer vitka debla li


stača ili se savijaju ili ´ispune otvorene


prostore svojim granama, a tlo izgubi


zaštitu, te se ponovno zakorovi.


Krajnje je vrijeme za sječu predrasta
i starih stabala (ostaci prijašnje sastojine),
već u prvo doba mladika. U praksi
se često odlaže sječa tih stabala za kasniju
dob. Time se povećavaju štete
obzirom na razvitak mladika i oštećenje
sastojine kod obaranja i izvlačenja drva
Da se izbjegne šteta, često je bolje podbjeljivanje
takvih stabala. U mladiku,
na malim plješinama, rado se nasele
povijuše, koje se viju uz stabla ili ih
iskrivljavaju i guše. Periodičkom podrezivanju
povijuša kroz dugi niz godina,
treba posvetiti pažnju i to činiti više
puta nezavisno od ostalog Čišćenja.


Za sve radove u zapuštenom mladiku
upotrebljava se, pored običnog oruđa,
još specijalna mala pila na dugoj držalici,
za rezanje grana na višim dijelovima
stabala, te kombinirani srpasti
kosijer-sjekirica na dugoj držalici, za
oslobađanje vrhova stabala od povijuša
i njihovo podrezivanje, kao i sječu kupine.


U mladim sastojinama, gdje ima dosta
breze, čim breze prerastu sastojinu
treba ih odstranjivati. Tanke, duge i viseće
brezove grančice kod vjetra šibaju
vrhove smrče i dr. Pod gustim nadraslim
brezama ugiba borov mladik. Gust
brezov mladik može dapače zamijeniti
bukov mladik. U mladićima potisnutim
od breza potpuno se zaustavlja slojevanje.
Zato treba breze odstranjivati već
kod ranih čišćenja, odnosno još prije
nego se sklopi kultura.


Za oslobađanje još malenog mladika
najbolje služi tankolisna sjekira i kratak
kosijer, a vrlo je podesan onaj sa
dvije oštrice. Vitka stabla listača u starijem
mladiku trebaju zaštitu i zato se
njihovi vrhovi oslobađaju prevršivanjem
breza i dr. Često se preporuča i podbjeljivanje
breza sa širokom krošnjom, što
se obavlja oštrom lakšom sjekirom.
Premda ´bukova stabalca već za nekoliko
godina poslije čišćenja prilično ojačaju,
ipak [ponegdje još postoji opasnoist savijanja.
Zato je bolje uklanjati breze postepeno,
najviše prevršivanjem i podbjeljivanjem.
Podbijeli se što niže, jer
deblo ispod mjesta podbjeljivanja živi
dalje i tjera izbojku. Ivu se podbijeli
dubljim i širim zasjecanjem u drvo. Na
pogodnim staništima za brezu, gdje se
mogu očekivati kvalitetni sortimeniti,
ona se ostavlja. Smjesa prirodnog mladika
u grupama bit će za brezu najpo


godnija. Važna je pionirska uloga breze


na kiselom tlu, na paljevinama i na


opustjelom tlu. Od značenja je breza i


iva kao zaštitni sloj i za suzbijanje naj


štetnijeg prizemnog korova.


U bukovim sastojinama, oplodnoni
sječom postiže se gust, dapače preguist
pomladak i u daljem razvitku kritično
stanje mladika je u zastoju prirodnog
izlučivanja. Vidni znaci tog zastoja su
izjednačene stistnute krošnje i vitka
debla, a donji sloj je posve zastrt ili
nestaje. Opasnost savijanja stabalaca
mladika je velika. Kod takvog stanja,
nužno je prirodno izlučivanje pospješiti
zahvatima u sastojini. Normalno se kod
prvih čišćenja posijeku prije svega jaka
stabla s debelim granama. Pregusti mladik
prozrači se toliko, koliko je potrebno
da se prošire krošnje najboljih stabalaca.
Kad bi učinili prejaki zahvat
upali bi u drugu krajnost, a to je udaljivanje
od prirodnog izlučivanja. Važi
pravilo: često, umjereno i oprezno.


Što su vrste drveća dalje od svog
optimuma, to je u sastojini slabije prirodno
izlučivanje. Na slabijim staništima,
prejakim zahvatima narušili bismo
strukturu buduće sastojine i time učinili
nepopravljivu griješku.


Najčešće pogreške kod čišćenja i proređivanja
starijih mladika su slijedeće:


a) Sklop krošanja gornjeg sloja se
previše prekida i time se osamljena stabalca
ili savijaju, ili se povećavaju grane
na štetu kvaliteta stabala. Vrlo lako
može takva sastojina, gotovo sva, poleći
pod težinom snijega.


b) Uklanjanjem potisnutih stabalaca,
odnosno pođstojne etaže, dovodi se u pitane
čišćenje debala vladajućeg sloja od
grana i zaštite tla.


c) Bez koristi je za stariji mladik odstranjivanje
samo potisnutih stabalaca
sa zakržljalim krošnjama, mjesto uklanjanja
stabalca s prekomjerno razvijenim
krošnjama. Takvim načinam se zastoj
rasta potisnutih stabala još povećava,
a granata i nekvalitetna stabla ih
sve više potiskuju.


d) Često se u seljačkim šumama vrši
potkresivanje, mjesto prorjeđivanja. Time
se poremeti slojevanje, a oslabljena
i ozlijeđena stabla gube otpornost i lako
podliježu raznim kalamitetima.


U mješovitoj sastojini bukve i četinjača
rijetko dolazi do savijanja bukve.
Tamo gdje nema tako pogodne smjese
treba postići otpornost protiv savijanja
bukovih stabala pravovremenim prorjeđivanjem.
Ona se postiže tako, da se u
gustom mladiku, na približno jednakim
razmacima (3´—5 m), posijeku sva sta