DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 50 <-- 50 --> PDF |
jedna radnička grupa kod čišćenja, pa i najmlađih kultura. Ako je brži rast (korova od rasta smrčeve kulture u kojoj ima bukovog pomlatka, poslije sječe lijeske, ive i raznih listača lakog sjemena, raširit će se kupina po cijeloj .površini. Mnoge će sadnice biti zasjenjene, a neke će možda i uginuti. Kupinu treba podrezivati sasvim nisko. Mnogi izbojci iz panieva otežavaju rad. Potreban je kombinirani rad kosijerima. Zupčastim srpastim kosijerom radi se lakše i efikasnije nego srpom. Kod´ sječe izbojaka iz oania sa velikom izbojnom snagom često će se pogriješiti. Visina panja kod sječe ovisi o visini sadnica koje se oslobađaju. Previsoki panjevi tjeraju u širinu t. i. izravno u krošnjice i vrhove sadnica. Običnim kosijerom radi se u takvim prilikama često jednolično i površno. Zato valja pokušati upotrebom kosiiera s dvije oštrice, jer se lakše siječe pri zemlji. Ispunjavajući sloj listača u mladoj smrčevoj kulturi od velike je koristi. Zato treba posjeći predrast nisko pri zemlji, da mogu ponovnim tjeranjem još korisno ispunjavati prostor između stablaca u svrhu zaštite tla, smanjivanja granatosti i pospješenja prirasta u visinu. Preporuča se posječeni materijal složiti na panjeve ive, lijeske i dr.. jer se tako sprečava ponovo tjeranje iz panja. Ako je jelov i bukov mladik zastrt, pojedinačno ili grupimično. od povijuša ili raznih vrsta listača. napose breze, trepetijike ili graba i ako ga u takvom stanju ostavimo godinama, vrijednost. buduće sastojine bit će mnogo manja. U takvom mladiku radnici rade sa zupčastim srpastim kosijerom (za podrezivanje povijuša i dr.), običnim kosijerom za sječu listača koje zastiru jelu i "bukvu, lakšom sjekirom ili sjekirom sa dvije oštrice za sječu nadraslog grabovog mladika i predrasta, te sjekirom i pilom za obaranje starijih stabala. Kada se digao mladik iznad prizemnog bilja i grmlja, a ponegdje je jelov i smrčev mladik sasvim zaostao pod zastorom bržeg izraslog mladika raznih listača, a napose bukve, tada grupimično obrađujemo mladik, čime stvar amo više manje mozaički miješanu sastojinu. U grupama gustog, još kvalitetnog, jelovog i smrčevog mladika, posijeku se sve nađrasle listače, a u grupama gustog lijepog mladika listača, ostavljaju se listače u cijelosti, premda u njima ima još smrčevog i jelovog pomlatka pojedinačno i u grupama. U međuprostorima između takvih grupa može biti i pojedi 112 načnog oslobađanja po načelu izbora vrednijih stabala. Svuda gdje su zastupane razne vrste drveća na prirodnim staništima, najčešća su kombinirana oslobađanja pojedinačno i grupimično. Kod takvih zahvata upotrebljava se lakša sjekira za sječu pri zemlji, te veliki ukrivljeni kosijer na dugoj držalici za čišćenje u gornjem sloju. Pri tome valja paziti da radnici ne likvidiraju podstojnu etažu, što se nažalost često događa. Početni rast jele je vrlo lagan. Bukov, grabov i smrčev mladik, a osobito mladik heliofilnih vrsta u mladosti ie nadraste. Premda jela podnosi najviše zasjene, često joj treba pomoći, da ne nestane pod gustim zastorom. Kad ie takav zastor već jpreviše odrastao, oslobađa se jela samo u grupama. Pravovremenim čišćenjem može se osigurati najbolja smjesa, na pr. s javorom i bukvom a ako smrča smeta boljoj smiesi ili suviše zastire jelu i ona se uklanja. Razumije se, ako je jelov pomladak pod zastorom manje vrijednih listača ili korova, treba sav korov odstraniti. ´Na stranama izloženim suncu to valja činiti postepeno. Također se u prirodnim mladićima ne smije odlagati s čišćenjem. Zakasni li se sa čišćenjem, snianiuie se vrijednost buduće sastojine. U njegovanom mješovitom mladiku, u međusobnoj borbi za svijetlo, zrak i prostor, izmjenjuje se situacija za pojedinu vrstu i stabalce. Življe i dulje ostaje takmičenje i prilagođivanje kod smjese drveća s različitim zahtjevima na svijetlo. Prirodno izlučivanje stabalaca vrši se polagnao, te redovito pobjeđuju jača stabla, napose ona bržega rasta. Za prirodu je, naime, interesantna borba za opstanak i ništa više. No čovjek teži da postigne veću vrijednost šume u skraćeno vrijeme. Zato je nužno da se uvažuju i načela pravovremenosti i primjernog intenziteta zahvata. Tko u praksi ovo sve pogodno rješava, vješt je u čišćenju. Najteže izvodljiva, pa zato i najskuplja su zakašnjela čišćenja. Ako se zakašnjela čišćenja izvrše šablonski, učinjena je šteta po budući razvitak mladika. Predočit ćemo nepravilan rad u nekoliko primjera: a) u gustom, predugo zastrtom mladiku, favoriziraju se najviše najvrednije vrste drveća, te se kod toga često u mladu sastojinu zalazi s prejakim intenziteom. Dok se mladik ponovo sklopi i dođe do prirodnog izgučivanja, proći će najmanje toliko vremena, koliko se gubilo uslijed zastoja rasta prije čišćenja. Cim je mladik odrasliji, tim može biti opasnija situacija. Čišćenje mladika |