DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 50     <-- 50 -->        PDF

jedna radnička grupa kod čišćenja, pa
i najmlađih kultura.


Ako je brži rast (korova od rasta smrčeve
kulture u kojoj ima bukovog pomlatka,
poslije sječe lijeske, ive i raznih
listača lakog sjemena, raširit će se
kupina po cijeloj .površini. Mnoge će
sadnice biti zasjenjene, a neke će možda
i uginuti. Kupinu treba podrezivati
sasvim nisko. Mnogi izbojci iz panieva
otežavaju rad. Potreban je kombinirani
rad kosijerima. Zupčastim srpastim kosijerom
radi se lakše i efikasnije nego
srpom. Kod´ sječe izbojaka iz oania sa
velikom izbojnom snagom često će se
pogriješiti. Visina panja kod sječe ovisi


o visini sadnica koje se oslobađaju. Previsoki
panjevi tjeraju u širinu t. i. izravno
u krošnjice i vrhove sadnica. Običnim
kosijerom radi se u takvim prilikama
često jednolično i površno. Zato
valja pokušati upotrebom kosiiera s dvije
oštrice, jer se lakše siječe pri zemlji.
Ispunjavajući sloj listača u mladoj
smrčevoj kulturi od velike je koristi.
Zato treba posjeći predrast nisko pri
zemlji, da mogu ponovnim tjeranjem
još korisno ispunjavati prostor između
stablaca u svrhu zaštite tla, smanjivanja
granatosti i pospješenja prirasta u
visinu. Preporuča se posječeni materijal
složiti na panjeve ive, lijeske i dr..


jer se tako sprečava ponovo tjeranje
iz panja.


Ako je jelov i bukov mladik zastrt,
pojedinačno ili grupimično. od povijuša
ili raznih vrsta listača. napose breze,
trepetijike ili graba i ako ga u takvom
stanju ostavimo godinama, vrijednost.
buduće sastojine bit će mnogo manja.
U takvom mladiku radnici rade sa zupčastim
srpastim kosijerom (za podrezivanje
povijuša i dr.), običnim kosijerom
za sječu listača koje zastiru jelu i "bukvu,
lakšom sjekirom ili sjekirom sa
dvije oštrice za sječu nadraslog grabovog
mladika i predrasta, te sjekirom i pilom
za obaranje starijih stabala.


Kada se digao mladik iznad prizemnog
bilja i grmlja, a ponegdje je jelov i
smrčev mladik sasvim zaostao pod zastorom
bržeg izraslog mladika raznih
listača, a napose bukve, tada grupimično
obrađujemo mladik, čime stvar amo
više manje mozaički miješanu sastojinu.
U grupama gustog, još kvalitetnog, jelovog
i smrčevog mladika, posijeku se sve
nađrasle listače, a u grupama gustog
lijepog mladika listača, ostavljaju se
listače u cijelosti, premda u njima ima
još smrčevog i jelovog pomlatka pojedinačno
i u grupama. U međuprostorima
između takvih grupa može biti i pojedi


112


načnog oslobađanja po načelu izbora
vrednijih stabala. Svuda gdje su zastupane
razne vrste drveća na prirodnim
staništima, najčešća su kombinirana
oslobađanja pojedinačno i grupimično.
Kod takvih zahvata upotrebljava se lakša
sjekira za sječu pri zemlji, te veliki
ukrivljeni kosijer na dugoj držalici za
čišćenje u gornjem sloju. Pri tome valja
paziti da radnici ne likvidiraju podstojnu
etažu, što se nažalost često događa.


Početni rast jele je vrlo lagan. Bukov,
grabov i smrčev mladik, a osobito mladik
heliofilnih vrsta u mladosti ie nadraste.
Premda jela podnosi najviše zasjene,
često joj treba pomoći, da ne nestane
pod gustim zastorom. Kad ie takav
zastor već jpreviše odrastao, oslobađa
se jela samo u grupama. Pravovremenim
čišćenjem može se osigurati najbolja
smjesa, na pr. s javorom i bukvom
a ako smrča smeta boljoj smiesi ili suviše
zastire jelu i ona se uklanja. Razumije
se, ako je jelov pomladak pod
zastorom manje vrijednih listača ili korova,
treba sav korov odstraniti. ´Na
stranama izloženim suncu to valja činiti
postepeno. Također se u prirodnim mladićima
ne smije odlagati s čišćenjem.
Zakasni li se sa čišćenjem, snianiuie se
vrijednost buduće sastojine.


U njegovanom mješovitom mladiku, u
međusobnoj borbi za svijetlo, zrak i
prostor, izmjenjuje se situacija za pojedinu
vrstu i stabalce. Življe i dulje ostaje
takmičenje i prilagođivanje kod smjese
drveća s različitim zahtjevima na svijetlo.
Prirodno izlučivanje stabalaca vrši
se polagnao, te redovito pobjeđuju jača
stabla, napose ona bržega rasta. Za prirodu
je, naime, interesantna borba za
opstanak i ništa više. No čovjek teži
da postigne veću vrijednost šume u
skraćeno vrijeme. Zato je nužno da se
uvažuju i načela pravovremenosti i primjernog
intenziteta zahvata. Tko u
praksi ovo sve pogodno rješava, vješt
je u čišćenju. Najteže izvodljiva, pa zato
i najskuplja su zakašnjela čišćenja. Ako
se zakašnjela čišćenja izvrše šablonski,
učinjena je šteta po budući razvitak
mladika. Predočit ćemo nepravilan rad
u nekoliko primjera:


a) u gustom, predugo zastrtom mladiku,
favoriziraju se najviše najvrednije
vrste drveća, te se kod toga često u
mladu sastojinu zalazi s prejakim intenziteom.
Dok se mladik ponovo sklopi i
dođe do prirodnog izgučivanja, proći će
najmanje toliko vremena, koliko se gubilo
uslijed zastoja rasta prije čišćenja.
Cim je mladik odrasliji, tim može biti
opasnija situacija. Čišćenje mladika