DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 52 <-- 52 --> PDF |
ba naročito gledati na to, da ne ostaju stabalca osamljena, jer vitka debla li stača ili se savijaju ili ´ispune otvorene prostore svojim granama, a tlo izgubi zaštitu, te se ponovno zakorovi. Krajnje je vrijeme za sječu predrasta i starih stabala (ostaci prijašnje sastojine), već u prvo doba mladika. U praksi se često odlaže sječa tih stabala za kasniju dob. Time se povećavaju štete obzirom na razvitak mladika i oštećenje sastojine kod obaranja i izvlačenja drva Da se izbjegne šteta, često je bolje podbjeljivanje takvih stabala. U mladiku, na malim plješinama, rado se nasele povijuše, koje se viju uz stabla ili ih iskrivljavaju i guše. Periodičkom podrezivanju povijuša kroz dugi niz godina, treba posvetiti pažnju i to činiti više puta nezavisno od ostalog Čišćenja. Za sve radove u zapuštenom mladiku upotrebljava se, pored običnog oruđa, još specijalna mala pila na dugoj držalici, za rezanje grana na višim dijelovima stabala, te kombinirani srpasti kosijer-sjekirica na dugoj držalici, za oslobađanje vrhova stabala od povijuša i njihovo podrezivanje, kao i sječu kupine. U mladim sastojinama, gdje ima dosta breze, čim breze prerastu sastojinu treba ih odstranjivati. Tanke, duge i viseće brezove grančice kod vjetra šibaju vrhove smrče i dr. Pod gustim nadraslim brezama ugiba borov mladik. Gust brezov mladik može dapače zamijeniti bukov mladik. U mladićima potisnutim od breza potpuno se zaustavlja slojevanje. Zato treba breze odstranjivati već kod ranih čišćenja, odnosno još prije nego se sklopi kultura. Za oslobađanje još malenog mladika najbolje služi tankolisna sjekira i kratak kosijer, a vrlo je podesan onaj sa dvije oštrice. Vitka stabla listača u starijem mladiku trebaju zaštitu i zato se njihovi vrhovi oslobađaju prevršivanjem breza i dr. Često se preporuča i podbjeljivanje breza sa širokom krošnjom, što se obavlja oštrom lakšom sjekirom. Premda ´bukova stabalca već za nekoliko godina poslije čišćenja prilično ojačaju, ipak [ponegdje još postoji opasnoist savijanja. Zato je bolje uklanjati breze postepeno, najviše prevršivanjem i podbjeljivanjem. Podbijeli se što niže, jer deblo ispod mjesta podbjeljivanja živi dalje i tjera izbojku. Ivu se podbijeli dubljim i širim zasjecanjem u drvo. Na pogodnim staništima za brezu, gdje se mogu očekivati kvalitetni sortimeniti, ona se ostavlja. Smjesa prirodnog mladika u grupama bit će za brezu najpo godnija. Važna je pionirska uloga breze na kiselom tlu, na paljevinama i na opustjelom tlu. Od značenja je breza i iva kao zaštitni sloj i za suzbijanje naj štetnijeg prizemnog korova. U bukovim sastojinama, oplodnoni sječom postiže se gust, dapače preguist pomladak i u daljem razvitku kritično stanje mladika je u zastoju prirodnog izlučivanja. Vidni znaci tog zastoja su izjednačene stistnute krošnje i vitka debla, a donji sloj je posve zastrt ili nestaje. Opasnost savijanja stabalaca mladika je velika. Kod takvog stanja, nužno je prirodno izlučivanje pospješiti zahvatima u sastojini. Normalno se kod prvih čišćenja posijeku prije svega jaka stabla s debelim granama. Pregusti mladik prozrači se toliko, koliko je potrebno da se prošire krošnje najboljih stabalaca. Kad bi učinili prejaki zahvat upali bi u drugu krajnost, a to je udaljivanje od prirodnog izlučivanja. Važi pravilo: često, umjereno i oprezno. Što su vrste drveća dalje od svog optimuma, to je u sastojini slabije prirodno izlučivanje. Na slabijim staništima, prejakim zahvatima narušili bismo strukturu buduće sastojine i time učinili nepopravljivu griješku. Najčešće pogreške kod čišćenja i proređivanja starijih mladika su slijedeće: a) Sklop krošanja gornjeg sloja se previše prekida i time se osamljena stabalca ili savijaju, ili se povećavaju grane na štetu kvaliteta stabala. Vrlo lako može takva sastojina, gotovo sva, poleći pod težinom snijega. b) Uklanjanjem potisnutih stabalaca, odnosno pođstojne etaže, dovodi se u pitane čišćenje debala vladajućeg sloja od grana i zaštite tla. c) Bez koristi je za stariji mladik odstranjivanje samo potisnutih stabalaca sa zakržljalim krošnjama, mjesto uklanjanja stabalca s prekomjerno razvijenim krošnjama. Takvim načinam se zastoj rasta potisnutih stabala još povećava, a granata i nekvalitetna stabla ih sve više potiskuju. d) Često se u seljačkim šumama vrši potkresivanje, mjesto prorjeđivanja. Time se poremeti slojevanje, a oslabljena i ozlijeđena stabla gube otpornost i lako podliježu raznim kalamitetima. U mješovitoj sastojini bukve i četinjača rijetko dolazi do savijanja bukve. Tamo gdje nema tako pogodne smjese treba postići otpornost protiv savijanja bukovih stabala pravovremenim prorjeđivanjem. Ona se postiže tako, da se u gustom mladiku, na približno jednakim razmacima (3´—5 m), posijeku sva sta |