DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 55     <-- 55 -->        PDF

4. Dubljina sadnje i dimenzije rupa
Dubljina sadnje zavisi o veličini i starosti
sadnice te vrste zemljišta. Sadnicu
treba saditi dublje nego je bila u rasadniku
i to: jednogodišnje sadnice zasađivati
10 cm dublje, a višegodišnje 30´ cm
dublje. Dimenzije rupa zavise od vrste
tla i prethodne obrade a kreću se od
40 X 40 X 40 cm do 60 X 60 X 60 icm. Za
sadnju u drvoredima i sličnim uslovima
rupe mogu (biti veće, što zavisi od veličine
žilja sadnice.


5. Vreme sadnje
U pravilu preporučuje se jesenja sadnja.
U humidnim područjima radi sriježi
preporučuje lse proletnja sadnja. (Po nekim
iskustvima izgleda da je proletnja
sadnja u područjima zaraženim Dothichiza
populnea-om pokazala sigurnijom,
iz razloga što se znaci bolesti pre proletnje
sadnje jasno vide na sadnicama i
na taj način se zaraženi materijal ne
sadi. Kod jesenje sadnje znaci ovog oboljenja
se ne mogu uočiti.)


III. GUSTOĆA SADNJE I (OPHODNJA
Preporučuje se kvađratična sadnja od


4X4rndo6X6ma ophodnja od 15


do 30 god.


(Ovo stoga, što je naša orijentacija na
proizvodnju sirovina za drvenjaču, celulozu,
viskozu, ploče vlaknatice i iverice
i drugu hemisku preradu drveta, a manje
na mehaničku preradu za furnir, šibice
i si. Ovo ne isključuje manja odnosno
veća rastojanja i kraću odnosno dužu
ophodnju, ako to prilike naročito uslovljavaju
i opravdavaju.)


IV. PODSTOJNA ETAŽA
Podstojna etaža je biološki opravdana i:
a) Neophodna je u humidnim područjima,
b) Preporučuje se u semiaridnim područjima.
(Podstojna etaža čuva produktivnu
snagu tla, suzbija korove, aktivizira cirkulaciju
hraniva u rizosferi, štiti deblo
od mraza i suncožara, povećava zračnu
vlagu, smanjuje snagu vetra, i isparavanja
del´Uju na ubrzano trulenje donjih
grana. U poplavnim područjima dolazi
u obzir za donju etažu: američki jasen,
brest, vez, joha a od vrba — Salix einerea
(dobra za visoku divljač) i sremza
(Prunus padus). U poplavi neizvrgnutim
terenima dolazi u obzir: grab, klen, a u
aridnim područjima i žestika (Acer tataricum).
Dud i negundovac radi ugroženosti
od dudovea ne (preporučuju se).


V. NEGA KULTURA
Nega topolovih kultura je potrebna i


ona se sastoji u sledećem:


a) Okopavanju (prašenju zemlji


šta) kao nastavku prethodne obrade tla,


koje treba nastaviti za vreme i nakon


šumskoipoljskog gospodarenja i sa glav


nim ciljem da ,se korov uništi, sve do


potpunog sklopa sastojine.


b) Kresanj u i(orezivanju) donjih


grana, koje treba vršiti u polovini vege


tacione periode, sukcesivno i sa oštrim


i podesnim alatom (makaze i palica) a


ne sekirom.


(Preporučuje se sledeći intenzitet ore


zivanja:


— U prvoj trećini ophodnje do jdftne
trećine Visine stabla.
— U polovini ophodnje do polovine
visine stabla,
— U zadnjoj trećini ophodnje do dve
trećine visine stabla.)
c) Proređivanje treba izvršiti


blagovremeno pre (punog sklopa i pre


nego što visinski prirast počinje naglo


da pada.


(Prvu proredu treba izvršiti u dijago


nalnom pravcu, tako da se u svakom re


du poseče svako drugo stablo, time se


od kvadratičnog pređe na trokutno ra


stojanje. Pri drugoj proredi treba šeći


svaki drugi red i iz trokutnog vratiti se


na kvadratično rastojanje.)


VI. ŠUMSKO POLJSKO GOSPODARENJE
Šumsko poljsko gospodarenje je ekonomski
i [biološki opravdano pod uslovom
da poljske kulture ne iscrpljuju
zemljište u toj mjeri da bi time ugrožavale
kulturu topola.


(Kao podesna predkultura za uništenje
korova na ledinama preporučuje se konoplja.
Za poboljšanje zemljišta podesna
je 2—3 godišnja kultura leguminoza uz
đubrenje sa PaOs i K2O. ilza toga dolazi
sadnja topola zajedno sa 2—3 godine niskim
okopavinama. Priprema i obrada
tla u šumsko poljskim međukulturama
treba da bude plitka zbog zaštite korenovog
sistema topola.)


VII. FLANTAŽNI UZGOJ TOPOLA U
POLJOPRIVREDI
Plantažni uzgoj topola na poljoprivrednim
plodoredima nije sa ekonomskog
gledišta kod nas još proučen.


(Preporučuje se da se za prvo vreme
zaduži bar jedan institut, a prvenstveno
Pokrajinski zavod za poljoprivredna
istraživanja u Novom Sadu, da prouči
ovaj problem.)


117