DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 57 <-- 57 --> PDF |
njihovom čuvanju, o prirodnom pomlađivanju, o zaštitnim šumama i uopće o svemu što je iu (vezi sa očuvanjem šume i pošumljivanjem. U sredini te prostorije nalazi se maketa, Ikoja prikazuje planine Slovačke. Pažnju privlače i različite vrsti šumskog alata i sprava, raz ličite /vrsti (šumskog sjemenja i t. d"., kao i velika fotografija Jozefa Dekreta, koji je prvi u 1790. godini počeo da usmjerava šumsku privredu u Slovačkoj. U ostalim prostorijama se nalaze materijali o šumarskim školama, o rezanju drveta, njegovom trasportiranju, drvarski alati i sprave, mikroskopi, aparati za mjerenje drva i t. d. Naročitu pažnju privlače mape šuma u Slovačkoj iz godine ,1640.-1980. Veliku pažnju privlači i odjeljenje priključene šumske proizvodnje, gdje se posjetilac može upoznati sa privredno važnim produktima, koje pruža šumska privreda. U dvije velike prostorije nalazi se bogata zbirka [rogova jelena, razdijeljenih prema planinskim područjima Slovačke. Zanimljivo je pogledati pojedine unikate, neke na pr. čak jiz 1850. godine i ft. zv. aibnormalitete jelenjih rogova, tip ;rogova evropskog jelena i zube od divlje svinje. Od svih tih rogova je najzanimljiviji rog jelena težak 113 kg. O tome kako se hvataju vukovi i kako se za vrijeme zime hrane srne i jeleni može se posjetilac upoznati na izloženim modelima. U vitrinama se nalaze (divna krzna. Tu je krzno srebrne lisice odgajene na lisičjoj farmi u Badinu kraj Banjske Bistrice, pa kune, divlje mačke i drugo. O anatomskom sastavu drveta i njegovoj morfološkoj gradnji posjetilac dozna mnogo toga u drvarskom odjeljenju. Pojedini eksponati pokazuju razne osebine drveta i kako se može koristiti kao sirovina u različitim granama privrede. Tu se listo tako imože upoznati sa principom proizvodnje nekih drvnih proizvoda. Isto tako tu su izloženi razni rnodeli mašina za preradbu drveta, od najjednostavnijih do najmodernijih. Prije nego posjetilac napusti muzej vidjet (će gotove proizvode, kao na pr. (parkete, panel ploče, željezničke pragove i mnogo drugih. Ta četiri odjeljenja, koja zauzimaju 13 dvorana ne predstavljaju posljednju fazu rada osoblja ovog muzeja. Namjera je stručnog osoblja da radi Ina njegovom proširenju, sakupljajući još preostali materijal, te da popuni praznine koje se osjećaju u njegovom današnjem postavu. Prof. Branko Pleše STANJE ŠUMARSTVA U NEKIM EVROPSKIM ZEMLJAMA Ove kratke preglede šumarstva iznio je D. T. Kovalin u »Ljesnom Hazjajstvu »br. 2—1,956 na osnovici pismenih podnesaka zemalja zastupanih na 8. zasjedanju Evropske komisije za šume i referata njihovih delegata i razgovara s njima. Mi donosimo podatke koji nam se čine važnima. AUSTRIJA Austrija ima 3,156.000 ha šumske površine, ali isu one razdijeljene ili bolje reći razdrobljene na 248.000 poloprivrednih gospodarstava. To je jedna karakteristika tih šuma, a druga je borba s lavinama i bujicama, koju vodi posebna služba pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. Godine 1954 pošumljeno je svega 1381 ha, a 499 ha van šumskih masiva. Za borbu s korovom upotrebljava se novi kemijski preparat »dekopir« koga proizvode fabrike umjetnih gnojiva. Dosta je proširen i pokret za očuvanie šuma. Tu valja spomenuti i mjere koje se poduzimaju protiv upotrebljavan ja mladih smrča za božična drvca. Inicijativa je potekla od Šumarskog saveza, koji se obratio apelom na narod prikazavši mu veličinu štete u tako nerazumnom postupku. Za propagandu o značenju i važnosti šuma postoji udruženje »Zaštita šume«. Pretvorba planinskih pašnjaka u šume nije dopuštena, a dozvola za pretvorbu šuma u drugu vrst kulture dobiva se samo u naročitim opravdanim slučajevima. Radi razvitka domaće industrije, vlada je u novembru 1954. zabranila izvoz trupaca iz zemlje. Značajno je povišenje cijena drvnom materijalu koji se izvozi u inostranstvo, u prvom redu u Italiju i Njemačku Fed. Republiku. Za veće sječe daju dozvolu šumarski organi, a sječe privatnih vlasnika do 5 ha nisu ograničene nikakvim propisima. Etat je znatno veći od prirasta. Tako je na pr. u godini 1953/4 mjesto 6,300.000 kub. m posječeno 10,900.000 kub. m, a godine il954/5 10,000.000 kub. m i ,1955/6 odlučeno je da se posiječe 8,700.000 kub. m. CEHOSLOVAČKA Jedna je trećina Osi. republike pokrivena šumom koja se proteže na 4,000.000 ha sa godišnjim prirastom oko 12 miliona kub. m. Šumarstvo zemlje ponosi se 119 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 58 <-- 58 --> PDF |
starim tradicijama. Prvi šumarski institut osnovan je ,1®07 g. u Banjskoj Štiavnici, a danas su tri visoke šumarske škole {Prag, Brno i Zvolen) iz kojih godišnje izlazi oko 200 inženjera. Pošumljavanja sječina i golih površina vrši se godišnje na površini od oko 90 do 100 tisuća hektara. U razvitku šumarstva veliku je ulogu igrala napredna tehnika. Nekada je bio važan transport vodom, a s početka 20 vijeka uvod´e se uskotračne željezničke pruge. Danas je međutim provedena svestrana mehanizacija u svim radovima šumskog gospodarstva. Ipak, naslijeđene su i mnoge loše posljedice imanentne kapitalističkom društvenom uređenju (smanjivanje šumskih površina, degradacija šuma, napasivanje stoke po šumama uslijed siromaštva naroda itd.). Ovo je posljednje naročito vidljivo u Slovačkoj gdje nije bilo industrije da uposli veoma oskudno agrarno pučanstvo. Osim toga pljačkaškoj prirodi kapitalizma odgovaralo je i stvaranje crnogoričnih monokultura na mjestima gdje su bile bjelogorične i mješovite sastojine. U tom je smislu stanje šuma u Slovačkoj mnogo povoljnije. Tokom posljednjih 10 godina, današnja je vlast mnogo učinila u smjeru socijalističkog razvitka šumarstva. Sve su privatne šume veće od 50 ha prešle u državno vlasništvo. U svim je nedržavnim šumama (a tih je 1/10 čitave šumske površine) uvedena državna uprava. Od 1949—1954 g. provedena je inventarizacija svih šuma u republici, a od 10S4 nastoji se povlsti prirast šuma i sniziti godišnji etat. Da bi se povisila produktivnost tala, vrši se razgraničenje poljoprivrednih i šumskih površina, a ujedno i odvodnjavanje neplodnih zemalja, koje se onda pošumljuju. Pored svih uspjeha, šumarstvo republike zaostalo je u napretku spram drugih privrednih grana. Nema na pr. dovoljno stalnih i kvalificiranih radnika; ne zadovoljava tempo mehanizacije kod izrade drva; još se nije riješilo pitanje napasivanja stoke (što je napose važno u Slovačkoj); drvna industrija iskorišćuje pretežno crnogorično drvo, a nije prešla na sirovinsku bazu mješovitih i bjelogoričnih šuma. Sve te probleme valja rješavati s gledišta osnovnog protivurječja, koje postoji između zadataka koje postavlja socijalizam u svojoj izgradnji i mogućnosti iskorišćavanja šuma u vezi s njihovim korisnim — zaštitnim i meliorativnim utjecajem. FRANCUSKA Šumska je povr. Francuske 11,407.000 ha, što znači da je šumovitost 20,8% ili da dolazi 0,3 ha po stanovniku. 7,5 miliona ha šuma nalazi se u rukama privatnika, ali su te površine malene i rasute. Ma da postoji jaka tendencija objedinjavanju sitnih vlasnika, ipak francuski građanski zakon ne dopušta, odnosno ne ide na ruku takvom udruživanju. Po zakonu o nasljedstvu prelazi vlasništvo iz ruku jednog gospodara na više njegovih nasljednika i tako se još više drobe. Ima slučajeva da se vlasnici odriču tako sitnih šumica koje ne nose prihode. Opće je poznato da se pomlađivanje ne vrši kako bi trebalo, a i tehnika je pomlađivanja tih šumica sasvim primitivna. U god. 1954 pošumljeno je 24.000 ha, a van šum. masiva još 4.600 ha šum. pojaseva. Godišnji je etat za 5%> veći od prirasta. Osobita se pažnja posvećuje radovima na učvršćivanju gorskih strmina i gospodarenja s brdskim šumama. Za mehanizaciju radova u šum. gosp. postoje regionalne uprave. Iz posebnih skladišta izdaje se oruđe vlasnicima šuma. NJEMAČKA FED. REPUBLIKA Površina je šuma 6,732.000 ha, a pošumljenost 28%. Na terenu koji nije sposoban za drugu vrst kulture, zasađeno je 1954 g. 8,2,26 ha, na 20.000 ha izvedeni su šum. pojasevi. Niske šume pretvaraju se u visoke (u Vestfaliji godišnje 5 do 6 tisuća hektara). Znatne štete u 1954 g. počinili su šumski štetnici, protiv kojih se vodila borba DDT-om i biološkom metodom. 1954 g. bio je etat 28% veći od prirasta. Iste su godine porasle cijene šum. proizvoda za 20—26«/«; Na dan 15. dec. 1954 bilo je zaposleno u šumarstvu i drvnoj industriji 117 tisuća radnika (27% su stalni t. j . oni koji rade više od 200 dana u godini, 37% sezonski, a 36% povremeni). NJEMAČKA DEM. REPUBLIKA Njem. Dem. Rep. i ma2,749:000 ha šuma. Na stavnovnika otpada 0,16 ha. Šumovitost je 25,6%. Državnih je šuma 61%, a privatnih 39%. Drvna masa po hektaru iznosi poprečno 109 kub. m, ali se ide za tim, da se povisi na 180. Zadatak je da se pošume sve površine koje nisu sposobne za drugu vrst kulture i sve posječene površine državne i privatne do 1 januara 1957. Da bi se povisila plodnost šumskih tala, upotrebljavat će se brzorastuće vrste, u prvom redu topole. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Za zaštitu svih šuma (državnih i privatnih) organizirana je posebna služba. Tu spada zaštita od štetnih insekata, biljnih bolesti i požara. Ova se posljednja znatno poboljšala od g. 1955, otkad je Akademija poljoprivrednih nauka razradila preventivne mjere koje valja upotrebiti u toj borbi i otkad je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva tom predlogu dalo sankciju. U šumarstvu Istočne Njemačke napuštena je ođ 1951 g. čista sječa i prešlo se na prebornu sječu i prorede. Sječeno je više od prirasta, ali se sukcesivno prelazi na normalu. Kod izrade drva znatno se snizila količina otpadaka, koji se onda dalje iskorišćuju do krajnjih granica mogućnosti. Uvedena je i nova klasifikacija sortimenata. Akademija poljoprivrednih nauka u Berlinu ima 10 sekcija i ujedinjuje svu naučno-istraživačku djelatnost. Podređeni su joj instituti, koji izvršuju zadatke koje im postavlja Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. FINSKA Površina je šuma u Finskoj po najnovijim podacima 2:1,851.000 ha. Od toga je 59,9°/o privatnih, 30,9°/o državnih, poduzeća 7°/o i komuna, druženja i dr. 2,2%. Predstavnici raznih grupa koje su zainteresirane u šumskom gospodarstvu i poljoprivredi udružuju se u odbor koji rješava različite probleme šumskog gospodarenja i poljoprivrede. Mnogo se radi na isušivanju zamočvarenih šuma, pa je samo 1954 g. bilo isušeno 33:000 ha šumske površine. Centralno udruženje Finske, odnosno njegova sekcija za proučavanje šum. operacija, bavi se pitanjima mehanizacije i racionalizacije šum. gospodarenja. U tom radu pomažu: industrija za preradu drva, Udruženje za izučavani? produktivnosti rađa i Šumarski naučno-istraživački institut. Finska izvozi sve više drva na svjetsko tržište. Taj je izvoz 80% čitavog eksporta (koji je bio 1964 g. 156 mlrd. maraka). Cijena je drvnog materijala za izvoz porasla od 1950—1954 za 130 do 174°/o već prema sortimentu. Izrađivanje je drva sezonsko, a uposleno je od 20.000—135.000 radnika mjesečno (najviše u januaru). ITALIJA Šume Italije protežu se na 5,648.000 ha; pošumljenost je 19,2°/o Po stanovniku je prema tome 0,12 ha šume. Zemlja je bre govita, ali do 500 i do 800 m nadm. visine dolaze vazdazeleni grmovi i ponešto drveće. Iznad 800 i 1.000 m leži |zona listača koje tvore šume i to: hrast, kesten i bukva, a još više — bukva, smrča i jela. Najveća je briga talijanskih šumara da pošume od davnina gola kamena brda. Godišnje se pošumi u srednjem oko 15.000 ha. Mnogo se truda ulaže u podizanje topolovih sastojina par godina uzgojeno je u porječju Po-a preko 30.000 ha topolika). Na hektar se zasađuje 400 ili 250 stabala. Institut za topolove kulture u Casale Mor§errato-u vršio je istraživanja da bi ustanovio najpovoljnije sječno doba. Podaci o tom izneseni u slijedećoj tablici na str. 122. Upravljanje šumama u Italiji ovako je organizirano: u sastav Ministarstva polojiprivređe i šumarstva uključen je odjel za šumarstvo, a u oblastima i provincijama su šumarski inspektorati, koji upravljaju šumarijama (sa šumarom na čelu). Lugari se spremaju u lug. školama, gdje obuka traje dvije godine. Srednjih škola (za šum. tehničare) nema, ali se danas već priznaje i uviđa potreba đa se i one otvore. Više se šumarsko obrazovanje stiče na firenačkom univerzitetu. Godišnje završava oko 25 apsolvenata. NIZOZEMSKA Na višim položajima nekada je bilo hrastovih i bukovih šuma, ali su one danas uglavnom sasječene. Na dinama su zasađene kulture borove i topolove, a pješčana područja pokrivena su vrijeskom. Mnogo se pažnje posvećuje racionalizaciji rada u šumi i oruđa, a tako i selekciji topola. NORVEŠKA Ta je zemlja bogata šumom (24,3<)/o a na stanovnika otpada 2.3 ha). Od ukupne površine šuma — 7,500.000 ha — veći dio pripada privatnicima i društvima. Pošumljavanja se vrše otprilike na 14.000 ha godišnje. ŠVEDSKA Među zapadnoevropskim zemljama Švedska je najšumovitija. Ukupna površina njezinih šuma iznosi 22,980.000 ha, a to je 56%> čitave zemlje. Na jednog žitelja otpada 3,2 ha šume. Uvedene su nove pile koje su 4 puta trajnje od dosadašnjih. Celulozno-papirna industrija uvelike iskorišćuje borovinu, pa je zato i moguće da tvornice rade punim kapacitetom. (Šveđanin Daniel Ekma n pronašao je oko 1878 g. sulfitni postupak za proizvodnju celuloze |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 60 <-- 60 --> PDF |
X>a Sredn; mjer i pro- i prs. visini cm Visina stabala m Drvna masa pokub. metara ha tek. Priras tpopr. u °/o tek. popr. o g si OJ o o 01 B S OJ So « o a L * J3 O _ J3 e j *~> rt J 3 O 400 stabala po ha 250 stabala po ha C/3 M4 18,0 19,0 17,0 16,0 . 55,0 40,0 — 24,9 —, 25,0 5 20,5 22,0 19,5 18,5 74,0 57,0 34,5 20,0 42,5 20,0 6 .22,4 25,0 21,5 21,0 95,0 77,0 28,4 16,7 35,1 16,6 7 23,8 27,5 23,0 23,0 118,0 100,5 24,2 14,3 30,5 14,4 8 25,4 29,5 24,5 24,5 144,0 128,0 22,0 12,5 26,8 12,5 9 27,0 32,0 26,0 26,5 173,0 159,0 20,1 11,1 24,2 11,1 10 28,5 34,5 27,5 28,0 205,0 194,0 18,5 1 ,0 22,0 10,0 11 29,8 36,5 28,5 29,2 240,0 235, 17,1 9,1 21,1 9,1 12 31,2 38,5 29,4 30,2 277,5 280,0 15,6 8,4 19,6 8,3 13 32,3 40,2 30,2 31,5 314,5 328,0 13,3 7,7 17,1 7,7 14 33,3 42,0 31,0 32,2 350,5 378,0 11,4 7,1 15,2 7,1 15 34,2 43,8 31,8 33,0 385,0 429,0 9,8 6,7 13,5 6,7 16 35,1 45,5 32,4 33,5 418,0 481,0 8,6 6,3 12,1 6,2 17 36,0 47, 32 8 33,8 450,0 532,0 7,6 5,9 10,6 6,9 18 36,8 48,5 33,0 34,0 480,5 582,0 6,8 5,5 9,4 5,5 19 37,5 49,7 33,1 34,1 509,5 630,0 6,0 5,3 8,2 5,3 20 38,2 51,0 33,2 34,2 537,0 676,0 5,4 5,0 7,3 5,0 21 38,9 52,5 33,3 34,3 563,0 720,0 4,8 4,8 6,5 4,8 22 39,5 53,8 33,4 34,3 587,0 762,0 4,9 4,5 5,8 4,5 23 4 ,1 55,3 33,4 34,4 609,0 802,0 3,7 4,3 5,2 4,6 24 40,5 56,5 33,5 34,5 630,0 840,0 3,4 4,2 4,7 4,2 25 41,0 57,5 33,5 34,5 650,0 876,0 3,2 4,0 4,3 4,0 i odonda je Švedska glavni njezin izvoDrvo za rudnike u Škotskoj nije se doznik). Drvo i celuloza predstavlja u trgonedavna gulilo ni sušilo, a danas se to vinskom bilansu 50% vrijednosti čitavog oboje radi, jer se time znatno povisuju izvoza zemlje. Vrše se pokusi kako. da se tehnička svojstva njegova. U Engleskoj najbolje iskoriste otpaci kod izrade drva se vrši i čista i oplodna sječa, a vlasnik u šumi. Kako su u Švedskoj veoma pošume kada primi dozvolu za sječu, mora godni uslovi za prirodno pomlađivanje, se obavezati da će pošumiti sječinu ili to se ručna pošumljavanja izvode na neda će je prodati šumskoj upravi da bi znatnim površinama (1954 g. na ukupno je ona pošumila. 2.000 ha). Više obrazovanje sitjeou šumari na 4 ENGLESKA sveučilišta, na kojima je oko 200 studeČitava površina šuma u Engleskoj iznata, a godišnje svršava 50—60 apsolnosi 1,561.000 ha. Pošumljenost je 6,5°/o venata. I , < Đ. K. ili 0,03 ha po stanovniku, a to je vrlo malo. Zato i jest šumarska politika usmijerena na povećavanje šumskih površina Ing. Nikola Eić: TABELE DRVNIH na račun mršavih poljoprivrednih tala. MASA, TEMELJNICA I DRUGE. Drugo Tako su 1963 g. obavljena pošumljivanja popravljeno i prošireno izdanje. U izdana površini od 27.000 ha, a 1954 g. na nju »Narodnog šumara« Sarajevo, 1956., 28.000 ha. izašle isu tabele koje sadrže: 1. Drvna 1954 g. prvi puta su se u Engleskoj masa stabala od 7 cm na više za jelu, upotrebili avioni u borbi s šum. štetnismrou, bijeli i crni bor, bukvu i hrast cima. (sve za I—V bonitet). 2. Padovi promjera |