DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 58     <-- 58 -->        PDF

starim tradicijama. Prvi šumarski institut
osnovan je ,1®07 g. u Banjskoj Štiavnici,
a danas su tri visoke šumarske
škole {Prag, Brno i Zvolen) iz kojih godišnje
izlazi oko 200 inženjera.


Pošumljavanja sječina i golih površina
vrši se godišnje na površini od oko 90
do 100 tisuća hektara.


U razvitku šumarstva veliku je ulogu
igrala napredna tehnika. Nekada je bio
važan transport vodom, a s početka 20
vijeka uvod´e se uskotračne željezničke
pruge. Danas je međutim provedena svestrana
mehanizacija u svim radovima
šumskog gospodarstva. Ipak, naslijeđene
su i mnoge loše posljedice imanentne kapitalističkom
društvenom uređenju (smanjivanje
šumskih površina, degradacija
šuma, napasivanje stoke po šumama uslijed
siromaštva naroda itd.). Ovo je posljednje
naročito vidljivo u Slovačkoj
gdje nije bilo industrije da uposli veoma
oskudno agrarno pučanstvo. Osim toga
pljačkaškoj prirodi kapitalizma odgovaralo
je i stvaranje crnogoričnih monokultura
na mjestima gdje su bile bjelogorične
i mješovite sastojine. U tom je
smislu stanje šuma u Slovačkoj mnogo
povoljnije.


Tokom posljednjih 10 godina, današnja
je vlast mnogo učinila u smjeru socijalističkog
razvitka šumarstva. Sve su
privatne šume veće od 50 ha prešle u
državno vlasništvo. U svim je nedržavnim
šumama (a tih je 1/10 čitave šumske
površine) uvedena državna uprava. Od
1949—1954 g. provedena je inventarizacija
svih šuma u republici, a od 10S4 nastoji
se povlsti prirast šuma i sniziti godišnji
etat. Da bi se povisila produktivnost
tala, vrši se razgraničenje poljoprivrednih
i šumskih površina, a ujedno i
odvodnjavanje neplodnih zemalja, koje
se onda pošumljuju.


Pored svih uspjeha, šumarstvo republike
zaostalo je u napretku spram drugih
privrednih grana. Nema na pr. dovoljno
stalnih i kvalificiranih radnika;
ne zadovoljava tempo mehanizacije kod
izrade drva; još se nije riješilo pitanje
napasivanja stoke (što je napose važno
u Slovačkoj); drvna industrija iskorišćuje
pretežno crnogorično drvo, a nije prešla
na sirovinsku bazu mješovitih i bjelogoričnih
šuma.


Sve te probleme valja rješavati s gledišta
osnovnog protivurječja, koje postoji
između zadataka koje postavlja socijalizam
u svojoj izgradnji i mogućnosti
iskorišćavanja šuma u vezi s njihovim
korisnim — zaštitnim i meliorativnim
utjecajem.


FRANCUSKA


Šumska je povr. Francuske 11,407.000
ha, što znači da je šumovitost 20,8% ili
da dolazi 0,3 ha po stanovniku. 7,5 miliona
ha šuma nalazi se u rukama privatnika,
ali su te površine malene i rasute.
Ma da postoji jaka tendencija objedinjavanju
sitnih vlasnika, ipak francuski
građanski zakon ne dopušta, odnosno ne
ide na ruku takvom udruživanju. Po zakonu
o nasljedstvu prelazi vlasništvo iz
ruku jednog gospodara na više njegovih
nasljednika i tako se još više drobe. Ima
slučajeva da se vlasnici odriču tako sitnih
šumica koje ne nose prihode. Opće
je poznato da se pomlađivanje ne vrši
kako bi trebalo, a i tehnika je pomlađivanja
tih šumica sasvim primitivna. U
god. 1954 pošumljeno je 24.000 ha, a van
šum. masiva još 4.600 ha šum. pojaseva.
Godišnji je etat za 5%> veći od prirasta.


Osobita se pažnja posvećuje radovima
na učvršćivanju gorskih strmina i gospodarenja
s brdskim šumama.


Za mehanizaciju radova u šum. gosp.
postoje regionalne uprave. Iz posebnih
skladišta izdaje se oruđe vlasnicima
šuma.


NJEMAČKA FED. REPUBLIKA


Površina je šuma 6,732.000 ha, a pošumljenost
28%. Na terenu koji nije sposoban
za drugu vrst kulture, zasađeno je
1954 g. 8,2,26 ha, na 20.000 ha izvedeni su
šum. pojasevi. Niske šume pretvaraju se
u visoke (u Vestfaliji godišnje 5 do 6 tisuća
hektara).


Znatne štete u 1954 g. počinili su šumski
štetnici, protiv kojih se vodila borba
DDT-om i biološkom metodom.


1954 g. bio je etat 28% veći od prirasta.
Iste su godine porasle cijene šum. proizvoda
za 20—26«/«;


Na dan 15. dec. 1954 bilo je zaposleno
u šumarstvu i drvnoj industriji 117 tisuća
radnika (27% su stalni t. j . oni koji
rade više od 200 dana u godini, 37% sezonski,
a 36% povremeni).


NJEMAČKA DEM. REPUBLIKA


Njem. Dem. Rep. i ma2,749:000 ha šuma.
Na stavnovnika otpada 0,16 ha. Šumovitost
je 25,6%. Državnih je šuma
61%, a privatnih 39%. Drvna masa po
hektaru iznosi poprečno 109 kub. m, ali
se ide za tim, da se povisi na 180. Zadatak
je da se pošume sve površine koje
nisu sposobne za drugu vrst kulture i
sve posječene površine državne i privatne
do 1 januara 1957. Da bi se povisila plodnost
šumskih tala, upotrebljavat će se
brzorastuće vrste, u prvom redu topole.