DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 58 <-- 58 --> PDF |
starim tradicijama. Prvi šumarski institut osnovan je ,1®07 g. u Banjskoj Štiavnici, a danas su tri visoke šumarske škole {Prag, Brno i Zvolen) iz kojih godišnje izlazi oko 200 inženjera. Pošumljavanja sječina i golih površina vrši se godišnje na površini od oko 90 do 100 tisuća hektara. U razvitku šumarstva veliku je ulogu igrala napredna tehnika. Nekada je bio važan transport vodom, a s početka 20 vijeka uvod´e se uskotračne željezničke pruge. Danas je međutim provedena svestrana mehanizacija u svim radovima šumskog gospodarstva. Ipak, naslijeđene su i mnoge loše posljedice imanentne kapitalističkom društvenom uređenju (smanjivanje šumskih površina, degradacija šuma, napasivanje stoke po šumama uslijed siromaštva naroda itd.). Ovo je posljednje naročito vidljivo u Slovačkoj gdje nije bilo industrije da uposli veoma oskudno agrarno pučanstvo. Osim toga pljačkaškoj prirodi kapitalizma odgovaralo je i stvaranje crnogoričnih monokultura na mjestima gdje su bile bjelogorične i mješovite sastojine. U tom je smislu stanje šuma u Slovačkoj mnogo povoljnije. Tokom posljednjih 10 godina, današnja je vlast mnogo učinila u smjeru socijalističkog razvitka šumarstva. Sve su privatne šume veće od 50 ha prešle u državno vlasništvo. U svim je nedržavnim šumama (a tih je 1/10 čitave šumske površine) uvedena državna uprava. Od 1949—1954 g. provedena je inventarizacija svih šuma u republici, a od 10S4 nastoji se povlsti prirast šuma i sniziti godišnji etat. Da bi se povisila produktivnost tala, vrši se razgraničenje poljoprivrednih i šumskih površina, a ujedno i odvodnjavanje neplodnih zemalja, koje se onda pošumljuju. Pored svih uspjeha, šumarstvo republike zaostalo je u napretku spram drugih privrednih grana. Nema na pr. dovoljno stalnih i kvalificiranih radnika; ne zadovoljava tempo mehanizacije kod izrade drva; još se nije riješilo pitanje napasivanja stoke (što je napose važno u Slovačkoj); drvna industrija iskorišćuje pretežno crnogorično drvo, a nije prešla na sirovinsku bazu mješovitih i bjelogoričnih šuma. Sve te probleme valja rješavati s gledišta osnovnog protivurječja, koje postoji između zadataka koje postavlja socijalizam u svojoj izgradnji i mogućnosti iskorišćavanja šuma u vezi s njihovim korisnim — zaštitnim i meliorativnim utjecajem. FRANCUSKA Šumska je povr. Francuske 11,407.000 ha, što znači da je šumovitost 20,8% ili da dolazi 0,3 ha po stanovniku. 7,5 miliona ha šuma nalazi se u rukama privatnika, ali su te površine malene i rasute. Ma da postoji jaka tendencija objedinjavanju sitnih vlasnika, ipak francuski građanski zakon ne dopušta, odnosno ne ide na ruku takvom udruživanju. Po zakonu o nasljedstvu prelazi vlasništvo iz ruku jednog gospodara na više njegovih nasljednika i tako se još više drobe. Ima slučajeva da se vlasnici odriču tako sitnih šumica koje ne nose prihode. Opće je poznato da se pomlađivanje ne vrši kako bi trebalo, a i tehnika je pomlađivanja tih šumica sasvim primitivna. U god. 1954 pošumljeno je 24.000 ha, a van šum. masiva još 4.600 ha šum. pojaseva. Godišnji je etat za 5%> veći od prirasta. Osobita se pažnja posvećuje radovima na učvršćivanju gorskih strmina i gospodarenja s brdskim šumama. Za mehanizaciju radova u šum. gosp. postoje regionalne uprave. Iz posebnih skladišta izdaje se oruđe vlasnicima šuma. NJEMAČKA FED. REPUBLIKA Površina je šuma 6,732.000 ha, a pošumljenost 28%. Na terenu koji nije sposoban za drugu vrst kulture, zasađeno je 1954 g. 8,2,26 ha, na 20.000 ha izvedeni su šum. pojasevi. Niske šume pretvaraju se u visoke (u Vestfaliji godišnje 5 do 6 tisuća hektara). Znatne štete u 1954 g. počinili su šumski štetnici, protiv kojih se vodila borba DDT-om i biološkom metodom. 1954 g. bio je etat 28% veći od prirasta. Iste su godine porasle cijene šum. proizvoda za 20—26«/«; Na dan 15. dec. 1954 bilo je zaposleno u šumarstvu i drvnoj industriji 117 tisuća radnika (27% su stalni t. j . oni koji rade više od 200 dana u godini, 37% sezonski, a 36% povremeni). NJEMAČKA DEM. REPUBLIKA Njem. Dem. Rep. i ma2,749:000 ha šuma. Na stavnovnika otpada 0,16 ha. Šumovitost je 25,6%. Državnih je šuma 61%, a privatnih 39%. Drvna masa po hektaru iznosi poprečno 109 kub. m, ali se ide za tim, da se povisi na 180. Zadatak je da se pošume sve površine koje nisu sposobne za drugu vrst kulture i sve posječene površine državne i privatne do 1 januara 1957. Da bi se povisila plodnost šumskih tala, upotrebljavat će se brzorastuće vrste, u prvom redu topole. |