DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 68 <-- 68 --> PDF |
po analogiji pitanje plaćanja polaznika škole (stipendiranje) u visini početničke plate je opravdana. Najboljim lugarima sa svršenom lugarskom školom i lugarima iz prakse treba omogućiti prelaz i školovanje u srednjim šumarskim školama, pod uslovom da imaju položenu 8-gođišnju školu i odgovarajući dopunski ispit, za prelaz (upis) u više razrade (drugi ili treći) srednje šumarske škole. TEHNIČARI — Srednje šumarske škole — Osnivanjem srednjih šumarskih škola u Jugoslaviji bilo je opravdano s obzirom na izmjenjenu ulogu i privredni značaj šumarstva u razvitku naše zemlje. — Osnovne slabosti u dosadašnjem radu ovih škola bile su: 1. Neskladnosti i često preseljavanje škola iz mjesta u mjesto, pri čemu se često dešavalo, da su škole dolazile u sve gori položaj (slučaj škole u Čačku) i dr. imalo je odraza na nizak kvalitet nastave i slabu organizaciju škola. 2. Nepostojanje osnovnih uslova u pogledu školskog prostora opreme i nastavno materijalne osnove za praktičnu nastavu, pored drugih uslova dovodili su pretežno do teoretskog usmjeravanja nastave. Uspjeh je bio najbolji u onim školama u kojima je stvoreno jedinstvo teretske i praktične nastave sa proizvodnjom i praksom, čime je obezbjeđeno praktično osposobljavanje kandidata u toku školovanja za budući poziv (Srednja šumarska škola Ljubljana i Split). — Temeljno rješenje pitanja sadržaja obrazovanja organizacije nastave u ovim školama treba riješiti u saglasnosti sa osnovnim principima reforme školstva. Radnom praktičnom dijelu školovanja treba dati u nastavi toliko važnosti koliko i teoretskom dijelu, a najmanje 30*/t vremena. U pravilu treba ostati na općem smjeru (uzgojno eksploatacionom), a opravdana je potreba za postojanje i jednog posebnog smjera — kraške škole. Dužina školovanja treba da bude u principu 4 godine. Za drvnu industriju potrebni su tehničari drvno industrijskog smjera (Pitanje ovih tehničara nije na ovom savjetovanju posebno tretirano). Kandidati treba da imaju završnu osmogodišnju školu i u pravilu ih birati konkursom, a obzirom na posebne uslove terenskog rada treba njihovu fizičku sposobnost komisijski ocijeniti. Sadasnje stanje srednjih šumarskih škola i njihovih kapaciteta je slijede«: Srednja šumarska škola Čačak (NRS) 4. god. — kapacitet 120 učesnika Srednja šumarska škola Karlovac (NRH) 4. god. — kapacitet 120 učesnika Srednja šumarska škola Split (NRH) 4. god. — kapacitet 120 učesnika Srednja šum. škola Ilidža (NR BiH) 4. god. — kapacitet 240 učesnika Srednja šumarska škola Ljubljana (LRS) 5. god. — kapacitet 150 učesnika Sum. zemljodjelska škola Kavadarci (NRM) 4. god. — kapacitet 100 učesnika Za sjedište treba odabrati ona mjesta, koja pored osnovnih uslova za kulturni život, ispunjavaju i uslove za pravilno stručno obrazovanje učenika, t. i. đa su u blizini pogodnih šumskih objekata podesnih za izvođenje praktične nastave. S obzirom, da su sve postojeće škole smještene u provizornim i nedovršenim objektima i da se u svim republikama diskutuje o pravilnosti lokacije (izuzev škole u Iliđži i Splitu) preporučuje se da se ovo rješi čim prije u saradnji republičkih organa za šumarstvo, Komorama, Stručnim udruženjima i Šumarskim društvima. Problem definitivne lokacije škola (budućeg centra za stručno obrazovanje šumskih kadrova — radnika, lugara i tehničara) naročito je aktuelno za škole u Čačku. U Karlovcu i Ljubljani postojeće zgrade ne odgovaraju osnovnim UKUPNO: 850 učesnika sanitarnim uslovima i radi toga se zahtijeva njihovo zatvaranje ili iseljenje. Internati (domovi) srednjih šumarskih škola i stipendiranje učenika Odvajanjem internata (domova) od uprave škola, uslijedila je uslijed financijskih propisa i prirode poslovanja domova. Šumarske škole treba da su po svome tipu internatskog karaktera ali zahtijevaju jedinstvo i tijesnu koordinaciju uprave škole i internata. Internat treba da je pod upravom škole. Osnovni vid pomoći učenicima treba da bude stipendiranje konkursom putem privrednih organizacija u saradnji sa školom. Internatski tip ovih škola je potreban iz razloga što većina učenika dolazi sa područja cijele republike (ili više repu |