DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 68     <-- 68 -->        PDF

po analogiji pitanje plaćanja polaznika
škole (stipendiranje) u visini početničke
plate je opravdana.


Najboljim lugarima sa svršenom lugarskom
školom i lugarima iz prakse treba
omogućiti prelaz i školovanje u srednjim
šumarskim školama, pod uslovom
da imaju položenu 8-gođišnju školu i
odgovarajući dopunski ispit, za prelaz
(upis) u više razrade (drugi ili treći)
srednje šumarske škole.


TEHNIČARI — Srednje šumarske škole


— Osnivanjem srednjih šumarskih
škola u Jugoslaviji bilo je opravdano s
obzirom na izmjenjenu ulogu i privredni
značaj šumarstva u razvitku naše zemlje.
— Osnovne slabosti u dosadašnjem radu
ovih škola bile su:
1. Neskladnosti i često preseljavanje
škola iz mjesta u mjesto, pri čemu se
često dešavalo, da su škole dolazile u
sve gori položaj (slučaj škole u Čačku)
i dr. imalo je odraza na nizak kvalitet
nastave i slabu organizaciju škola.
2. Nepostojanje osnovnih uslova u pogledu
školskog prostora opreme i nastavno
materijalne osnove za praktičnu
nastavu, pored drugih uslova dovodili su
pretežno do teoretskog usmjeravanja nastave.


Uspjeh je bio najbolji u onim školama
u kojima je stvoreno jedinstvo teretske
i praktične nastave sa proizvodnjom i
praksom, čime je obezbjeđeno praktično
osposobljavanje kandidata u toku školovanja
za budući poziv (Srednja šumarska
škola Ljubljana i Split).


— Temeljno rješenje pitanja sadržaja
obrazovanja organizacije nastave u ovim
školama treba riješiti u saglasnosti sa
osnovnim principima reforme školstva.


Radnom praktičnom dijelu školovanja
treba dati u nastavi toliko važnosti koliko
i teoretskom dijelu, a najmanje 30*/t
vremena. U pravilu treba ostati na općem
smjeru (uzgojno eksploatacionom), a
opravdana je potreba za postojanje i
jednog posebnog smjera — kraške škole.
Dužina školovanja treba da bude u principu
4 godine.


Za drvnu industriju potrebni su tehničari
drvno industrijskog smjera (Pitanje
ovih tehničara nije na ovom savjetovanju
posebno tretirano).


Kandidati treba da imaju završnu
osmogodišnju školu i u pravilu ih birati
konkursom, a obzirom na posebne uslove
terenskog rada treba njihovu fizičku
sposobnost komisijski ocijeniti.


Sadasnje stanje srednjih šumarskih škola i njihovih kapaciteta je slijede«:


Srednja šumarska škola Čačak (NRS) 4. god. — kapacitet 120 učesnika
Srednja šumarska škola Karlovac (NRH) 4. god. — kapacitet 120 učesnika
Srednja šumarska škola Split (NRH) 4. god. — kapacitet 120 učesnika
Srednja šum. škola Ilidža (NR BiH) 4. god. — kapacitet 240 učesnika
Srednja šumarska škola Ljubljana (LRS) 5. god. — kapacitet 150 učesnika
Sum. zemljodjelska škola Kavadarci (NRM) 4. god. — kapacitet 100 učesnika


Za sjedište treba odabrati ona mjesta,
koja pored osnovnih uslova za kulturni
život, ispunjavaju i uslove za pravilno
stručno obrazovanje učenika, t. i. đa su u
blizini pogodnih šumskih objekata podesnih
za izvođenje praktične nastave.


S obzirom, da su sve postojeće škole
smještene u provizornim i nedovršenim
objektima i da se u svim republikama
diskutuje o pravilnosti lokacije (izuzev
škole u Iliđži i Splitu) preporučuje se da
se ovo rješi čim prije u saradnji republičkih
organa za šumarstvo, Komorama,
Stručnim udruženjima i Šumarskim društvima.
Problem definitivne lokacije
škola (budućeg centra za stručno obrazovanje
šumskih kadrova — radnika, lugara
i tehničara) naročito je aktuelno za
škole u Čačku. U Karlovcu i Ljubljani
postojeće zgrade ne odgovaraju osnovnim


UKUPNO: 850 učesnika


sanitarnim uslovima i radi toga se zahtijeva
njihovo zatvaranje ili iseljenje.


Internati (domovi) srednjih šumarskih
škola i stipendiranje učenika


Odvajanjem internata (domova) od
uprave škola, uslijedila je uslijed financijskih
propisa i prirode poslovanja domova.


Šumarske škole treba da su po svome
tipu internatskog karaktera ali zahtijevaju
jedinstvo i tijesnu koordinaciju
uprave škole i internata. Internat treba
da je pod upravom škole.


Osnovni vid pomoći učenicima treba
da bude stipendiranje konkursom putem
privrednih organizacija u saradnji sa
školom.


Internatski tip ovih škola je potreban
iz razloga što većina učenika dolazi sa
područja cijele republike (ili više repu