DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 70     <-- 70 -->        PDF

Najsposobnijim stručnim kadrovima
niže spreme (lugarima i kvalifikovanim
radnicima) treba u okviru općih stavova
omogućiti polaganje privatnih ispita u
srednjim šumarskim školama pod uslovima
koje treba propisati na bazi opće
i stručne školske predspreme kandidata
i provedenog staža u struci.


Za nastavak školovanja šumskog tehničara,
na fakultetu, treba propisati potreban
staž od dvije godine u praksi.


Specijalizacija srednje stručnih kadrova
treba u pravilu da bude po završetku
(srednje šumarske škole općeg
smjera, a stručni ispiti mogli bi da imaju
i karakter specijalizacije koja bi se ste.kla
u praksi i posebnim kursevima.


U pogledu prihvatanja svršenih učenika
ovih škola bilo je od strane pojedinih
privrednih organizacija prilično nerazumjevanje,
što se održavalo u postavljanju
isvršenih tehničara na neodgovarajuća
radna mjesta. Posebno treba istaći
rijetke privredne organizacije, koje su
prišle organizovanju pripravničkog staža
za svoje tehničare. Nepostojanje utvrđenih
radnih mjesta za tehničare, kao i
slabo nagrađivanje uticalo je na smanjenje
interesovanja omladine za upis u
školu, a itako i odlazak svršenih tehničara
na studije ili napuštanje šumarske
struke.


U ovom pravcu se preporučuje organizovanje
pravilnog pripravničkog staža,
kroz koji će se tehničaru omogućiti da
prođe kroz sve faze rada. Tako izmijenjen
odnos tehničara u privredi znatno će
doprinijeti kako razvijanju naklonosti
omladine prema struci, a tako i zadržavanje
svršenih učenika u struci. Po ovome
se posebno ističe na izvjesne pojave nepravilnog
stipendiranja svršenih učenika
neposredno po završetku srednje šumarske
škole od strane pojedinih privrednih
organizacija. U tom pogledu preporučuje
se, da bi stipendiranje trebalo vršiti tek
nakon 2 godine uspješne prakse.


Postojeće škole pored redovnog školovanja
treba da preuzimaju brigu oko
školovanja najistaknutijih kadrova niže
spreme (lugara i kvalificiranih radnika)
i omoguće im polaganje privatnih ispita.
Preporučuje se, da posebna komisija razradi
ovu problematiku i stavi konkretne
prijedloge o uslovima za polaganje ovih
ispita.


Financiranje oprema i nadležnost i


Za posljednji period t. j . od prenošenja
ovih škola u nadležnost NO karakteristično
je i nepostojanje dovoljnog
interesa privrede za uslove i rad ovih
škola. ´


Srednje šumarske škole treba da budu
republičkog karaktera i pod nadzorom
republičkog organa za šumarstvo.


Financiranje investicione izgradnje i
oprema trebalo /bi ida se izvrši iz fonda
za kadrove i fondova za unapređenje
šumarstva. Redovno održavanje škola
trebalo bi da bude na teret republičkog
budžeta.


Neriješeno pitanje školskog i internatskog
prostora i opreme stvara ozbiljnu
teškoću u realizovaniu bilo kakvih pokušaja
za unapređenje nastave u ovim
školama. U tu svrhu potrebno je prvenstveno
obezbijediti investiciona sredstva
za konsolidiranje postojećeg stanja t. j .
za investicionom izgradnjom školskih i
internatskih zgrada, stanova, za nastavnike,
kao i za najneophodniju opremu
za praktičnu nastavu. U prvom redu treba
se orijentirati na osposobljavanje postojećih
škola i povećanja njihovog kapaciteta
za normalan rad, pa tek onda
ukoliko je potrebno prići osnivanju novih
škola.


Pitanje obebjeđenja sredstava za redovno
održavanje predstavlja ozbiljan
problem za konsolidaciju stanju u postojećim
školama, izdržavanje ovih škola
od strane NO pokazalo je niz slabosti, što
dolazi uslijed toga, što ove škole imaju
izrazito republički karakter. Položaj ovih
škola je istovetan sa položajem geodetskih,
željezničkih i sličnih škola, koje su
obzirom na njihov širi značaj preuzete
u pojedinim republikama na republičke
budžete. Ovo se najbolje vidi iz primjera
Srednje šumarske škole na Ilidži, koja
se do prenošenja na republički budžet
nalazila skoro pred likvidacijom, iako je
bila jedina škola u republici u kojoj je
šumarstvo u republičkom i jugoslovenskom
razmjeru jedna od najvažnijih privrednih
grana.


Stručni školski centri za radnike, lugare
i tehničare i saradnja škole sa privredom
i


Radi boljeg korišćenja nastavnih sredstava,
savremene opreme, Stručnog nastavnog
kadra i mogućnosti izvođenja
praktične obuke i školovanja stručnih
kadrova (radnika, lugara i tehničara) na
uzornim školskim dobrima, potrebno je
sve stručne škole u šumarstvu objediniti
u školske stručne icentre.


Saradnja i briga privrednih organizacija
za stručno obrazovanje kadrova u
šumarstvu treba da se obavlja kroz
stalnu saradnju i kontakt Komora, Stručnih
udruženja, Šumarskih društava i
škola na bazi jedne stalne komisije za
stručno školstvo u šumarstvu pri Sa