DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Najsposobnijim stručnim kadrovima niže spreme (lugarima i kvalifikovanim radnicima) treba u okviru općih stavova omogućiti polaganje privatnih ispita u srednjim šumarskim školama pod uslovima koje treba propisati na bazi opće i stručne školske predspreme kandidata i provedenog staža u struci. Za nastavak školovanja šumskog tehničara, na fakultetu, treba propisati potreban staž od dvije godine u praksi. Specijalizacija srednje stručnih kadrova treba u pravilu da bude po završetku (srednje šumarske škole općeg smjera, a stručni ispiti mogli bi da imaju i karakter specijalizacije koja bi se ste.kla u praksi i posebnim kursevima. U pogledu prihvatanja svršenih učenika ovih škola bilo je od strane pojedinih privrednih organizacija prilično nerazumjevanje, što se održavalo u postavljanju isvršenih tehničara na neodgovarajuća radna mjesta. Posebno treba istaći rijetke privredne organizacije, koje su prišle organizovanju pripravničkog staža za svoje tehničare. Nepostojanje utvrđenih radnih mjesta za tehničare, kao i slabo nagrađivanje uticalo je na smanjenje interesovanja omladine za upis u školu, a itako i odlazak svršenih tehničara na studije ili napuštanje šumarske struke. U ovom pravcu se preporučuje organizovanje pravilnog pripravničkog staža, kroz koji će se tehničaru omogućiti da prođe kroz sve faze rada. Tako izmijenjen odnos tehničara u privredi znatno će doprinijeti kako razvijanju naklonosti omladine prema struci, a tako i zadržavanje svršenih učenika u struci. Po ovome se posebno ističe na izvjesne pojave nepravilnog stipendiranja svršenih učenika neposredno po završetku srednje šumarske škole od strane pojedinih privrednih organizacija. U tom pogledu preporučuje se, da bi stipendiranje trebalo vršiti tek nakon 2 godine uspješne prakse. Postojeće škole pored redovnog školovanja treba da preuzimaju brigu oko školovanja najistaknutijih kadrova niže spreme (lugara i kvalificiranih radnika) i omoguće im polaganje privatnih ispita. Preporučuje se, da posebna komisija razradi ovu problematiku i stavi konkretne prijedloge o uslovima za polaganje ovih ispita. Financiranje oprema i nadležnost i Za posljednji period t. j . od prenošenja ovih škola u nadležnost NO karakteristično je i nepostojanje dovoljnog interesa privrede za uslove i rad ovih škola. ´ Srednje šumarske škole treba da budu republičkog karaktera i pod nadzorom republičkog organa za šumarstvo. Financiranje investicione izgradnje i oprema trebalo /bi ida se izvrši iz fonda za kadrove i fondova za unapređenje šumarstva. Redovno održavanje škola trebalo bi da bude na teret republičkog budžeta. Neriješeno pitanje školskog i internatskog prostora i opreme stvara ozbiljnu teškoću u realizovaniu bilo kakvih pokušaja za unapređenje nastave u ovim školama. U tu svrhu potrebno je prvenstveno obezbijediti investiciona sredstva za konsolidiranje postojećeg stanja t. j . za investicionom izgradnjom školskih i internatskih zgrada, stanova, za nastavnike, kao i za najneophodniju opremu za praktičnu nastavu. U prvom redu treba se orijentirati na osposobljavanje postojećih škola i povećanja njihovog kapaciteta za normalan rad, pa tek onda ukoliko je potrebno prići osnivanju novih škola. Pitanje obebjeđenja sredstava za redovno održavanje predstavlja ozbiljan problem za konsolidaciju stanju u postojećim školama, izdržavanje ovih škola od strane NO pokazalo je niz slabosti, što dolazi uslijed toga, što ove škole imaju izrazito republički karakter. Položaj ovih škola je istovetan sa položajem geodetskih, željezničkih i sličnih škola, koje su obzirom na njihov širi značaj preuzete u pojedinim republikama na republičke budžete. Ovo se najbolje vidi iz primjera Srednje šumarske škole na Ilidži, koja se do prenošenja na republički budžet nalazila skoro pred likvidacijom, iako je bila jedina škola u republici u kojoj je šumarstvo u republičkom i jugoslovenskom razmjeru jedna od najvažnijih privrednih grana. Stručni školski centri za radnike, lugare i tehničare i saradnja škole sa privredom i Radi boljeg korišćenja nastavnih sredstava, savremene opreme, Stručnog nastavnog kadra i mogućnosti izvođenja praktične obuke i školovanja stručnih kadrova (radnika, lugara i tehničara) na uzornim školskim dobrima, potrebno je sve stručne škole u šumarstvu objediniti u školske stručne icentre. Saradnja i briga privrednih organizacija za stručno obrazovanje kadrova u šumarstvu treba da se obavlja kroz stalnu saradnju i kontakt Komora, Stručnih udruženja, Šumarskih društava i škola na bazi jedne stalne komisije za stručno školstvo u šumarstvu pri Sa |