DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 90 <-- 90 --> PDF |
na cea 150.000 ha, 6. zaštita šuma, rasadnika i plantaža od štetnih insekata i biljnih bolesti, s kojima se svake godine borimo, te realizacije sječivog etata od cea 3,000.000 m3 godišnje. Ubrzanje i racionalizacija svih faza proizvodnje u iskorištavanju hitna je i neodgodiva, te u ovoj fazi šumske proizvodnje moguće najaktuelnija, 7. izgradnja i održavanje šumskih cesta koje gradimo još uvijek vrlo primitivno, a održavanje gotovih kapaciteta je zlo kojim se rijetko borimo. Ovih 7 točaka ukratko spomenutih dovoljno nam govori da se u toku 1957. g. mora ozbiljno prići problemu mehanizacije u šumarstvu. Taj rad treba da je smišljen i temeljito proučen, jer tu nemamo dovoljno stečenih iskustava, pa bi nam se moglo dogoditi u slučaju olakog shvatanja one greške i posljedice, koje smo već isprobali u 1947. (neispitane motorne pile, traktori i si. kao i neobučen kadar). Baš zbog toga ova komisija izučava posebno tu problematiku, te je dosada izradila kako smo već rekli, plan mehanizacije za 1957* godinu t. j. preporuku što i gdje da se primijene. Osim toga izdati posebno veće izdanje »Mehanizacija i oprema u šumarstvu«, gdje će se opisati svi strojevi oprema koja je u primjeni u svijetu i dati ekonomska analiza i preporuka za svaki od njih-prema kraju za koji je najbolja. Kad bude to završeno pristupit će se izradi perspektivnog plana za NRH sa detaljnijom razradom. Udruženje je sućTjelovalo u komisijama sindikata polj. šum. radnika i službenika na sastavu prijedloga za uzdizanje lugarskog kadra i šumskih radnika, u sekcijama komore na donošenju najhitnijih mjera za uzgoj, njegu, zaštitu i iskorištavanje šuma upoznavajući savezni centar sa problemima i zadacima Republike. U ime nadzornog odbora izvještaj je podnio ing. Bunjevčević. On u svom izvještaju obaviještava skupštinu da je nadzorni odbor pregledao sve dokumente o financijskom poslovanju i to: Bilancu na dan 31. XII. 1956. prihode i rashod´e od 1. I. — 31. XII. 1956. liste izvršene inventure, blagajnički izvještaj, specifikacije kupaca i dobavljača i drugo. Rashodi su se kretali u granicama prihoda i odobrenog plana. Završni račun pokazuje višak od 4,565.564.— dinara. Izvjesitelj čita namjenu utroška tih sredstava u 1957. g. a koja će se korisno utrošiti. Zatim je pročitan, prijedlog prihoda i rashoda za poslovnu godinu 1957. koji iznaša (uračunat višak iz 1956. godine) 24,906.142.— dinara. Prihodi se sastoje iz viška 1956. god. upisnina, članarina, ođ prodaje »Biltena«, te nepredviđenih prihoda. Rashode terete osim redovitog poslovanja (plaće i honorari sa socijalnim doprinosom, i stambeni doprinos), materijalni troškovi, doprinos komori i t. d. i troškovi oko uzdizanja kadrova, subvencije za organiziranje kurseva i tečajeva, štampanje priručnika, za mehanizaciju i opremu, propagandu i drugo. Prihodi i rashodi su izbalansirani. Iza podnijetih izvještaja prešlo se na diskusiju. Od podnijetih referata navest ćemo zbog ograničenog prostora samo referat.. Dr. Benić Roke koji je rekao: Drugovi, u vezi sa izvještajem o radu. Udruženja u 1956. i sa planom rada Udruženja za 1957. g. ´htio bih se posebno osvrnuti na jedan problem, koji je od naročite važnosti. To je problem povećanja produktivnosti rada u eksploataciji šuma i sniženja troškova proizvodnje. Povećanje produktivnosti rada i sniženja troškova proizvodnje su među sobom vrlo usko povezani. Naime povećanje produktivnosti rada u krajnjoj liniji uvijek dovodi i do sniženja troškova proizvodnje. Kao crvena nit u našoj eksploataciji šuma provlači se problem proizvodnosti rada. Naše analize i statistike pokazuju, da proizvodnost rada u eksploataciji šuma opada, mjesto da raste. Postavlja se pitanje uzroka toj činjenici. Uzroci su. mnogobrojni. Jedan je u tome, što smo mi od koncentriranih velikih sječa prešli na sječe pojedinačnih stabala, gdje je efekat rada manji. S druge strane jedan od uzroka je i slabija stručna kvalifikacija šumskih radnika. Naime, sve više ljudi odlazi u industriju, koja pruža bolje uslove rada, a za rad u šumi mahom ostaje nekvalificirana sezonska radna snaga. Razloge tome možemo tražiti ne samo u teškoći rada u šumi nego i u slaboj brizi za čovjeka. Po mojem mišljenju izlaz iz te situacije može i mora se naći. , Šumarije i poduzeća za isikorišeavanje šuma trebalo bi da posvete u prvom redu veću pažnju životu i radu radnika u šumi. Treba riješiti probleme smještaja radnika i njihove opskrbe, kao i probleme snabdijevanja radnika valjanim alatom, a treba pomišljati i na mehanizaciju. Naime, bez mehanizacije rada u eksploataciji ne može se danas ni zamisliti trajniji porast proizvodnosti rada. No problemi mehanizacije rada ne smiju se rješavati pojedinačno i parcijalno, mehanizirati samo jednu fazu, a drugu, ne. |