DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 95     <-- 95 -->        PDF

da od prirode imade najviše topline (kolovoz).


Ova metoda nema za sada šire praktične
primjene, ali Se može korisno primijeniti
kod pošumljivanja specijalnih
terena, u parkiranju i si. Naglašena su
naročito individualna svojstva biljke.
Upoznati smo i s ulogom mikro-elemenata
(bor), u aklimatizaciji biljaka. Postignuti
su značajni rezultati, budući da
bor snižava točku smrzavanja staničnog
soka, tako da biljke podnose velike amplitude
kolebanja temperature. (Čempres
je izdržao temperituru od —26,5
stupanja Celzija).


Na stanici se biljkama daju hranjive
tečnosti u kojima se nalaze otopljeni svi
hranjivi elementi {makro-elementi), a
ujedno se dodaju i mikro elementi (stimulatori).
Ova metoda t. j . masovno đubrenje
pa i odraslih šumskih kultura
imade i praktičnu primjenu. Postignuti
su značajni rezultati u brzini rasta biljaka
(Grdelička Klisura), tako da čak
i vlasnici privatnih šuma đubre svoje
šume.


Naglašena je uloga sastava tla, pa se
stanica nalazi pred rješenjem zadatka:
2a određene tipove tla i vrste biljaka
pronaći hranljivu otopinu, koja bi bila
i rentabilna.


Pregledali smo zatim čitavu stanicu
gdje su nam pokazani postignuti uspjesi.


Zatim smo nastavili put i pregledali
kombinat rezanih i ljuštenih furnira,
šperploča i ploča vlaknatica u Blažuju.
Interesantna za nas bila je proizvodnja
vlaknatica iz bukovih otpadaka koja
je navodno jedinstvena u Evropi. U Blažuju
su prvi počeli proizvoditi vlaknatice
iz čiste bukovine što se ranije smatralo
nemogućim, budući da su drvna
vlakanca bukovine kratka. (Kako su nam
objasnili u Blažuju ovo se smatralo nemogućim
samo zato, jer nitko nije pokušao.)
S istim postrojenjem u Zapadnoj
Njemačkoj proizvode vlaknatice sa
50l0/o bukovine i ´50% jelovine.


Kapacitet je tvornice 70O0 tona ploča.
Za jednu tonu ploča potrebno je cea tri
kub. metra bukovine. Tvornici je za rad
punim kapacitetom dovoljan broj otpadaka
iz postrojenja za furnire i šperploče,
i


Proces proizvodnje sličan je onome u
tvornici lesonita u Ilirskoj Bistrici, s tom
razlikom da ovdje nije u upotrebi t. zv.
»Oblikovahu stroj«, već se primjenjuje
hladno presovanje.


Pokazan nam je među ostalima i proizvod
tvornice t. zv. »Patosni lesonit«,
koji se može odlično upotrebiti za oblaganje,
parketiranje i si.


Put smo nastavili preko Višegrada za
Kotroman, gdje je pregledana destilerija
smole i aromatičnog bilja. Kao sirovina
služi destilerija smola, borovi panjevi,
iglice četinjara i ostalo aromatično bilje.
Imade kapacitet prerade cea 2000 tona
sirovine.


Na Tari su pregledane mješovite sastojine
jele-bukve, te čiste sastojine
običnog i crnog bora. I obični i crni bor
se prirodno podmlađuju, međutim dosta
štete pričinja pomladku pašarenje
koje se još nije uspjelo odstraniti iz
šume.


Na cea 3500 ha mješovitih šuma bukve-
jele, posječeno je u posljednje tri
godine 400.000 ta? bukovine, međutim još
uvijek imade u sastojinama prezrelih
bukovih stabala. Uzrok ovakvom stanju
je ranije nepravilno gospodarenje, kada
je sječena sva jelovina preko 40 cm prsnog
promjera, dok je bukovina ostavljana.


Pregledan je rasadnik u kojem je zasijano
sjeme Pančićeve omorike. U rasadniku
imade 1 i 2 godišnjih radnica.
Ponik omorike je vrlo nježan pa ga treba
zasjenjivati. Ovo je prvi uspjeli pokušaj
uzgoja omorike u rasadniku na
ovom području. Sjeme omorike imade
veliku laboratorijsku klijavost (do 90*7o).


Na Tari je pregledan rezervat Pančićeve
omorike na tresetu. Imade 46 odraslih
stabla i pomladka, na cea 14 ha
površine.


Omorika dolazi u ovom kraju na kraškim
terenima sa vapnenom podlogom
u predjelu »Crvene istene«, zatim na serpentinu
i na močvarnim, tresetnim tlima.
Ranije je postojalo mišljenje da
omorika dolazi jedino na kraškim vapnenastim
terenima, i to na sjevernim
ekspozicijama.


Uslov za dolazak Pančićeve omorike
je vlaga, bilo zračna {kraški vapneni tereni),
ili vlaga u tlu (treset, serpentin).


Obzirom na to da se na tresetu omorika
nije prirodno podmlađivala došlo se
do mišljenja, da na tresetu ne dolazi od
prirode. Međutim kasnije je ustanovljeno
da se omorika prirodno podmlađuje i na
tresetu, i to na mjestima igdje nema zasjene
(trave). Uslovi za njezino prirodno
pomlađenje stvaraju se na tresetu na
taj način, da se mahovina koja pokriva
tlo iskopa i prevrne. Isto tako se omorika
prirodno pomlađuđje i na kraškim vapnenim
terenima na mjestima gdje su
izvaljena stabla, i gdje je tlo potpuno
čisto od trave i korova.


Poteškoća za prirodno podmlađivanje
omorike je u tome, da se češeri vrlo te