DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 96 <-- 96 --> PDF |
ško otvaraju, tako da trušenje traje 10 dana kod temperature od 48°C. Na Tari su pregledani i radovi Insti tuta na pošumljivanju crnim borom, sje menom i sadnicama, te radovi na smola renju (metoda Didić), gdje se ujedno vrše pokusi upotrebe stimulatora. Bez upotrebe stimulatora dobija se 650 do 800 ´gr smole po bjeljenici, a s upotre bom stimulatora (HC1 kreč u koncen traciji ođ 2´5%>), dobija se 1000 grama po bjeljenici. U Zlatiboru (Šumska uprava Partizanske vode), pregledani su radovi na pošumljivanju sadnicama crnog bora. Pošumljivanje se vrši u kanale po izohipsama, na hrpe i u rupe. Najveći uspjeh dalo je pošumljavanje u hrpe. Primjenjuje se detaljna obrada zemljišta. Upotrebljava se 12i—16.000 sadnica po ha. Radi dobijanja mješovitih sastojina sade se i listače. Najbolji rezultati postignuti su sa S. aucuparija, koja se smatra pionirskom vrstom među listačama. Vrijedno je ovdje spomenuti da šumska uprava u Zlatiboru imade sastavljen perspektivni plan pošumljavanja privatnih šuma. Ukoliko seljak hoće da pošumi svoju golet, dobija sadnice besplatno. U Maglešu je pregledano odlično (uspjelo pošumljivanje goleti. S radovima se započelo 1918. godine na površini od cea 900 ha. Na sjevernim ekspozicijama pošumljivano je smrčom, a na južnim crnim (borom. Pošumljivanje je u početku bilo vršeno bez plana, tako da su pošumljene i planirane prosjeke. Sada se daljnje pošumljavanje vrši planski, a radi stvaranja mješovitih sastojina unosi se gorski javor. U Molskim šumama (Šumska uprava Senta), pregledana je 9 godišnja sastojina topole (P. robusta i serotina), uzgojena iz 1-godišnjih sadnica uz prethodnu detaljnu obradu zemljišta (duboko oranje). Nakon sadnje bilo je dozvoljeno seljacima, da između redova topola koriste zemljište, s tim da okopaju i sadnice. Redovi su međusobno udaljeni 6 metara, a biljke u redovima 4 metra. Između redova topola uzgojen je jasen iz samonika. U 195i5. god. izvršena je prva proreda, tako da se je vadilo svako drugo stablo. Izvađeno je po ha 33 m3 brutto mase. Srednji promjer stabala je 19,5 cm, srednja visina 18 metara, debljinski prirast .2,16 cm, a prirast u visinu 2 m. Radi uzgoja tehničkog đrveta, rezane su grane do 6 metara visine, i premazivane katranom. U sastojini imade šteta od dudovca, naročito na rubnim stablima, te od strizibuba i cigaraša. ´ Ovdje smo upoznati i s problemima šumarstva AP Vojvodine. Imade svega 5°/o šuma od ukupne površine zemljišta. Radi se intenzivno na konverziji šuma tvrdih listača u šume brzorastućih (mekih) listača. Do sada još nije provedeno razgraničenje između šumarstva i poljoprivrede. Razgraničenjem će šumarstvo dobiti znatne poljoprivredne površine, ugrožene poplavom, a izgubiti neka relativna šumska tla. Pošumljivanje se vrši na cea 2100 ha, od čega se 1500 ha pošumi ju je brzorastućim vrstama. Izvršenjem perspektivnog plan pošumljavanja šumarstvo će, po mišljenju drugova iz Vojvodine, pokriti sve potrebe ´na drvetu AP Vojvodine, a predviđa se i izvjestan višak. (U planu je izgradnja tvornice celuloze). I U Iloku je pregledan stari grad Ilok, zadružni vinarski podrum i ostale znamenitosti. Kod šumarije Tikveš pregledani su pokusi s topolama uvezenim iz Italije (kod ove šumarije nalazi se karantenska površina za sve uvezene topole). Biljke su dvogodišnje, visine 8 metara. Pregledan je rasadnik sa topolovim sadnicama i ekonomija »Zlatna Greda«, na kojoj se vrše pokusi s raznim vrstama topola, a ujedno se ispituje i ekonomičnost šumsko-poljskog gospodarenja. Učinjen je posjet spomeniku palim Crvenoarmejcima i borcima naših Vojvođanskih divizija kod Batine_ skele. Kod šumarije Čemiinac pregledana je fazanska volijera na površini od 2 ha, u kojoj imade 900 fazana za rasplod, te 5-gođišnja sastojina crnog oraha podignuta iz sjemena. U Osijeku je pregledana tvornica šibica »Drava«. U šumariji Grafoarje pregledana je lugarnica izgrađena u vlastitoj režiji šumarije, i rasadnik s topolom, hrastom i bagremom, koji služi za popunjavanje čistina nakon dovršnog sijeka. Pregledana je ujedno površina 3 godine nakon dovršnog sijeka, naplođena hrastom. Kod izvoza klade nisu vučene nego valjane, da ;bi se što više sačuvao postojeći hrastov podmladak. Pregledan je i rasadnik »Zapadna kusara « s topolom i bagremom. ´Ovdje smo upozoreni da se s topolama forsira samo na onim staništima, odje je došlo do degradacije autohtonih vrsta, odnosno disharmonije između ekoloških uslova i vrste uzgoja, pa je stanje zemljišta takovo da zahtijeva radikalne agrotehničke zahvate, u cilju privođenja tla kulturi. |