DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 12 <-- 12 --> PDF |
2. Pinus nigra var. austriaca. Sa crnim borom je nedavno pošumljena jedna manja površina u blizini lugarnice, koja je gusto obrasla sa travom Agrostis alba. Znatan broj sadnica je već uginuo usled konkurencija sa pomenutom vrlo agresivnom travom, a veliki broj ima vrlo kratke iglice poredane u krugu oko grančice, očit znak da mu pedološki uslovi ne od govaraju (48). Pinus nigra je u Hrvatskoj izrazita vrsta dolomitnih i vapnenih staništa, pa mu teški jako kiseli podzoli a naročito močvarni uopšte ne odgovaraju. Smatramo da ovaj bor ne treba više unositi u ovo područje. 3. Fraxinus americana. Ova vrsta je unašana pred 13 godina gustom setvom semena u neka mokrija staništa. Pojedini primerci imaju prsni prečnik od 5—6 cm i visinu do cea 4 m. Međutim najveći deo posejanog jasena ostao je usled vrlo guste setve i konkurencije močvarne vegetacije u stanju gustog i niskog šiblja. Ovu vrstu treba uneti u oglede. 4. Bagrem. Bagrem je također na nekim mestima unesen na Golo Brdo. Dosadanji rezultati ne pokazuju mnogo. Po literaturi bagrem treba rastresita, primereno sveza tla sa dobrom aeracijom, dok na aciditet nije osetljiv. Na zamočvarenim površinama ne bi trebao da se upotrebi. C) Dinamika vegetacije na podzoliranim površinama hrastovog područja Dinamiku vegetacije na podzoliranim površinama Golog Brda u prošlosti možemo na osnovu nekih elemenata dosta sigurno rekonstruirati. Mnogi elementi kao što je obični grab, zatim Prunus avium, Acer campestre i Acer pseudoplatanus, koje istina nismo sreli u samoj sastojini na Golom Brdu, ali dolaze vrlo često u obližnjim živicama i šumarcima, ukazuju sa velikom sigurnošću da je prvobitni šumski tip ovoga područja bio Querceto carpinetum i to subasocijacija erythronietosum, u kojoj je morao da pridolazi također i hrast lužnjak. Mnoge obližnje šume hrasta kitnjaka kao i običnog graba u kojima obilno pridolazi i lužnjak, to potvrđuju. Pod uticajem stalnog steljarenja, seče graba i paše, tlo je degradiralo a vegetacija se razvijala ka jednom acidofilnom tipu, koji je nakon potpunog obešumljenja prešao u vrištinu i močvarni podzol. Nas međutim najviše zanima dinamika vegetacije koja je na tim površinama danas u toku. Kako je stanje površinske vode tu od odlučujućeg značaja razmotrićemo posebno razvoj vegetacije na površinama sa manjom vlagom i obraslim uglavnom vrištinom i onih na zamočvarenim površinama. Vegetacijski sastav vrištine na Golom Brdu i ako nije potpun otkriva nam jedan proces vrlo karakterističan za dinamiku vegetacije na podzoliranim degradiranim šumskim površinama severne Hrvatske, Slovenije i mnogih drugih područja (na jugu visinskih) Jugoslavije. Prirodno naseljavanje breze, jasike i ive na vrištini predstavlja početni stadij tog procesa u kojemu šumska vegetacija ponovno osvaja ove neobrasle površine u jednoj progresivnoj sukcesiji. Vegetacijski sastav močvarnih podzola otkriva nam također jedan sličan proces obrašćivanja tih površina sa šumskom vegetacijom, s tom razlikom, da se ovde taj proces razvija u dva pravca koji su karakterisani grupama biljnih vrsta a) i b) (vidi pod A). Grupa a) je karakteri |