DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Krkavina, krušina (Rhamnus frangula)


Vrlo mali zahtevi na tlo, otporna na mraz. Podnosi stajaću vodu. Podesna za
etažu grmlja. Kora ovog Rhamnusa dolazi kao sirovina za farmaceutsku industriju
u trgovinu pod imenom Cortex rhamni frangulae; vrlo je traženi izvozni artikl.
Odkupna cena za 1 kg suve kore kreće se kod nas oko 80.— din. U Italiji se smatra
lišće kao vrlo dobra krma za rogatu stoku, koja daje više mleka i deblja se. Dobra
je i za svinje. Visoka divljač je također rado jede (45).


Quercus rubra (Quercus borealis M.) crveni hrast


Crveni hrast raste u mladosti brzo. Otporan je protiv mraza. Bolje raste na
kiselim tlima. Obilnim lišćem popravlja tlo. Podesan je za melioraciju degradiranih
i zakisöljenih tala ,zapuštenih šikara i malovrednih šuma (46)´. Ne podnosi stagnirajuću
vodu. Prema iskustvima u SSSR smatra se da raste vrlo dobro i na jako
podzo´liranim tlima (34). ´Ovaj hrast treba prema tome uneti u meliorativni skup
vrsta na vrištinskim podzolima.


Borovac (Pinus strobus)


Borovac dolazi u svojoj domovini u prirodnoj sukcesiji posle stadija Betula
papyrifera — Populus tremuloides (15, 44). Iz dosadan j ih opažanja ovog bora, koji
je već odavna unesen kod nas, može se zaključiti, da uspeva na staništima koje
i kod nas nastavaju breza i jasika. Wraber smatra da su najpovoljniji ekološki
uslovi za ovaj bor u području Querceto-carpinetuma kao i na kiselim tlima Querceto-
castanetuma i Fagetum montanuma, a ispada među najskromnije vrste koja
je podesna za pošumljavanje krajnje degradiranih suvih, kamenitih peščanih pa
čak i zamočvarenih i podvodnih zemljišta (46). Borovac je brzorastuća i visoko
proizvodna vrsta. U SSSR-u je dao u dobi od 28 godina drvnu masu od Š0O m3 po
hektaru i srednji godišnji prirast od 18 m-Vha (410). Obično se smatra da ovaj bor
dobro podnosi zasenu, međutim opažanja na kulturama Dravskog polja u Sloveniji
pokazala su da ne podnosi zasenu odozgo čak ni u svojoj prvoj mladosti (41). Lako
uništava konkurentnu prizemnu vegetaciju. Radi velikog obilja iglica spada u red
jakih proizvođača humusa, te obogaćuje tlo sa azotom vrlo brzo. Otporan je na
mraz, a navalu snega dobro podnosi. Strobus je sklon obrazovanju sirovog humusa
u vlažnijim predelima. U zajednici sa brezom do podzolizacije ne dolazi. Prema
Petrovim raste u području velike vlage u zraku i tlu. Mnogo je napadan od bolesti
i insekata (34). U zajednici sa brezom je otporniji. Ne treba ga nikad uzgajati
u čistim sastojinama a niti u većim grupama. Pinus strobus je vrsta koja treba da
igra znatnu ulogu kod rešavanja problema povećanja areala četinara u Jugoslaviji.


Pinus banksiuvia


Ovaj bor dolazi u domovini na suvim, peskovitim staništima oko Jezera u SAD.
Upotrebljava se mnogo za melioraciju površina degradiranih čistim sečama i požarevima.
Traži obilno direktno svetio (4). Prema Petroviću raste na najsiromašnijem
zemljištu, ali ne ide na vapnence i(34). Otporan je na mraz. Tkačenko navodi opažanja
u Kijevskoj oblasti gdje je P. banksiana obrazovao za 20 godina humozni
sloj debeo 35 cm, a obični Ibor samo 12—il5 cm za isto vreme (40). Na Zagrebačkoj
Gori postoji jedna kultura ovog bora na jednoj strmoj padini, ali nema naročitih
prednosti pred običnim borom. Mnogi autori smatraju da se nade koje su polagane
u ovaj bor uglavnom nisu ispunile. Petrović je mišljenja da bi trebalo s ovim borom
postaviti oglede ha močvarnim i kiselim zemljištima (34). Zbog obilne proizvodnje
humusa i izrazite acidoilnosti uneli smo ga u meliorativni skup kao vrstu za oglede.
Odlična je sirovina za pakpapir <4).


Obični bor (Pinus silvestris)


O ovom boru smo govorili prigodom opisa postojeće vegetacije na Golom
Brdu. U dinamici vegetacije bor je meliorativna vrsta na određenom si°;oenu degradacije,
te se s obzirom na tlo ponaša kao i breza. Ali u pogledu vlažnosti, prema


192