DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 28 <-- 28 --> PDF |
našim opažanjima u Lici, bor predstavlja suvi tip naseljavanja a breza vlažni (49). Treba ga prema tome potpuno isključiti od upotrebe na zamočvarenim i mokrim staništima. Unositi ;se može na Golo Brdo tek posle osušenja staništa i kad su druge meliorativne vrste popravile bar donekle fizikalna svojstva tla a naročito aeraciju. Ovaj bor se vrlo lako i obilno naseljava na vrištinskim podzolima Like i Ogulinskog zagorja, upravo radi povoljnije strukture i aeracije tih tala (49). Pregled meliorativnih svojstava pojedinih vrsta I. stadija obrašćivanja dali smo u tabeli br. 1. Od vrsta koje bi mogle doći uslovno u obzir za drugi stadij odnosno ophodnju, osim onih koje prelaze iz prvog stadija kao što je Pinus strobus, Pinus silvestris treba da pomenemo klimaksne vrste kitnjak, grab i kesten. Njihovo unošenje moguće je razume se, pod pretpostavkom da su vrste prvog meliorativnog tipa izvršile svoju funkciju t. j . pripremile stanište za pomenute klimaksne vrste. O kitnjaku srno već govorili. Grab je kako smo već pomenuli onaj faktor koji održava relativnu unutarnju ravnotežu i efektivnu plodnost šume hrasta kitnjaka i ob. graba radi bogatog sadržaja na kalciju i fosforu. Petračić je pokazao da se grabov listinac, kao i johov vrlo brzo rastvara. Rastvaranje olakšava u velikoj meri i podstojna etaža koju grab obrazuje. Grab bi trebalo unositi u sve čiste kitnjakove sastojine bez obzira na neposredni ekonomski efekat. Babogredac u svom prikazu degradiranih hrastovih sastojina Bosutskog područja predviđa obični grab kao glavnu vrstu meliorativnog skupa (grab, klen i lipa) kojega on predlaže za melioraciju tih degradiranih površina (3). Kesten. Videli smo da je jako podzolirano tlo u onom delu Golog brda koje nije zamočvareno poprimilo sve značajke koje su vrlo blize tlu asocijacije Quercetocastanetuma, i sama vegetacija to pokazuje. Nameće se stoga pomisao ne bi li se za obrašćivanje ovih površina mogao upotrebiti kesten. Na Golom Brdu nema kestena od prirode. Nekoliko primeraka ima u živicama oko poljoprivrednih zemljišta koje su seljaci veštački tu zasadili. Ti su primerci vrlo slabi, stagniraju dugi niz godina, a izbojna snaga im je iz panja također vrlo slaba. Susedna banijska brda preko Kupe su obrasla većinom sa kestenom. Prema Aniću kesten treba za dobro uspevanje plodno, rahlo i duboko tlo, a na teškom glinenom i odveć kiselom tlu slabo uspeva. Kestenova prirodna zemlja je vrlo plodna jer kesten popravlja tlo (2). Mnogi autori smatraju da kesten ne uspeva na tlima siromašnim na kaliju. Sovjetska literatura također ističe potrebu kestena na kaliju kao i na svežem do vlažnom tlu bogatom na humusu (23,40). Merendi također smatra da se kesten uspešno razvija na svežim, plodnim tlima bogatim na fosforu i kaliju (27). Gračanin je utvrdio manju plodnost tala Querceto castanetu-ma prema onima u Querceto carpinetumu, ali i jedna i druga šuma treba za svoj optimalni razvitak dovoljno fiziološki aktivnih hraniva. Bez obzira na perspektivu propadanja kestena u vezi sa širenjem raka kestenove kore, njegovo unošenje na teška glinena tla Golog Brda obrasla sa vrištinom, koja su ekstremno podzolirana i krajnje siromašna na hranivu, sa potpunim pomanjkanjem kalija;, ne bi bilo opravdano ni sa biološkog ni sa ekonomskog gledišta. STRANE VRSTE ZA POKUS Postoji ceo niz vrsta naročito severoameričkih sa kojima bi trebalo na degradiranim ekstremno podzoliranim mokrim tlima izvršiti pokuse da se utvrdi njihova meliorativna sposobnost i ekonomska vrednost. Među ostalima pominjemo: Carya aquatica, Nyssa aquatic», Alnus rubra, Taxodiwm diistichum i dr. Meliorativna a delom i ekonomska svojstva jedne te iste vrste mogu se u izvesnoj meri razlikovati prema ekološkim i biocenotskim uslovima. Radi toga se pravi uvid u ponašanje jedne vrste u jednom određenom 194 |