DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 29 <-- 29 --> PDF |
području može steći tek terenskim komparativnim eksperimentom na primereno velikoj površini, koja je reprezentant celog područja, i to u određenoj životnoj zajednici. MeliovaUvne vrste prethodnice Podzolirana tla na silikatnim sedimentima, iako su isprana i neplodna, redovno su vrlo duboka. Ta činjenica nam omogućuje da progresivnu sukcesiju ne moramo početi sa najnižim stadijima sukcesije, t. j . sa vrstama živog pokrova tla, kako smo to vrlo često prisiljeni na pr. na degradiranim kraškim površinama kao i na drugim ekstremno erodiranim površinama, već smo u mogućnosti a to je redovno uvijek i slučaj da odmah primenimo prvi stadij obrašćivanja sa šumskim vrstama drveća i grmlja, kako smo to i učinili u našem konkretnom slučaju. Međutim, može se desiti slučaj da su i na dubokim ekstremno degradiranim podzoliranim i ogoljelim tlima mikroklimatski uslovi površine takovi da onemogućuju naseljavanje i takvih vrsta, kao što su breza i jasika. To su jako izložena i otvorena staništa zatim mrazišta i si. Na takvim staništima na pr. brezov ponik ugiba u masama. U tom slučaju moramo da pribegnemo korištenju još nižih stadija sukcesije u čiji sastav ulazi razno niže bilje i polugrmovi iz sastava živog pokrova tla. Te vrste mogu u velikoj meri da omoguće naseljavanje šumskih vrsta svojim povoljnim uticajem na tlo i na mikroklimatske uslove površine, pa se nazivaju meliotativnim vrstama prethodnicama. Ali sve vrste živoga pokrova nisu ujedno i meliorativne vrste prethodnice u odnosu na izvesno šumsko drveće. Sovjetski istraživači su utvrdili, da mnoge gramineje kao što je na pr. Calamagrostis sp., zatim Nardus stricta, spadaju među najveće neprijatelje mladika šumskih vrsta, a Scirpus silvaticus potpuno onemogućava obnovu johe i jasena (40). Mi smo također utvrdili na Golom Brdu vrlo štetan uticaj vrsta Agrostis alba i Juncus conglomerates i effusus na naseljavanje breze a naročito johe. Callunu vulgaris, u zapadnoj Evropi smatraju štetnom za obnovu bora, naprotiv u SSSR-u smatraju Callunu vrsnom koja izvanredno olakšava tu obnovu (40). Naša opažanja izvanredno uspešne obnove običnog bora na vrištinskim podzolima Like i Ogulinskog Zagorja potvrđuju rusko mišljenje o ulozi Callune vulgaris ali samo na podzolima koji su razvijeni na karbonatnoj podlozi (49). Međutim izgleda da Calluna na teškim glinastim podzolima onemogućava uspešno naseljavanje breze a pogotovo johe. Još je štetni ja od Callune na močvarnim podzolima vrsta Agrostis alba a na vrištinskim podzolima Agrostis vulgaris. Sa druge strane mnoge vrste živog pokrova tla vrlo povoljno utiču na naseljavanje meliorativnih vrsta drveća. Na našem podzoliranom području među vrste prethodnice naročito spadaju: Epilobium angustifolium, Aegopodium podagraria (40), Genista elata, Genista germanica, Sarothamnus scopariusi Pteririum aquilinum. U Rusiji je blagotvorni uticaj epilobiuma na obnovu šume bio poznat još od polovice prošlog stoljeća. Epilobium ne dozvoljava obrašćivanje ´tla štetnim travama, održava povoljno fizikalno stanje tla, povećava sadr 195 |