DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Šumski predjel: GOLO BRDO Tabela br. 3. STRUKTURA MELIROATIVN OG SKUPA I. STADIJA Tlo: Močvarni podzol. Stepen vlažnosti —: I- Odras la 30-god. sastojina Mladik, Meliorativna vrsta Glavne meliorativne funkcije broj biljaka Bro stabala i grmova I II etaža j etaža III etaža Svega Betula verrucosa Biodrenaža Biokalcifikacija 1.700 — 100 250 350 Alnus glutinosa Nitrogenizacija Humizacija Melioracija fizikalnihtla svojstava Obrazovanje podstojne etaže 2.500 1.500 ISO 100 i>750 Prunus padus Biokalcifikacija Obrazovanje podstojne etaže 900 500 — 500 Rhamnus frangula Obrazovanje podstojne etaže 900 500 — 500 Ukupno 6.000 2.500 250 350 3.100 U tabeli br. 2 dali smo raspored meliorativnih skupova za područje Gologa Brda po najvažnijem ekološkom faktoru: stepenu vlage. U toj tabeli smo među indikatore močvarnog podzola ubrojili i Juncus sp. Treba pomenuti da te vrste služe uglavnom kao indikatori vlage a ne i podzola jer one dolaze i na drugim staništima. U tabeli br. 3 dali smo strukturu meliorativnog skupa za 1. stepen vlažnosti. Tehnika setve i sadnje svih pomenutih meliorativnih vrsta uglavnom je poznata pa se time ne ćemo dugo baviti. Razume se da je to područje na kojemu naša intervencija može mnogo da učini. Iz razloga napred pomenutih treba da se koristimo gušćom sadnjom od uobičajene. Rekli smo; da je loše fizikalno stanje podzoliranih tala, a naročito slaba ili nikakva aeracija, vrlo česti uzrok potpunog neuspeha sadnje i samih meliorativnih vrsta. Takvo stanje je vrlo često kod tala sa stagnirajućom vodom kroz duži period vremena. U tom slučaju izvodimo sadnju odnosno setvu na gomilama iskopane zemlje. Takav način je vrlo uspešan za brezu a jedino moguć na takvim tlima za johu. VIII. Ekonomski momenti smene vrsta na degradiranim jako podzoliranim površinama Proizvodnost hrasta na ekstremno podzoliranim tlima u poređenju sa slabo i umereno podzoliranim, vrlo je mala. To najbolje pokazuju podaci o drvnim masama po ha. Srednje stablo jednog odelenja na Golom Brdu, staro 40 g. imalo je prsni prečnik 10 cm, visinu 8 met. a drvnu masu 0,02. m3. Ako pretpostavimo da u toj dobi ima oko 2300 stabala po ha, onda bi ukupna drvna masa iznosila oko 46 m3 po ha. Petračić navodi drvnu masu hrastovih šuma na području Banije u 40! godina |