DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Šumski predjel: GOLO BRDO
Tabela br. 3.


STRUKTURA MELIROATIVN OG SKUPA I. STADIJA


Tlo: Močvarni podzol. Stepen vlažnosti —: I-
Odras la 30-god. sastojina


Mladik,


Meliorativna vrsta Glavne meliorativne
funkcije
broj
biljaka
Bro stabala i grmova
I II
etaža j etaža
III
etaža
Svega
Betula verrucosa Biodrenaža
Biokalcifikacija 1.700 — 100 250 350
Alnus glutinosa
Nitrogenizacija
Humizacija
Melioracija fizikalnihtla
svojstava
Obrazovanje podstojne etaže 2.500 1.500 ISO 100 i>750
Prunus padus Biokalcifikacija
Obrazovanje podstojne etaže 900 500 — 500
Rhamnus frangula Obrazovanje podstojne etaže 900 500 — 500


Ukupno 6.000 2.500 250 350 3.100


U tabeli br. 2 dali smo raspored meliorativnih skupova za područje
Gologa Brda po najvažnijem ekološkom faktoru: stepenu vlage. U toj
tabeli smo među indikatore močvarnog podzola ubrojili i Juncus sp.
Treba pomenuti da te vrste služe uglavnom kao indikatori vlage a ne i
podzola jer one dolaze i na drugim staništima. U tabeli br. 3 dali smo
strukturu meliorativnog skupa za 1. stepen vlažnosti.


Tehnika setve i sadnje svih pomenutih meliorativnih vrsta uglavnom
je poznata pa se time ne ćemo dugo baviti. Razume se da je to područje
na kojemu naša intervencija može mnogo da učini. Iz razloga napred
pomenutih treba da se koristimo gušćom sadnjom od uobičajene. Rekli
smo; da je loše fizikalno stanje podzoliranih tala, a naročito slaba ili
nikakva aeracija, vrlo česti uzrok potpunog neuspeha sadnje i samih
meliorativnih vrsta. Takvo stanje je vrlo često kod tala sa stagnirajućom
vodom kroz duži period vremena. U tom slučaju izvodimo sadnju odnosno
setvu na gomilama iskopane zemlje. Takav način je vrlo uspešan
za brezu a jedino moguć na takvim tlima za johu.


VIII.
Ekonomski momenti smene vrsta na degradiranim
jako podzoliranim površinama
Proizvodnost hrasta na ekstremno podzoliranim tlima u poređenju sa slabo i
umereno podzoliranim, vrlo je mala. To najbolje pokazuju podaci o drvnim masama
po ha. Srednje stablo jednog odelenja na Golom Brdu, staro 40 g. imalo je prsni
prečnik 10 cm, visinu 8 met. a drvnu masu 0,02. m3. Ako pretpostavimo da u toj
dobi ima oko 2300 stabala po ha, onda bi ukupna drvna masa iznosila oko 46 m3
po ha. Petračić navodi drvnu masu hrastovih šuma na području Banije u 40! godina