DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 40 <-- 40 --> PDF |
PRIMJENA VISINOMJERA HAGA NA STRMIM TERENIMA (The use of hypsometre Haga in sloping country) Dr. Zdenko Tomašegović, Zagreb U mom radu: »O pouzdanosti aerofototaksacije za neke dendrometrijske potrebe šumskog gospodarstva« (Glasnik za šumske pokuse knjiga 12. str. 167 do 224, Zagreb, 1956.) razmotrio sam mogućnosti primjene aerofototaksacijskih metoda za bukove sastojine upotrebom t. zv. trećerazrednih steraoinstrumenata. Nakon tamo provedenih razmatranja odlučio sam ispitati mogućnost određivanja taksacionih elemenata na t. zv. prvorazrednim stereoinstrumentima (Autograf Wild A-7) i, to ovaj puta za jelove, smrekove i bukove mješovite sastojine. Da bi konstruirao potrebne korelacione jednadžbe za odnos dimenzija krošnje i prsnovisinskog promjera debla za jelu i smreku izvršio sam prethodna mjerenja na oko 3500 stabala jele i smreke na području Nacionalnlog parka »Plitvička jezera«, Aćirrtovca, Bršljanovice i Velike Titre. Mjerenje visina stabala (3390 opažanja) i dužina krošanja (2350 opažanja) obavio sam visinomjerom Haga. Primjenom tog visinomjera javili su se neki problemi koje bih želio na ovome mjestu predočiti. I. Visinomjer Haga spada u red hipsometara sa principom trigonometričkog mjerenja visina. Dužina (D) od opažača do stabla i vertikalni kut r mjeren od horizonta opažača (h, h si. 1) do vrha ili koje druge točke debla elementi su odnosne visine. Za konstantne dužine konstruirane su tg-skale (nejednolične skale) i to posebno za svaku od dužina D koje za taj visinomjer dolaze u obzir (15, 20, 25, 30 m). Mjerenje dužina D obavlja se ili direktno ili optičkim daljinomjerom koji je dodan visinomjeru. Za optičko mjerenje dužina služe dvije crno-bijele značke (Z), koje je konstruktor montirao pomoću dugmadi na tekstilnu vrpcu širine 3 cm (si. 2)- Vertikalni razmak značaka promjenljiv je a ovisan: 1. o dužini D koja se ima izmjeriti i 2. paralaktičkom kutu s (si. 1) optičkog daljinomjera. Taj je kut za određeni daljinomjer konstantan. Gornja značka je čvrsto spojena sa vrpcom (zvat ću je nultom značkom), a donja se pričvršćuje pomoću dugmadi o vrpcu. Za dužine od 15, 20, 25 ... m označena su pripadna mjesta za pričvršćenje donje značke. Nulta značka ima rupu koja omogućuje vješanje vrpce sa značkama o deblo. Opažač vidi kroz okular daljinomjera jednu sliku značaka neotklonjenu i jednu — preko staklenog klina — otklonjenu u vertikalnom smislu za kut otklona s, tako da on istovremeno vidi dva para (četiri komada) slika značaka. Primicanjem ili odmicanjem opažača sa daljinomjerom k stablu ili od stabla, na koje je (čavlom, svrdlom, nožem ili si.) ovješena vrpca sa značkama, opažaču se mijenja odnos otklonjene prema neotklonjenoj slici značaka. Poklopi li se neotklonjena slika nulte i otklonjena slika donje značke znakom je da je opažač svojim kretanjem došao u traženu udaljenost D (15, 20,... m) od stabla već prema tome koji je vertikalni razmak dao značkama. Ako je opažač u poznatoj stvarnoj daljini od stabla uslijedit će mjerenje visine stabla viziranjem preko nišana visinomjera na vrh i podnožje stabla. Visinomjerna kazaljka, koja se pod uplivom sistema viska postavlja vertikalno, daje na pripadnoj 206 |