DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Šumsko-tehnički uvjeti Obnova šuma može se većinom brže, bolje i pouzdanije obaviti melioracijom šikara nego pošumljavanjem goleti. Prije nego pređemo na dokazivanje ove tvrdnje ,potrebno je, zbog jasnoće, iznesti: što se razumijeva pod melioracijom šikara. Ako ne uzmemo u obzir progresivne i regresivne stadije razvitka šikara ni šumske zajednice, pod melioracijo.ni tih degradiranih formacija šume možemo općenito smatrati ove radove: — djelomična i potpuna resurekcijska sječa panjača sa zadatkom da se umjesto grmoliko razvijenih izbo jaka drveća dobiju iz panjeva i korijenovih žila stabla, koja će imati razmjerno dobro razvijena debla i više ili manje normalno razvijene krošnje; — čišćenje i proredno odabiranje u grupama i skupinama dobro razvijenih izbo jaka (na pr. u zašikarenim niskim šumama i u dijelovima šikara, koji su izmakli zubu stoke); — unošenje ekonomski korisnih, ekološki odgovarajućih i biološki potrebnih vrsta drveća sjetvom i sadnjom uz primjenu naročite tehnike pripreme i oslobađanja od jake konkurencije panjače. Tehnika izvođenja ovih radova donekle je različita za pojedine tipove šikara i njihove dijelove s obzirom na jakost izbojne snage, sklopljenost, kvalitet, tlo i uopće stanište, fitocenozu i dr. Ali ova razmatranja ne ulaze u okvir ovog napisa, a i prikazali smo ih na drugom mjestu (Osnovi gospodarenja u odraslim šikarama i niskim šumama, Šumarski pregled, Skopje 1955. i Melioracija šikara u »Obavijestima« šumarskog instituta, Zagreb 1956.). Treba naime dati odgovor na pitanje: zašto je efikasnijagoleti? obnova šuma melioracijom šikara, nego pošumljavanjem 1. U šikaram a ve ć postoj i vrl o rezistentn a den droflora , koja vrlo jakom mrežom korijenja može crpiti mnogo potrebne hrane i raspoložive vode. Resurekcijska sječa omogućuje, da se potencijalne snage staništa i razgranjenog sistema korijenja obilno iskoriste za stvaranje i snažno prirašćivanje boljih izbo jaka i izdanaka. Naprotiv novi naraštaj, dobiven pošumljavanjem posve golih zemljišta, nježan je, može se vrlo polagano razvijati, mnogo je manje otporan prema negativnom djelovanju abiotskih i biotskih faktora. Prema tome šikara i općenito degradirana panjača je progresivan stadij razvitka šumske vegetacije u odnosu na goleti. 2. Na čistinama u šikari vlada povoljnija mikrostanišna klima i većinom je bolje tlo nego na golom zemljišt u kod inače istih makroklimatskih okolnosti, petrografske podloge i dr. Zato uspjeh pošumljavanja u šikarama može prosječno biti bolji nego na goletima. 3. Uspjeh sjetve u čistinama šikare može biti prosječno mnogo veći nego na goletima. Sjetva se u šikarama može procentualno više obavljati nego na golom zemljištu, jer u ovim formacijama šume ima boljeg tla. A sjetva je, prema navedenom izvještaju Stručnog udruženja, za oko 60% jeftinija nego sadnja. |