DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Subjektivni utjecaji Uspjeh, koji se može postići obnovom šuma u blizini naselja, mnogo je veći nego kad se obnova izvodi negdje daleko u planinama. Rezultate. rada u bližim predjelima svatko može vidjeti. Taj se rad može stručno lakše nadgledati. Lakše se dobije sezonska radna snaga. Ali što se obnova izvodi više u predjelima, koji su bliže naseljima i glavnim prometnim linijama, većinom postoji opasnost, da će postignuti rezultati biti više izloženi štetama od stoke i čovjeka. Meliorirane objekte treba više zaštititi čuvanjem, ograđivanjem i dr. Bilo je slučajeva, da su se pojedine tek pošumljene površine morale »odšumiti«, t. j . ponovno prepustiti stočarstvu, ili da se zemljište, dobro za poljoprivredne kulture, pošumilo a da je nedaleko na tipičnom šumskom zemljištu s prebornom šumom dozvoljena stalna paša. Veliku ulogu ima tradicija . Pojedina sela smatraju, da su određene šumske površine oduvijek služile za pašu, pa treba tako i da » ostane. Često se navodi, da suša uništava travu, a gubi se gdjekad iz vida, da su staništa pašnjaka postala suhija zbog njihove degradacije, točnije zbog nedovoljne zaštite od suhe bure i drugih nepovoljnih utjecaja ekoloških faktora. Gotovo svuda ističe se, da ima na pašnjacima premalo trave, a sistematski se ne rješava problem uređivanja i melioracije pašnjaka, koji su zbog lošeg gospodarenja postali siromašniji. Ne uviđa se dovoljno, da je danas potrebna veća površina pašnjaka za napasivanje iste težine i vrste stoke upravo zbog degradacije pašnjačkog staništa. I zato poljoprivreda često zahtijeva dobivanje novih šumskih zemljišta za potrebe stočarstva. U vezi s time je problem razgraniča vanja šumskog i stočarskog zemljišta, koji se danas nastoji u NRH riješiti. On se ipak ne će moći za dugo skinuti s dnevnog reda, sve dok se ne pređe na sistem uređivanja paše i melioracije pašnjaka. A na to šumarski stručnjaci ne mogu mnogo utjecati. Zaključak Na temelju analize podataka za godinu 1956. o umjetnoj obnovi šuma u NRH, općih šumsko-tehničkih i socijalno-ekonomskih uvjeta i subjektivnih okolnosti za taj rad može se za planiranje melioracija degradiranih panjača na planinskom području zaključiti ovo: 1. gospodarski efekt umjetne obnove šuma može se brže, bolje, pouzdanije i jeftinije postići melioracijom panjača nego pošumljavanjem goleti; 2. da se.obnova šuma u degradiranim panjačama može u pojedinim krajevima sistematski izvoditi, potrebno je prethodno i istodobno rješavati problem paše na šumskim i poljoprivrednim zemljištima; 3. šumskoj privredi ove su postavke dovoljno poznate, ali za prelaz na plansko rješavanje problema potrebna je uska i sistematska suradnja s poljoprivredom, napose kod izrade perspektivnih planova integralne melioracije degradiranih zemljišta za pojedine gospodarske cjeline. |