DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 51 <-- 51 --> PDF |
ovih istraživanja naišli su već do sada na najširu praktičnu primjenu. Uništavanje korova t. zv. »hormonskim« herbicidima vrši se danas na golemim površinama u svim zemljama racionalne poljoprivredne proizvodnje pa također i kod nas. Među prvima bilo je otkriveno selektivno herbicidno djelovanje derivata fenoksioctene kiseline. Naročito djelotvornim ploikazale su se di-i triklorfenoksioctena kiselina (skraćeno nazvane 2,4- i 2,4,5-T) i 2-metil-4-klorfenoksioctena kiselina (skraćeno MCP A). (U praksi se ne rabe čiste kiseline nego njihove Na-i NH4-soli te razni esteri). Kasnije su pronađena još brojna druga sredstva s jednakim ili sličnim djelovanjem, ali se za sada najviše nalaze u predaji preparati na bazi 2,4-D, 2,4,5-T i MCPA. Sva ta sredstva imaju više-manje kompliciran kemijski sastav pa ih se naziva kraticama kao na pr. M´CPB, IPC, CIPC, T´CA, ĆMU i mn. dr. Prvo su bila pronađena sredstva, koja uništavaju širokolisne zeljaste biljke, dok uskolisnim (trave — Gramineae) pri određenoj upotrebi ne škode. Ova sredstva primijenjuju se za suzbijanje korova u žitaricama (pšenica, raž, ječam i dr.). Kasnije su, međutim, pronađena sredstva, s kojima se može izvršiti selektivno suzbijanje korova u kukuruzu, prosu, grahui, djetelini, pamuku i dr. Herbicidno djelovanje ovih sredstava sastoji se u tome, što ona uzrokuju promjene u metabolizmu biljke (neka od njih razaraju odnosnoi sprečavaju stvaranje klorofila) i razaraju stanične jezgre. Selektivno djelovanje navedenih sredstava još nije potpuno razjašnjeno. Pretpostavlja se da biljke, koje su otporne prema ovim sredstvima, posjeduju sposobnost da brzo pretvore aktivne herbicidne materije u kakvu neaktivnu formu, dok neotporne biljke nemaju te sposobnosti. Naročito, međutim, treba istaknuti da sva ova sredstva djeluju selektivno samo ako se primijenjuju u točno određenim koncentracijama. Ako se sredstvo rabi u jačim koncentracijama, ono ima totalno djelovanje t. j . uništava sve biljke — kulturne i korovske. Herbicidi se mogu podijeliti na kontaktne i sistemične (translokacione). Kon- taktni herbicidi uglavnom uništavaju one biljne dijelove, na koje su dospjeli tretiranjem pa se zbog toga dešava da posušena biljka ponovo potjera iz korijena. Aktivne materije sistemičnih herbicida bivaju raznešene po cijeloj biljci pa tako dospijevaju i u korijen. Zbog toga se biljci ne posuše samo nadzemni dijelovi nego i korijen pa ona nema mogućnosti da ponovno potjera. Otkriće sistemičnih herbicida je utoliko značajnije što se pomoću njih mogu trajno uništiti i one biljke, koje imaju veliku sposobnost reprodukcije iz dubokih i razgranjenih rizoma ili korijenja. U šumarstvu korov također uzrokuje velike smetnje u gospodarenju te može nanijeti velike štete. Na nepošumljenim šumskim površinama korov onemogućuje pošumljivanje. U mladim kulturama priječi razvoj te uzrokuje zastoj u rastu i propadanje šumsko-kulturnih vrsta. U sastojinama zrelim za sječu onemogućuje prirodno naplođivanje. Od posebne je važnosti problem suzbijanja korova u šumskim rasadnicima jer je plijevljenje stalan, neophodan i skup rad u svim rasadnicima. Savremeni herbicidi naišli su već na široku primjenu i u šumarstvu. Za sada se oni najviše koriste za čišćenje zakorovljenih šumskih površina od zeljastih i drvenastih vrsta korova u cilju privođenja tih površina proizvodnji. U rasadnicima se oni upotrebljavaju jedino za čišćenje staza jer za sada još ne postoje dovoljno! selektivni preparati, kojima bi se mogao uništiti korov, a da istovremeno šumsko-kulturne biljke ostanu pošteđene. Istraživanja se, međutim, intenzivno vrše i u tom pravcu pa postoji vjerojatnost da ćemo uskoro imati i takve preparate. Zavod za zaštitu bilja NRH dobio je 1955. godine na ispitivanje izvjestan broj herbicida. Zavod je ponudio Institutu za šumarska i lovna istraživanja NRH da ispita uporabivost tih preparata za suzbijanje drvenastih korova, što je bilo prihvaćeno. U ovom prikazu izloženi su rezultati obavljenih ispitivanja. Upravitelju šumarije »Babja Gora« u Novoj Gradiški ing. V. Babicu kao i osoblju ove šumarije zahvaljujem na velikoj pomoći u izvršenju pokusa. Vlastita istraživanja U našem nizinskom području, naročito u srednjoj i istočnoj Posavini, velike šumske površine zakorovljene su amorfom (čivitnjača — Amorpha frkiticosa L., fam. Papüiötnaceae). Budući da amorfa vrlo obilno 217 |