DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 52 <-- 52 --> PDF |
plodi, a njeno lagano sjeme raznosi poplavna voda, zakorovljena površina naglo se povećava. Ova drvenasta grmolika biljka brzog i bujnog rasta postaje sve ozbiljnijom smetnjom šumskom gospodarstvu u nizinskom području. Amorfa ovdje naglo osvaja nepošumljene šumske površine i onemogućuje pošumljavanje. Ona također prodire u novoosnovane šumske kulture te budući da znatno brže i bujnije raste od većine šumsko- kulturnih vrsta, prerašćuje ih i zagušuje i tako dovodi do nazadovanja i propadanja mladih branjevina. Šumari se bore protiv amorfe sasijecanjem ili prevršivanjem (prebijanjem) njenih stabalaca odnosno izbo jaka. Ovaj način suzbijanja pokazao se, međutim, potpuno neefikasnim zbog velike izbojne sposobnosti amorfe, koja već za nekoliko tjedana iza sasijecanja ili prevršivanja potjera i do 1 metar duge izbojke. Obzirom na značaj amorfe, kao jedne od najštetnijih korovskih vrsta u šumama nizinskog područja, odlučeno je da se uporabivost dostavljenih herbicida istraži upravo za suzbijanje ovog drvenastog korova. Ovo utoliko prije, što su šumarije Nova Gradiška i Novska još 1953. i 1954. godine zatražile da Institut izvrši na njihovom području pokuse suzbijanja amorfe. Mjesto i način rp,da Pokusi su obavljeni tokom 1955. godine u šumi Krnad (šumarija »Babja Gora« — Nova Gradiška). U nekoliko odjela ove šume, nakon sječe ranije sastojine, zasađen je prije 6—7 godina žir. Sjetva je dobro uspjela, ali je kulturu uskoro zakorovila amorfa, koja je potpuno zagušila mlade hrastove biljke. Sječa amorfe nije koristila pa su mnoge biljke već do sada stradale, a ostale su, čini se, bile osuđene na propast. Amorfa je bila veoma gusta, visoka i teško prohodna. Na navedenoj površini iskolčeno je i obilježeno u svibnju 1955. god. 14 pokusnih ploha, svaka površine 1 ar (10 X 10 m). Između pojedinih ploha ostavljen je netretirani zaštitni pojas od najmanje 1 m širine, osim između ploha 11 i 12 te 13 i 14. Bila je također iskolčena i 15-ta, kontrolna ploha, koja nije tretirana. Ustvari kontrola pokusa bila je čitava ostala netretirana površina, velika nekoliko desetaka ha. Pokusi su izvršeni s četiri niže navedena herbicida u više varijanata. Varijante su se odnosile na broj prskan ja te koncentraciju i količinu emulzije. Neke plohe poprskane su samo jednom, neke dvaput, a neke i po treći puta. U načelu istraženo je djelovanje najnižih i najviših koncentracija preparata, koje su, prema priloženim prospektima, proizvođači preporučili za svoje proizvode. U jednom slučaju primijenjena je osim preporučenih i znatno veća, gotovo drastična koncentracija (ploha br. 6). U pogledu utroška emulzije po jedinici površine planirano je da se sve plohe prvi puta poprskaju s količinom, koja odgovara utrošku od 1.000 l/ha. Međutim zbog visine i bujnog rasta amorfe ova količina na plohama 1 i 6 nije dostajala pa su one bile poprskane s količinom, koja odgovara utrošku od 1.500 l/ha. Prigodom drugog odnosno trećeg prskanja utrošak je uvijek bio upola manji od prethodnog. |