DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Česta su oštećenja kore nastala pod uplivom vanjskih faktora, a osobito pod uticajem direktnih sunčanih zraka. Ovoj t. zv. upali kore izložena su naročito rubna i osamljena stabla i to pretežno ona glatke kore, kada, nakon duljeg vremena rasta u sjeni, sječom okolnih stabala, budu izložena izravnom djelovanju sunčanih zraka. Kod toga kora napukne, suši se i otpada, čime se otvara put raznim štetnicima, koji nastavljaju razorno djelovanje na drvu. Ovim oštećenjima može se izbjeći na dva načina: opreznim otklanjanjem vegetacije oko izloženog dijela debla ili vještačkim zasjenjivanjem tog dijela debla sadnjom brzorastućih vrsta. Udarac groma u stablo uzrokuje odkidanje sloja kore i raspucavanje drvnog tkiva i to vrlo često na čitavoj duljini stabla. Niske temperature uzrokuju raspukline na deblu, a jaki vjetrovi i sniježni pritisak uzrokom su prelamanja grana. Ako se k tome imaju u vidu i oštećenja, koja se na deblu i granama pojavljuju uslijed prirodnog procesa starenja, što se očituje u trulenju unutarnjih dijelova debla, te razorno djelovanje insekata i gljiva, onda vidimo kakvim se sve faktorima treba suprotstavljati u cilju održavanja i zaštićivanja pojedinih vrijednijih primjeraka naše dendroflore. Liječenje ozljeda i rana na površini debla Ozljede na površini debla najčešće su kod stabala koja rastu uz saobraćajne puteve. Kora se ošteti, a sa njome i jedan dio kambijskih stanica. Liječenju takove ozljede treba pristupiti odmah, tako da se oštećena kora izreže do zdravog tkiva, oprezno da se ne oštete drvna vlakna. Rub rane se izravna kako bi dobila čim pravilniji oblik. Ozljedu treba zatim pokriti nekim izolacionim materijalom (najbolje vrtlarskom mašću). Ovim postupkom se spašavaju preostale stanice kambija od nepovoljnog uticaja atmosferskih faktora. Upotreba karbolineuma ili katranske smole, kao izolacionog i dezinfekcionog materijala, ne dolazi u obzir u ovakvim slučajevima radi opasnosti oštećenja kambija. Ako je kambij, uslijed zakašnjele intervencije, već uništen, uslijed toga i drvno tkivo na odnosnom mjestu povrijeđeno, liječenju treba pristupiti na slijedeći način: ozlijeđeni dio ćemo očistiti pomoću četke, otsjeći ostatke mrtve kore, ali tako da se ne unište same izrasline kalusa t. j . onog staničja, koje nastaje na ozlijeđenim djelovima uslijed abnormalnog dijeljenja stanica. Ranu po tome dezinficirati sa 5%-nom rastopinom galice, a nakon toga što se osuši ovo prvo dezinfekciono sredstvo, isto mjesto premazati 10%-nom rastopinom karbolineuma, čime se uništavaju spore gljiva i jajašca kukaca. U svrhu osiguranja ozljeđenih mjesta od daljnjeg propadanja tkiva, mogu se premazati lanenim uljem, gustom glinenom kašom ili tankom naslagom asfalta. Veće se rane mogu izolirati i tankom naslagom cementa ali tako postavljenom da se kalus, i preko rubova naslage može razvijati i time učvršćivati postavljenu plombu. Ako je rana veća, prije stavljanja cementne plombe, treba u drvo zabiti nekoliko čavlića povezanih tankom žicom, ili pričvrstiti tanku žičanu mrežicu da se plomba bolje učvrsti. 224 |