DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 60     <-- 60 -->        PDF

Često se tako oštećena mjesta površinski dezinficiraju uljenom bojom ili
karbolineumom, koji je u ovom slučaju najjeftiniji najprikladniji.


Veličina štete koju udarac groma može nanijeti stablu, slikovito je
prikazana na slici 1. Slika prikazuje dvije sekvoje (Sequoia gigantea) u
Malinovom parku.u Zagrebu. One su zasađene još 1862. i 1870. godine,
te su, kao nesumnjivo najstariji i najveći primjerci takove vrste kod nas,
zaštićene kao prirodna rijetkost. Značajno je istaknuti da je tek tih godina
ova vrsta unijeta iz Amerike u Evropu, tako da naše sekvoje ujedno
predstavljaju prirodnu rijetkost evropskih razmjera. Svojim habitusom
i dimenzijama (pr. promjer 182 cm) ostavljaju poseban dojam na svakog
posjetioca.


U jednu od ovih sekvoja udario je grom i prouzrokovao veće oštećenje
uslijed prelamanja vrha i raskidanja gornjeg dijela debla. Imajući
u vidu značaj ovog zaštićenog objekta, neophodno je pristupiti nužnim
konzervacionim zahvatima da bi se stablo zaštitilo od naglog propadanja.
U konkretnom slučaju zahvat bi se sastojao u tome, da se gornji kraj
oštećenog debla kosim rezom prikrati do mjesta koje nije oštećeno, nakon
čega će se željeznim sponama ili željeznim prstenom obuhvatiti taj dio
debla i tako spriječiti njegovo daljnje raspucavanje. Ujedno će se pristupiti
čišćenju, skidanju trulih djelova, dezinfekciji i plombiranju udubine.


Preventivna zaštita rijetkih i vrijednih primjeraka stabala, izloženih
udaru groma, sastojala bi se u snabdijevanju takovih stabala prikladnim
gromobranima. Ovakav način zaštite je lakše provediv kod onih stabala
čiji visinski prirast stagnira ili je minimalan. U konkretnom slučaju, u
interesu zaštite druge sekvoje u Malinovom parku, trebalo bi na to pomišljati.


Plombirctnje duplje na deblu i njegovom podnožjp.


Duplje najčešće nastaju na mjestima gdje se je grana otrgnula ili
je tako loše sječena, da zacijeljivanje rane izraslinama kalusa nije bilo
omogućeno. Tako nastaje duplja, koja se trulenjem drva sve više širi i
ugrožava život stabla.


Liječenje manjih duplji provodi se čišćenjem, dezinfekcijom i plombiranjem,
dok je kod srednjih duplji potrebno prethodno rupu formirati
radi uspješnijeg plombiranja. Kao što je već istaknuto, kod svakog je
plombiranja potrebno usmjeriti pažnju na to da oblik udubine bude oblikovan
na način, koji onemogućuje sakupljanje vode (vidi sliku 2).


Slika 3 prikazuje način čišćenja i formiranja udubine kod većih
duplji u vršenju priprema za plombiranje. U ovom slučaju se izvodi novi
otvor na deblu u visini do koje dopire trulež, što omogućuje temeljitije
čišćenje duplje te bolje učvršćivanje plombe. Čišćenje, dezinfekcija i postavljanje
plombe, provodi se po ranije opisanim principima, tako da se
izraslina kalusa može nesmetano razvijati preko plombe.


Kod plombiranja duplje na samom podnožju debla, potrebno je prethodno,
pomoću dlijeta i tvrdih četaka, očistiti sav istruli dio debla, zatim
dezinficirati nutrinu 10%-nom rastopinom karbolineuma. Skoro redovno
će duplja takovim postupkom dobiti znatno veće dimenzije, te je plom