DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 68     <-- 68 -->        PDF

red niza organizacionih pitanja i raspravljanja
o izvještajima brojnih radnih
grupa, važno mjesto zauzelo pitanje razgraničenja
mediteranskog područja, pri
čemu su se sukobile dvije teze: ekološka
i ekonomska. Ova je posljednja prevagnula
te je konačno zaključeno da za pripadnost
jedne zemlje Sredozemlju nije
odlučujuće samo da li ona ekološki spada
u tu oblast nego su još bitniji ekonomski
momenti, jer je svrha organizacije
FAO međunarodna suradnja i pomoć
kod rješavanja složenih pitanja
ekonomike degradiranih područja Mediterana.
U zasjedanju je uzelo učešća 3.5
delegata iz 11 zemalja (Francuska, Grčka,
Iran, Izrael, Jugoslavija, Libanon,
Maroko, Portugal, Španija, Tunis i Turska).


Ekskurzija u Provansi kretala se maršrutom:
Nice — Cannes — Antibes —
Agay — šumski masiv Esterel — Sainte
Maxime — masiv Maures — St. Honore


— Lavandou — Otok Port-Cros — Marseille
— Aix-en-Provence — masiv Ventoux
— Avignon — rezervat Camargue
— Nimes.
Vrijedno je istaći nekoliko bitnih točaka
koje su posjećene tokom ove ekskurzije:


— Vila Thuret u Antibes-u sa arboretumom
u kome je zastupljeno mnoštvo
vrsta iz raznih zemalja globusa, među
kojima je naročito zapaženo 36 vrsta
eukaliptusa od kojih su mnogi stradali
za vrijeme vanredno oštre zime siječnjaveljače
1956. godine.
— Šumski masiv Esterel. površine cea
5.8O0 ha državne šume na silikatnom tlu
sa mješovitim sastojinama primorskog
bora i hrasta plutnjaka, dok na vapnenačkoj
podlozi pridolazi alepski bor sa
podstojnom makijom. Uslijed velike
opasnosti od požara, biološka metoda
preventivne borbe protiv požara sastoji
se u potiskivanju makije i održavanju
nadstojnog bora ü gustom sklopu.
— Radi borbe protiv čestih požara,
koji su strašan neprijatelj francuskih
šuma i znaju uništiti stotine i hiljade
hektara u nekoliko minuta, organizirana
je specijalna služba sa izvidnicama,
kamion-cisternama i potrebnim priborom
za gašenje. Takva jedna izvidnica,
na koti Nötre-Dame-des-anses u masivu
Maures (771 m. nadm. vis.), visoka je
20 m i snabdjevena je potrebnim instrumentarijem
za određivanje koordinata
epicentra požara i telefonskim uređajima
koji povezuju čitav sistem izvidnica,
što omogućava brzu intervenciju, a ta je
od neobično velike važnosti obzirom na
intenzitet širenja vatre u uslovima orkanski
jakih vjetrova (mistral, tramontane).


— Klimaksna šuma crnike (Quercusilex) na krečnjacima Ijerskih Otoka
(lies d´Hyeres), koja služi kao primjer
progresivnog razvoja zajednice Quercetum
ilicis u uslovima eliminacije utjecaja
čovjeka. Zanimljiva je teza prof.
Molinier-a prema kojoj alepski bor pripada
genetski istoj geološkoj periodi kojoj
i Q. ilex.


— Šumski masiv planine Ventoux na
vapnenačkoj podlozi sa vrlo jasno izraženim
vertikalnim poredaj em vegetacijskih
etaža. Najdonja etaža (do 400 m) je
mediteranska, sa crnikom kao karakterističnom
vrstom. Iznad nje, 1.200 m vis.,
slijedi etaža niskih mediteranskih planina
sa hrastom meduncem. Od 1.200. do
1.500 m proteže se zona bukve (planinska
etaža). Iznad etaže bukve penje se
do 1.800 m suibalpinska etaža u kojoj
nema vegetacije radi vanredno jakih
vjetrova mistrala koji ovdje dosižu fantastičnu
brzinu od 290 km/h i tek u zaštićenim
položajima ima klekovine. Sam
vrh planine (od 1.880 do 1.912 m) pripada
alpinskoj etaži koja je ustvari beskrajno
more kamenja. Naročito ie vrijedno
zabilježiti veliki uspjeh koji je
ovdje postignut unošenjem atlaskog cedra
u zonu hrasta medunca 1862. g. Danas
je 150 ha cedrove kulture već predmet
eksploatacije.
Sastanak radne grupe za pošumljavanje
Evropske šumarske komisiie (Groupe
de travail du boisement et du reboisement
de la Commission europeenne
des forets FAO) bio je posvećen pitanju
dosadašnjih rezultata na pošumljavanjima
u zemljama-članicama i pitanju racionalnog
korišćenja zemljišta. Prisustvovali
su delegati i posmatrači 11 zemalja
(Francuska, Iran, Italija, Izrael,
Jugoslavija, Luxemburg, Španija, Švedska,
Švicarska, Turska i Velika Britanija).


Stručna ekskurzija kroz područje Languedoc-
a, odnosno Južnog dijela Centralnog
Masiva, odvijala se maršrutom
Nimes — masiv Aigoual — Meyrueis —
Les Causses — Roquefort — Lacaune —
masiv Espinouse — Lamalou-les-bains


— Cassagholes — Sylvetum Grandsagnes
— Mazamet — Faillades — Montagne
Noire — Carcassonne — Perpignan.
Radi pomanjkanja prostora istaći ćemo
samo najvažnije punktove sa ove
ekskurzije.


— Šumski masiv Aigoual, gdje je učesnicima
prikazano životno djelo velikog
francuskog šumara Georgesa Fabre-a.
Do polovine prošlog vijeka degradirano