DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 69     <-- 69 -->        PDF

područje sa svega 9—10.000 ha šikara
bukve, danas je Aigoual masiv od 16.000
šuma u kojima su već izvršene konverzije
iz pionirskih kultura crnog bora i


P. laricio u klimaksne sastojine jele,
smrče, cedra, ariša i bukve. Današnji
radovi na pošumljavanju sadnjom trogodišnjih
prepikiranih sadnica Pinus laricio
i Picea excelsa izvode se u 1 m
širokim preoranim brazdama. George
Fabre osnovao je tamo niz arboretuma,
kao protagonista unošenja egzota u Francusku,
sa 9 vrsta jela, 5 vrsta smrče, 4
vrste bora i 12, ostalih šumskih vrsta,
domaćih i stranih, čime je dao prekrasan
primjer uspjelog unošenja egzota
kao meliorativnih vrsta.
— Vapnenačke visoravni Les Causses,
slične našim kraškim plato-ima, koje se
prostiru u površini od cea 500.000 ha,
predstavljaju degradirane površine sa
ekstenzivnom ispašom ovaca. Tu se sada
vrše zaštitna pošumljavanja crnim
borom, cedrom i arišem.
— Šumski masiv Espinouse, na silikatnoj
podlozi, gdje smo mogli vidjeti
rezultate nekih oblika udruživanja sitnih
posjednika šume radi zajedničkog
pošumljivanja većih površina goleti, koristeći
subvenciju Nacionalnog šumarskog
fonda (FFN). To je ujedno tipično
područje koje stanovništvo napušta. Da
bi se zaustavio taj neželjeni proces emigracije,
nastoji se uspostaviti »agrosilvopastoralna
ravnoteža« putem pošumljavanja
bujadnica, vriština i drugih degradiranih
zemljišta i melioracije pašnjaka.
U kantonu Gazel i Combesalat
prikazani su nam rasadnici i pošumljavanje
primjenom visoke agrotehnike.
Upotrebljavaju se kod sadnje Pinus laricio
corsicana i Picea excelsa na vrištinama,
Piceo excelsa i Picea sitehensis
na tlima obraslim genistom i Pseudotsuga
Douglasii uz Abies grandis na bujadnicama
i uopće terenima obraslim
visokim papratima.
Obje ekskurzije bile su uzorno organizirane
i mogu poslužiti primjerom
kako treba organizirati slična putovanja
u bilo kojoj zemlji. Svaki učesnik dobio
je kartu područja u kome se kretala ekskurzija
(autobusom) u mjerilu 1 : 200´.000
sa ucrtanom maršrutom i stajalištima,
referate o pitanjima koja su predmet
posjete svakog pojedinog stajališta, kojih
je bilo ukupno 32, i priručnik u kojemu
je učesnik mogao naći opis cijelog
područja ekskurzije i u svakom času
imati najvanžije Podatke o lokalitetu u
kom se taj čas nalazi. S vremena na
vrijeme vođa puta je preko mikrofona


u autobusu skretao pažnju učesnicima
na važnije momente.


Kongres Francuskog Saveza planinskog
gazdinstva (Association frangaise
de l´economie alpestre) održan je uPerpignanu
11. lipnja. Izneseni su mnogi
interesantni referati sa područja planinskog
pašnjarstva. Izučavanje ovih referata
može biti od koristi kod primjene
sličnih principa pašnjačkog gospodarenja
u sličnim uslovima kod nas.


Les Barres sa svojim arboreturnom od
40 hektara i Šumarskom školom u kojoj
se obrazuje niži i srednji šumarski
kadar za čitavu zemlju, predstavlja važan
centar šumarske znanosti u Francuskoj.
Ovdje se vrši čitav niz eksperimentalnih
istraživanja kao što su: izbor
vrsta za pojedina staništa kod vještačkih
pošumljavanja, hibridizacija četinjača,
vegetativno razmnožavanje četinjača
radi obezbjeđenja čistih linija
(klonova), upotreba mehanizacije kod
pošumljavanja, ispitivanja svojstava tla
radi odabiranja najsvrsishodnije tehnike
pošumljavanja i t. d. Pored mnoštva
vrta koje smo ovdje upoznali, pokazan
nam je i rasadnik, trušnica, klijalište,
školski objekti i t .d.


U oblasti Sologne grupa je posjetila
nekoliko površina pošumljenih sredstvima
FFN. na privatnim terenima. Upotrebljene
vrste su pretežno borovi, smrče
i ariš na landama. Radi zaštite od zečeva
i divljih kunića kulture se ograđuju
žičanom mrežom. Sadnja se vrši
u 80 cm duboke preorane brazde pa
održavanje nije potrebno. Zapažena je
ogromna razlika između ove nove i stare
metode sadnjom u rupe kod koje je brzo
dolazilo do zakorovljavanja i ima slab
uspjehu


U području općine Givry kod Chalon-
sur-saone priređena je masovna demonstracija
za sve francuske konzervatore
kojom je šumsko-istražiivačka stanica u
Nancy-u prikazala upotrebu mehanizaciie
kod obrade zemljišta za sadnju na
krečnjačkom terenu. Prikazan je rad
dviju vrsta plugova: jedan (decapeuse)
skida travni pokrov sa brazde, a drugi
(sous-soleuse) razbija supstrat čime je
obrada tla dovršena. Napominje se da
ovdje supstrat nije kompaktan i ne izbija
na površinu nego je razbijen u
krupnije česti kamenja ispod gustog travnog
pokrivača. Sadnja trogodišnjih borovih
biljaka vrši se golim žiljern, dok
se sadnja cedra vrši isključivo u lončićima.
Plugove sous-soleuse pokreću trastori
jačine 35—40 k. s. Nadalje je prikazan
rad stroja »polvculteur« koji buši