DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 70 <-- 70 --> PDF |
rupe za sadnju kao i upotreba mina za kopanje rupa. Nacionalna šumarska škola u Nancy-u raspolaže svojim arboretumom Sivrite u državnoj šumi Haye u blizini Nancy-a. Ovdje se vrše ogledi sa obogaćivanjem (očetiinjavanjem) panjača raznim metodama (sadnja nakon čiste sječe uz ostavljanje cea 2.000 pričuvaka po ha, sadnja u pruge odnosno krugove i t. d.), nadalje ispituje se kako se razne rase i provenijencije pojedinih vrsta ponašaju na odabranim staništima. Prikazano nam je i vještačko čišćenje od grana u sastojinama duglaziie. Posjeta Vogezima (Les Vosges) omogućila nam je da zapazimo jake napade potkornjaka u smrekovim sastojinama, opustošenim u ratnim operacijama 1944. godine kao i tresetišta sa svim svojim vegetacijskim karakteristikama, predalpinsku bukvu i autohtone sastojine jele, bukve i običnog bora. Razumije se da grupa nije propustila da upozna, u slobodnom vremenu, barem mali dio golemog historijskoumjetničkog blaga kojim obiluje Pariz, a i ostala područja u kojima se kretala. Iako se o neposrednoj primjeni francuskih iskustava u našim uslovima zasada još jedva može govoriti, korist od ovog putovanja bila je bez sumnje velika, jer je nebrojenim opažanjima koja smo tamo načinili znatno obogaćeno naše stručno znanje. Svaki će od učesnika sigurno umjeti da pojedina francuska iskustva, u koliko se umješno njima posluži kao principima prilagođenim našim prilikama, iskoristi u cilju unapređenja određenih djelatnosti tamo gdje to bude u njegovoj moći. Ing. Ante Radovčić NEKE ŠUMSKE ZANIMLJIVOSTI IZ BOSNE I HERCEGOVINE Pod gornjim naslovom održao je dne 26. II. 1957. prof. Dr. Pavle Fukarek predavanje u dvorani Šumarskog kluba u Zagrebu. Na vrlo zanimljiv i pristupačan način iznio je predavač općeniti prikaz šumske vegetacije u NR BiH, popraćen brojnim vrlo uspjelim dijapozitivima u koloru, koje je sam snimio prilikom svojih radova na istraživanju i kartiranju šumske vegetacije Bosne i Hercegovine. Težište izlaganja odnosilo se je prvenstveno na prikaz značajnijih šumskih fitocenoza, a bile su uporedo tretirane i planinske rudine ,vrištine, paljike, šikare te ostale degradirane šumske površine na vapnencima, serpentinu i ostalim geološkim podlogama i na raznim nadmorskim visinama unutar naslovljenog područja. Tako su između ostalog bile od posebnog interesa prikazane hrastove šume na području Krušćice kod Travnika, šume smreke na Štitu i Vranići planini, a napose prostrani kompleksi prirodnih borovih šuma, odnosno zajednice bijelog bora na vapnencu Semeć planine kod Rogatice i zajednice crnog bora na serpentinu kod Višegrađa. Detaljan profil šumske vegetacije — počam od brdske bukove šume, preko šuma bukve s jelom (Veliko Polje) i pretplaninske šume bukve do klekovine bora — iznio je predavač za fakultetsko dobro Igman- Bjelašnica, na kojem su području pod rukovođenjem predavača u pretežnom dijelu izvršena kompleksna istraživanja i vegetacijska kartiranja. Od degradiranih šumskih površina dotaknute su tokom predavanja neke planinske vrištine, šume crnog graba i crnog jasena na Orjen planini kod Trebinja, slične šume sa rujevima u okolini Sarajeva, nadalje goleti Prenza te biljne zajednice velikih požarišta na Romaniji planini. Osim spomenutih bili su prisutnima predstavljeni još brojni drugi šumarski objekti, među kojima su mnogi, pored naučnog i praktičnog šumsko-gosDođarskog značenja, posebno zanimljivi sa stanovišta zaštite prirode (primjerice: sastojine Pančićeve omorike na Viogor planini kod Ustiprače te vodopad Kravice na rijeci Tihaljini kraj Ljubuškog). Ne upuštajući se u detalje, što uostalom nije niti bila svrha predavanja, predavač je upoznao prisutne na preskok sa najznačajnijim fitocenozama Bosne i Hercegovine, njihovim rasprostranjenjem, glavnim karakteristikama te šumsko-gospodarskim problemima, koji su za pojedine vegetacijske tipove aktuelni. Ako se u cijelosti rezimira sadržaj predavanja, način izlaganja popraćen vrlo lijepim i uspjelim điapozitivima. interes slušača i naknadna diskusija — može se zaključiti, da je predavanje bilo vrlo zanimljivo i korisno te da bi slična predavanja iz naše. a napose iz drugih Republika bila i ubuduće u našim šumarskim krugovima pozdravljena i dobro došla. S. Bertović |