DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 71     <-- 71 -->        PDF

DOMAĆA STRUČNA LITERATURA


Zivojinović (S) i Cvijović (M):


MALA TOPOLINA STRIZIBUBA (Saperda
populnea L.), Posebno izdanje Instituta
za zaštitu bilja, Beograd 1956.


Sa sve većim zamahom osnivaju se
topolove kulture u našoj zemlji. Stručnjacima
Zaštite šuma nameće se time
potreba istraživanja najvažnijih štetnika
i bolesti koje ugrožavaju opstanak topolovih
sastojina ili smanjuju tehničku
vrijednost drva. I upravo zato je vrijedan
pažnje rad autora koji su uzeli kao
predmet istraživanja jednog od najznačajnijih
štetnika topole: malu topolinu
strizibubu. Rezultati 4 godišnjih istraživanja
iznjeti su u ovoj knjizi koje sadržaj
možemo rezimirati u slijedećem:


1. Morfološka istraživanja S. populnea.
Autori daju iscrpni ppis imaga, jaja,
larve i kukuljice.
2. Biološki ciklus. Originalni podaci
biologije u našim krajevima (Vršac, Pančevo,
Željeznik) sa nizom novih detalja
predstavljaju vrijedan prilog u svakom
daljnjem istraživanju borbe protiv ovoga
štetočine. Autori su ustanovili da topolina
strizibuba ima u našim uslovima
jednogodišnju generaciju dok je u Srednjoj
Evropi konstatirana dvogodišnja generacija.
Imago se roji maj-juni (traje
oko 20´ dana). Embrionalni razvitak traje
10-16 dana. Prve ličinke se izvale iz jaja
koncem maja a posljednje sredinom juna.
Ličinka je aktivna 5 mjeseci. Od
oktobra do konca marta je u latenci. U
aprilu se zakukulji. Stadij kukuljice
traje 2-4 nedjelje.
3. Štetnost S. populea. Budući gradacija
ove strizibube traje dosta dugo, njena
štetnost je od još većeg značenja za
topolove kulture. U ovome poglavlju opisani
su najvažniji redukcioni faktori i
rezistentnost pojedinih sorta topole.
4. Od velikog praktičnog značenja su
mjere koje autori predlažu za suzbijanje
topolove strizibube i rezultati koji
pokazuju efikasnost pojedinih mi era.
Autori navađaju preventivne mjere (pravilan
izbor staništa .izbor vrsta i mješovite
sastojine), fizičko-mehaničke mjere
suzbijanja: sječa grančica sa galama
i njihovo spaljivanje, uništavanje jaja u
potkovicama gnječenjem; Kemijska metoda
dala je dobre rezultate. Imaga se
uništavaju odmah pri izlasku. Prskanje
stabala insekticidima dul.ieg rezidualnog
djelovanja u vrijeme rojenja odnosno
prije rojenja može da uništi cijelu populaciju-,


Uzgajačima topola ovaj će rad biti od
velike koristi.


Dr. Milan Androić


Stefano vić V.: PRILOG POZNA:
VAN JU NESAMONIKLE DENDROFLORE
SARAJEVA I OKOLINE. Radovi —
Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine.
V. 1. pp. 49-109, Sarajevo, 1955.


Sarajevo s okolicom nije naročito bogato
s nesamoniklom dendroflorom (egzotama).
Autor je ustanovio najveći broj
egzota na ispitivanom području u botaničkom
vrtu Biološkog instituta, kojega
je osnovao pokojni kustos florista K.
Maly. Ovdje je determinirano 150 vrsta
egzota. Na ostalo područje Sarajeva i
okolice otpada 88 vrsta (17 četinara i 71
lišćar). Ovako razmjerno siromaštvo tumači
se kao posljedica burne historije
ovoga kraja.


U uvodnom dijelu iznosi se pregled
proučavanja dendroflore u FNRJ, a zatim
osvrt ma prirodne faktore (klima,
geografija, orografija ,geologija, tipovi
tala, prirodni biljni pokrov) i historijski
pregled introdukcije egzota za Sarajevo
i okolicu.


U specijalnom dijelu u dva dijela (g.olosjemenjače
i kritosjemeniače) iznesen
je sistematski pregled sarajevskih egzota
prema porodicama, odnosno vrstama
unutar porodica.


Za pojedine vrste egzota naveden je
cijeli niz podataka: na pr. latinski i narodni
naziv vrste, ponešto opisa (morfologije),
porijeklo egzota, u kojim ekološkim
uslovima uspijeva, o biologiji uopće
upotreba egzota u hortikulturi i privredi
uopće, lokalitet (Sarajevo, okolica)
i tako dalje.


Na kraju rada autor daje pregled egzota
prema stepenu njihove aklimatizacije:


I. VRLO DOBRO AKLIMATIZIRANE
VRSTE: a) Četinari: Abies concolor,
Abies Nordmanniana, Chamaecyparis
Lawsoniana, Ginkgo biloba, Juniperus
virginiana, Picea pugens, P. omorica,
Pinus nigricans, P. silvestris, P. Heldreichii
var. leucodermis, P. excelsa,
Pseudotsuga taxifolia, Sequoia gigantea,
237