DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Taxus baccata, Taxodium distichum, Thuja orientalis, T. occidentalis, b) L išćari: Aesculus hippocastanum, A. pa- via, Ailanthus glandulosa, A. dasycarpum, A. Heldreichii, Acer Negundo, Be tula verrucosa, Catalpa bignioides, Corylus colurna, Eleagnus angustifolius, Gleditschia triacanthos, Fagus orientalis, F. jerruginea, Juglans regia, J. nigra, Liriodendron tulipifera, Morus nigra, Magnolia Soulangeana, Platanus orientalis, P. acerifolia, Populus nigra var. pyramidalis, P. canadensis, P. deltoides, Padus avium (Prunus Padus), Quercus borealis var. maxima, Robinia Pseudoacacia, Salix alba var. tristis, Salix babylonica, Sorbus torminalis, S. Mougeoti, Sophora japonica. II. DOBRO AKLIMATIZIRANE EGZOTE: a) Četinari: Abies cephalonica, A. lasiocarpa var. arisonica, Cephalotaxus drupacea, Larix decidua, Pinus excelsa, P. cembra, Tsuga canadensis, b) Lišćari: Castanea sativa, Carpinus caroliana, Carya Pecan, Cercidyphyllum japonicum, Gymnocladusdioica, Koelrenteria praniculata, Morus alba, Magnolia acuminata, Parotia persica, Phellodendron amurence, Madura aurantiaca, Quercus macedonica, Zelcowa carpinifolia. III. SLABO AKLIMATIZIRANE EGZOTE: a) Četinari: Abies alba, A. Pinsapo, A. balsarnea, Chamaecyparisnutkoensis, P. Banksiana, b) Lišćari: Acer palmatum, Cladrastis Lutea, Celtis Tournefortii, Ficus carica. Interesantno je, da autor nije našao u Sarajevu i okolici uobičajene egzote, kao na pr. Broussonetia papyrifera, Celtis occidentalis, Paulownia tomentosa, Prunus Pissartii i dr. Vrijednost ovoga rada sastoji se u tome, da on nije samo inventariziranje nesamonikle dendroflore (egzoteX nego i u ekološkim podacima o aklimatizaciji egzota. Nesamonikla flora (egzota) je od interesa ne samo za hortikulturu, nego i za cijeli niz privrednih grana, na pr. pošumljavanje, poljoprivredu (medonosno drveće egzota), farmaciju (oficielne egzote) i dr. Egzote u parkovima, nasadima i drugdje su prema iz nesenom kao neke stanice za aklimatizaciju, te se podaci sa ovakovih lokaliteta mogu koristiti i za druge svrhe (pošumljavanje i t. d.). Dr. J. Kovačević Jovanović-Dunjić R.: TIPOVI PAŠNJAKA I LIVADE SUVE PLANINE. Zbornik radova Instituta za ekologiju i biogeografiju. Knj. 6. No 2. pp. 104, lit. 43, fot. 7., tabl. 24. Travnjaci Suve Planine su vrlo malo poznati. U ovom radu opisani su tipovi travnjaka s gledišta fitoeenologije, odnosno ekologije uopće s osvrtom na eksploataciju i ekonomsku vrijednost. Prema prilikama staništa razlikujemo osam grupa travnjaka i to: I. Termofilne livade i kamenjare submediteranskog i stepskog karaktera na plitkoj krečnjačkoj podlozi. Ova grupa travnjaka zastupana je s tri tipa: 1. Myrsineto- Isghaemetum, 2. Humileto-Stipetum Grafianae i 3. Pontentilleto-Caricetum humilis. II. Šumske livade na suhim, umjerenokiselim staništima na silikatnoj podlozi, odnosno na dubljim tlima s krečnjačkom podlogom. 4. Teucrieto-Chrysopogonetum li 5. Trifolieto-Agrostidetum. III. Dolinske livade na vlažnim i umjereno vlažnim staništima: 6. Poa trivialis- Cynosurus cristatus. IV. Subalpski pašnjaci na zaštićenim staništima, plitkim, skeletnim tlima na krečnjacima: 7. Lamieto-Brometum erecto, 8. Festucetum xanthianae-variae. V. Subalpske livade zaštićenih staništa s dubokim tlom nad krečnjacima: 10. Knautieto-Festucetum spadiceae, 11. Silenoto-Festucetum fallacis. VI. Subalpske livade na dubokim ispranim, kiselim tlima nad krečnjakom: 12. Nardetum stryctae, 13. Plantaginetum montanae. VII. Planinski pašnjaci izloženih staništa na plitkoj krečnjačkoj podlozi: 14. Anthylleto-Seslerietum rigidae, 15. Cariceto- Dryadetum. VIII. Vegetacija krečnjačkih stijena: 16. Erysimeto-Ramondietum Nathaliae, 17. Potentilletum apenninae. Dr. J. Kovačević |