DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 76     <-- 76 -->        PDF

dući se najstariji klonovi umnažaju 150
do 200 g., ne može se još tvrditi da su
oni degenerirali. Ipak, morfološke i anatomske,
te fiziološke razlike, koje nastaju
starenjem (a koje je autor utvrdio
i kod topola), govore za to, da vege´t.
vrhovi sa starošću doživljavaju izvjesne
promjene. Sve te pojave daju vjerojatnu
činjenicu, da su evropski klonovi,
umnažani veget. dugo godina, postali i
manje otporni prema bolestima i klimi.
Iz ovog razloga bez sumnje je ispravno
ne osloniti čitav uzgoj topola na nekoliko
najstarijih klonova, nego stvarati
nove križance iz sjemena. Kod tih novih
klonova obratiti veliku pažnju na način
umnažanja t. j . uzimati uvijek reznice
iz mlađeg razvojnog stadija, dakle blizu
korjena. Time ćemo klon održati u mladoj
razvojnoj fazi. Smatra, da bi bilo
dobro provesti »pomlađivanje« P. serotinae
i P. marilandicae uzimanjem reznica
iz panja ili izdanaka.


Autor na kraju sumira u zaključcima
iznesenu literaturu o problemu degeneracije
i starenja, kao i svoje pokuse sa
topolama, zaključujući, da njegov rad
predstavlja samo početak istraživanja
tog pitanja kod topola.


Nastojao sam u ovom prikazu iznijeti
osnovne misli Rohmederovog rada,
jer smatram, da će on biti, i s općenitog
gledišta i s gledišta uzgoja euroameričkih
topola za šum. stručnjake od interesa.
U njemu ima mnogo misli i činjenica,
o kojima je vrijedno razmisliti,
a i mnoge od njih u pokusima provjeravati.
Sa tom sam i mišlju dao ovaj
prikaz.


Prof. dr. Josip Kišpatić


K u r e n o j N. M., Ankinovič G.


B. : PCELY I SEMENYE KACESTVA
ŽELUDEJ. (Pčele i sjemenska svojstva
žira hrasta). 8. Moskva, 1956.
A. J. Ljubavskoj je kod breze i
N. V. Kotelovoj kod bora dokazao,
da sjeme dobiveno samooplodnjorn daje
potomstvo, koje je u nekim svojstvima
zaostalo iza potomstva, koje se je razvilo
iz sjemena dobivenog stranooplodnjom.
Analogne rezultate su dobili autori
kod hrasta: U slobodnoj prirodi pčele
u cvjetu hrasta traže pelud i nektar.
Kurenoj i Akinovič su proizveli
žir hrasta putem samooplodnje i oplodnje
pomoću pčela. Plod (žir) dobiven
samooplodnjorn ie lakši, nego onaj dobiven
oplodnjom DČelama.
Mladi križanci su mnogo bujniji i jače
razvijeniji nego potomstvo (individui),
koje se razvije iz žira dobivenog samooplodnjorn.
Autori su navedeno utvrdili
za sadnice hrasta stare četiri godine.
Mjerili su promjer stabla tik uz tlo, duljinu
korijenovog sistema, visinu stabla,
broj lišća po 1 stablu, i težinu stabla,
Svi navedeni brojevi su veći kod križanaca.


Dr. J. Kovačević


Jacks G. V.: MULTILINGUAL VOCABULARY
OF SOIL SCIENCE, FAO,


Agriculture Division, 1956., Rome, okt.
format, str. 439.


Agrikulturni odjel FAO-a u Rimu izdao
je Pedološki rječnik na 8 jezika. Naslov,
sadržaj i predgovor su na engleskom,
francuskom i španjolskom jeziku.
Obrađeno je u svemu 350 termina, a oni
su razvrstani u 22 sekcije. Sekcije obuhvataju:
fizikalna svojstva, teksturu i
strukturu, vodu u tlu, kemiju tla, organske
tvari, biologiju, ekologiju, plodnost
i gnojenje, morfologiju tla, profile i horizonte,
geologiju i mineralogiju, topografiju,
klasifikaciju, eroziju i dr. Svaki
je termin definiran na engleskom, francuskom,
njemačkom, španjolskom, portugalskom,
talijanskom, nizozemskom i
švedskom jeziku. Sekcije su označene
velikim slovima. Pojedini termin obrađen
je na zasebnoj stranici, a stranice
su označene brojevima i slovom dotične
sekcije, na pr. u sekciji B »Testura i
struktura« ima 27 termina i oni su obrađeni
na 27 strana (B 1 do B 27). Na kraju
je .indeks za svaki jezik. Brzo traženje
termina u stranim jezicima omogućuje
raznobojna oznaka za pojedine jezike.
U indeksu su alfabetskim redom poredani
termini, a kraj njih je oznaka sekcije
s brojem termina. Snalaženje je
vrlo brzo. Ukoliko u pojedinom jeziku
nema termina, ostavljeno je prazno mjesto
za dotični definirani pojam.


Rječnik je debar putokaz za izradu
ostalih :stručnih rječnika. On, dakako,
nije potpun, ali je dobar prilog za početak
izgradnje terminologije. Iz njega
će se lako proširiti obrada na dosad neobrađene
i neobuhvaćene termine Osjeća
se potreba za proširenje ovog rječnika
na još nekoliko važnih jezika u
oblasti pedologije. Ovdje u prvom redu
mislimo na ruski jezik, gdje ie pedološka
terminologija prilično dobro izgrađena
i ustaljena.


M. Anić