DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Vrste podjele ostale su one po uputstvima iz 1948: oblast, područja i jedinice. Š u m s ko gospodarske oblasti Kad sam pred 4-5 godina počeo razmatrati to pitanje, uočio sam, da se šume NRH mogu sa lakoćom podijeliti u tri prirodne skupine, koje se nameću same od sebe. To su skupine jednodobnih, prebornih i primorskih šuma. One zauzimaju velike, suvisle, geografski izražene površine, a međusobno su teritorijalno povezane. Te skupine su po obliku gospodarenja jasno obilježene. U prvoj se vodi sastojinsko gospodarenje uz oplodnu i čistu sječu, u drugoj stablimično gospodarenje uz prebornu sječu, dok se u trećoj vrše razni meliorativni zahvati uz razne modifikacije tipičnih sječa. Prema tome te skupine imadu sva obilježja potrebna za šumskogospodarske oblasti. Ova gospodarska podloga oblasti pokriva se idealno sa geografskim rasprostranjenjem baš onih naših važnih šumskih zajednica, koje su vezane na odnosni oblik i način gospodarenja, pa tako te oblasti imadu i trajnu fitocenološku podlogu. Evo za to obrazloženje. Oblast jednodobnih šuma. U ovoj oblasti, koja se prostire u istočnom i središnjem dijelu NRH, kako se to vidi iz pregledne karte prilog 3, dolazi više važnih šumskih zajednica, u kojima prevladavaju hrast, grab i bukva, a razlikuju se po visinskom rasprostranjenju. U nizinskim područjima uz velike rijeke dolaze u najnižem poplavnom dijelu šume mekih listača, dok u ^išem, poplavnom i nepoplavnom dijelu, dolazi šuma lužnjaka (Querceto- Genistetum elatae Horv.) U valovitom i brežuljkastom terenu, na neutralnim i slabo kiselim tlima, dolazi rasprostranjena i vrlo važna šuma kitnjaka i običnog graba (Querceto-Carpinetum croaticum Horv.). U prostoru Ove zajednice dolaze u malim oazama na južnim i strmim obroncima vapnene i dolomitne podloge šuma medunca i crnog graba (Querceto-Ostryetum carpinifoliae Horv.), a na vrlo ispranim i kiselim tlima šuma kitnjaka i kestena (Querceto-Castanetum croaticum Horv.). U višim i najvišim položajima, iznad spomenutih hrastovih šuma, dolazi bukova šuma (Fagetum croaticum Horv.), u koju je na nekim planinama primiješana i jela (Fagetum abietetosum): Medvednica, Macelj i Papuk, najistočnija oaza jele u NRH. Dolazi nešto i šuma gorskoga javora i jasena (Acereto-Fraxinetum croaticum Horv.). U glavnim vrstama tih zajednica gospodari se oplodnom sječom. Izuzetak su neke slabije zastupane zajednice. U šumama vrbe i topole, koje zauzimaju 25.002 ha ili 3,5% od ukupne površine oblasti, koja ima 719.882 ha, vrši se uglavnom čista sječa. U šumama medunca i crnog graba vrši se prebiranje pojedinih stabala. Posebno se ističe šuma bukve i jele. U toj šumi ima se uvesti preborna sječa iz gospodarskih i uzgojnih razloga. Radi toga treba u tim šumama bukve i jele voditi takovo gospodarenje, kojim se širenje jele ne koči nego pomaže. Sa oplodnom sječom to se širenje usporuje, jer toga širenja nema u razdoblju od dovršnog sijeka do godine uroda sjemenom mladih jelovih stabala odnosno do stvaranja u novim mladim sastojinama takvih odnosa, da se urod sjemena može iskoristiti za prirodno širenje jele. A kod preborne |