DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 11 <-- 11 --> PDF |
sječe to se prirodno povećavanje areala jele vrši stalno, bez prekida. Osim toga smjesi bukve i jele uzgojno više odgovara preborno gospodarenje. U čistim bukovim šumama na najvišim položajima Žumberačke gore uvodi se također preborno gospodarenje radi zaštite tla, jer je tu početak hrvatskog Krša, i jer su nadmorska visina i klimatske prilike povoljne za uzgoj jele, koja se u te šume i unosi. Površina prebornih šuma u ovoj oblasti zauzima površinu od 13.439 ha ili 1,9% od ukupne površine oblasti. Oblast prebornih šuma. Ova oblast, koja zahvaća suvisli prostor visokog Krša od slovenske do dalmatinske granice, je također vrlo značajna sa svojim šumskim zajednicama, u kojima prevladavaju bukva, jela i smreka. U njoj je na vapnenoj i dolomitnoj podlozi najvažnija i najjača zastupana asocijacija bazifilno — neutrofilne hrv. bukove šume (Fagetum croaticum Horv.). Ona se prema visinskom rasprostranjen ju dijeli na tri važne subasocijacije: brdsku bukovu šumu (Fagetum montanum), šumu bukve i jele (Fagetum abietetosum), pretplaninsku bukovu šumu (Fagetum subalpinum). Na primorskoj strani dolazi mjestimično na visini brdske bukove šume, a mjesto te šume, subasocijacija primorske bukove šume (Fagetum seslerietosum autumnalis). U visini bukve i jele te pretplaninske bukve na vrlo kamenitim stranama dolazi pretplaninska šuma jele i smreke (Abieto- Piceetum calamagrostidis Horv.) kao i gorska šuma smreke (Piceetum croaticum montanum Horv.), a u hladnim dubljim vrtačama predplaninska šuma smreke (Piceetum croaticum subalpinum Horv.). Na silikatnim tlima dolaze acidofilne šume bukve i rebrače (Fageto-Blechnetum Horv.). U Velebitu, M. Kapeli i Lič. Plješivici dolaze oaze crnog i običnog bora. U ovim zajednicama, radi njihove zaštitne uloge u ovom prostoru, jedino je ispravno i racionalno gospodarenje sa prebornom sječom, koja je podešena prema vrsti zajednice. U tu su oblast uključeni, kao enklave, manji ili veći prostori, u kojima dolaze, po rubovima gospod. jedinica, na najnižem dijelu pojasa gorske bukove šume, od prekomjerne sječe i paše degradirane šume bukve, a u još nižim dijelovima (Ličko Sredogorje), u cijelim gospodar, jedinicama, isto takve šume i šikare vrsta drveća, zastupanih u zajednicama kitnjaka i običnog graba te medunca i crnog graba. Ovakvih šuma ima 106.227 ha ili 23,3% od površine cijele oblasti, koja ima 456.791 ha. U ovim degradiranim šumama i šikarama imaju se provoditi meliorativni zahvati u cilju njihovog postepenog pretvaranja u visoke preborne ili jednodobne šume. Vrsta sječe ovdje zavisi od pojedinih faza ove konverzije. Oblast primorskih šuma. Ova oblast zahvaća priobalne i otočne šume Hrvatskog primorja od Piranskog do Kotorskog zaljeva. Ona je značajna po zajednicama sredozemnih i polusredozeminh šuma. U prvom redu tu je pojas sredozemnih zimzelenih šuma, koji uglavnom zahvaća otoke i usku prugu dalmatinske obale. U tom se pojasu nalaze zajednice zimzelenih listača: šuma crnike (Quercetum ilicis Br.-Bl.) i njena regresivna sukcesija makija, zatim zajednice četinjača: šuma alepskog bora (Pinus halepensis), koju obično prati makija kao donja etaža, te u višim polažajima šuma dalmatinskog crnog bora (Pinetum dalmaticae Horv.). Iznad ovog pojasa dolaze, uglavnom na kopnenoj strani, pojas polusredozemnih listopadnih zajednica, većinom degradiranih šumica i šikara, i to najviše rasprostranjene 253: |