DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 12 <-- 12 --> PDF |
šume bijeloga graba (Carpinetum orientalis croaticum H-ić), a poviše nje manje zastupane šume crnoga graba i šašike (Ostryeto-Seslerietum autumnalis Horv. i H-ić). Na visokim planinskim položajima (Učka, Paklenica u Velebitu, Crni Potoci na najistočnijim ograncima Velebita, Duler u Dinari, Svilaja, Biokovo) dolaze oaze gorske bukove šume (Fagetum montanum), u kojoj na Biokovu ima i nešto jele. U istoj visini sa bukvom dolaze i oaze šume crnog bora: Učka, Paklenica, Surduk — Krivajica — Tavani u Dinari i Biokovo. Kod najvažnijih šuma ove oblasti vrše se meliorativni zahvati u vidu raznih modifikacija oplodne i preborne sječe. U makiji se zasada uglavnom vrši čista sječa. U oazama bukve i crnog bora u planinama provodi se preborna sječa. Navedene gospodarske i fitocenološke karakteristike odredile su i granice oblasti. Granice između oblasti jednodobnih i prebornih šuma ide: selo Zdihovo na Kupi — Trošmarija — G. Dubrave — Tounj Kamenica — Tržić na Mrežnici — Mrežnicom do blizu njenog izvora — Zbjeg — Močila — Rakovica — Selište na Korani — Koranom do bosanske granice. Ova se granica nalazi u prostoru krša, ali u onom njegovom dijelu, koji predstavlja prelazni prostor u pogledu oblika gospodarenja sa šumom. Tu kamen vapnenac izbija mjestimično, i to kao sitnije ili osrednje kamenje, rjeđe kao blokovi kamenja ili pećine. Dio ovog prelaznog prostora sa dosta kamenja na površini i sa tanjim slojem tla, za koji je očito, da šuma na njemu ima azštitnu funkciju, uvršten je u oblast prebornih šuma. Ističu se ovdje rubne gospod. jedinice Pištenica, Kneja, Hum, Brezovica — Babina gora, Krpelj, Bukovača — Veliki vrh. Da ovdje ne dođe do degradacije i ogoljenja tla, ono bezuvjetno mora stalno biti pokriveno šumskim pokrovom. Taj šumski pokrov sprečava odnošenje zemlje, poboljšava fizikalna i kemijska svojstva tla reguliranjem oticaja nadzemnih i podzemnih voda, održava i diže proizvodnu sposobnost tla svojim organskim otpacima, pomaže stvaranje novog tla mehaničkim djelovanjem svoga korijenja, čuva tlo od vjetrova i suncožara. Tu funkciju svakako najbolje vrši preborna šuma, u kojoj ima stalno stabala svih starosti i svih visina, koja stabla stalno djeluju zaštitno i proizvodno nad zemljom i pod zemljom, ovdje u rasponu od najplićeg do najdubljeg korijenja. U toj šumi je osigurano prirodno pomlađenje, a time i očuvanje vegetacijskog pokrova, jer se tu smatra devastacijom otvaranje većih nepošumljenih ili nedovoljno pošumljenih progala. Ostali dio ovog prostora sa manje kamena na površini i sa debljim i debelim slojem tla, gdje šuma još nema zaštitnu funkciju, pa se u njoj može gospodariti oplodnom sječom, uvršten je u oblast jednodobnih šuma kao posebno, perjasičko, područje. Granica između oblasti prebornih i primorskih šuma ide od slovenske granice kod Gumanca povrh izvora Rječine i Grobničkog polja na Gornje Jelenje pa obalnim pojasom dalje do Paklenice po liniji, gdje se sastaju sa istočne strane zajednice gorske i primorske bukove šume, a sa zapadne strane zajednica bijeloga graba. Od Paklenice dalje granicom Like i Dalmacije. 254 |